Foto: Ustavni sud BiH
Na portalu Radio-televizije Republike Srpske (RTRS) 3.10.2023. godine objavljen je članak opremljen naslovom:
Јoš jedna neustavna odluka Ustavnog suda BiH (VIDEO)
“Neustavna odluka” iz naslova odnosi se na Agenciju za akreditaciju visokoškolskih ustanova Republike Srpske.
Јoš jedna u nizu neustavnih odluka Ustavnog suda BiH. Ovaj put na udaru je Agencija za akreditaciju visokoškolskih ustanova Republike Srpske, kojoj pokušavaju da ospore nadležnosti u vezi sa obezbjeđenjem spoljnog vrednovanja kvaliteta, priznavanje diploma, akreditacija, ali i svega onoga što radi.
U članku su citirani Biljana Vojvodić, direktorka Agencije za visoko obrazovanje Republike Srpske, i Marko Romić, asistent na predmetu Upravno pravo na Pravnom fakultetu Univerziteta u Banjaluci. Navodi se kako Ustavni sud BiH nema legitimitet jer donosi odluke bez predstavnika RS.
Iz akademske zajednice kažu da ne priznaju odluke krnjeg Ustavnog suda i da je za njih jedino vjerodostojan Zakon o neprimjenjivanju odluka tog suda koji je usvojila Narodna skupština Republike Srspke. (...)
Neće provoditi političke odluke, već odluke institucija Srpske, a to je Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda. Akademski radnici smatraju da odluke ovog suda nisu utemeljene na Ustavu, te da sud nema legitimitet jer se u njemu odlučuje bez predstavnika Republike Srpske.
- Ova odluka Ustavnog suda BiH nije dio pravnog poretka Republike Srpske. Prije svega, nije objavljena u Službenom glasniku i kao takva za nas nije pravno vidljiva. Odluku ne možemo na pravni način da kvalifikujemo i možemo samo o njoj da govorimo kao o jednom izrazu duboke ustavno-pravne krize u kojoj se nalazi BiH i sam Ustavni sud BiH - kaže Marko Romić, asistent na predmetima Upravno pravo na Pravnom fakultetu Univerziteta u Banjaluci.
Identične tvrdnje objavljene su i u Dnevniku 2, centralnoj informativnoj emisiji RTRS-a. Link tog priloga objavljen je u analiziranom članku.
Je li odluka Ustavnog suda “dio pravnog poretka”?
U članku RTRS-a, kao i u prilogu iz Dnevnika 2, citiran je pravni ekspert koji kaže da odluka Ustavnog suda BiH nije dio “pravnog poretka” Republike Srpske i da nije objavljena u Službenom glasniku RS.
Narodna skupština Republike Srpske je 27.6.2023. godine usvojila Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na području RS. Kancelarija visokog predstavnika u BiH (OHR) potom je 1.7.2023. godine donijela odluku kojom se sprečava stupanje na snagu tog zakona. Dakle, Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na području RS, čije je stupanje na snagu spriječeno odlukom visokog predstavnika, koristi se kao argument za tvrdnju da su odluke Ustavnog suda BiH neustavne te da je odluka koja se tiče Agencije za akreditaciju visokoškolskih ustanova Republike Srpske još jedna neustavna odluka u nizu.
Tema članka na portalu RTRS-a jeste odluka Ustavnog suda BiH koja je donesena 28.9.2023. godine i na stranici Ustavnog suda objavljena pod predmetom “U-3/21”. Rješavajući zahtjev sedam delegata Vijeća naroda Republike Srpske za ocjenu ustavnosti odredaba Zakona o obezbjeđenju kvaliteta u visokom obrazovanju Republike Srpske, Ustavni sud odlučio je da nekoliko članova i tačaka zakona nisu u skladu sa Ustavom BiH.
U odluci Ustavnog suda BiH navodi se da se neki članovi Zakona ukidaju i da prestaju važiti narednog dana od dana objavljivanja odluke Ustavnog suda u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine. Istom odlukom precizirano je i koji su članovi Zakona u skladu sa Ustavom BiH.
U odluci se navodi da ju je donio Ustavni sud u sastavu od šest sudija: predsjednica Valerija Galić, potpredsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednica Helen Keller, sutkinja Seada Palavrić, sutkinja Angelika Nussberger te sudija Ledi Bianku.
Odluke Ustavnog suda BiH su “konačne i obavezujuće i objavljuju se u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine” te u službenim glasilima entiteta i Distrikta Brčko, kako je navedeno na stranici Ustavnog suda u odjeljku “Ustrojstvo”.
Pomenuta odluka do vremena pisanja ove analize objavljena je u Službenom glasniku BiH (broj broj 74/23) 27.10.2023. godine i u cijelosti je dostupna na ovom linku. Odluka nije objavljena u Službenom glasniku RS.
Kako je navedeno u članu 72. dokumenta “Pravila suda”, odluke Ustavnog suda su “konačne i obavezujuće i svako fizičko i pravno lice je dužno da ih poštuje”. U vezi sa rokovima, oni nisu precizirani te se u ovim pravilima navodi da su svi organi vlasti dužni da provode odluke Ustavnog suda BiH.
(2) Svi organi vlasti su dužni, u okviru svojih nadležnosti utvrđenih Ustavom i zakonom, provoditi odluke Ustavnog suda.
(3) Svako ko ima pravni interes može tražiti da se izvrši odluka Ustavnog suda.
(4) Ustavni sud u svojoj odluci može odrediti način i rok izvršenja odluke Ustavnog suda.
Odluke bez sudija koje imenuje NSRS
U analiziranom članku RTRS-a navodi se da “sud nema legitimitet jer se u njemu odlučuje bez predstavnika Republike Srpske”.
Sud trenutno ima sedam članova/ica, kako i stoji na zvaničnoj internet-stranici ove institucije u odjeljku “Sastav suda”. Prema tim podacima, aktuelni saziv čini sedam sudija/tkinja: Valerija Galić, Mirsad Ćeman, Seada Palavrić, Zlatko Knežević, Helen Keller, Angelika Nussberger i Ledi Bianku. Galić, Ćeman i Palavrić su sudije koje je imenovao Predstavnički dom FBiH, Keller, Nussberger i Bianku su inostrane sudije, dok je Knežević jedini sudija kojeg je imenovao NSRS.
Kako je vidljivo iz pomenute odluke Ustavnog suda o Zakonu o obezbjeđenju kvaliteta u visokom obrazovanju Republike Srpske, sudija Knežević nije prisustvovao sjednici na kojoj je odluka donesena sa šest glasova.
Knežević je najavio da će podnijeti zahtjev za prijevremenu penziju, a taj je zahtjev Ustavni sud usvojio 14.7.2023. godine. U saopštenju Ustavnog suda navedeno je da je sudija Knežević razriješen dužnosti “prije isteka vremena na koje je izabran, na njegov zahtjev od 29. juna 2023. godine, zbog odlaska u penziju s 2. januarom 2024. godine”. Njegov zahtjev uslijedio je nakon što je NSRS u aprilu 2023. godine usvojio zaključak kojim se sudija Knežević poziva da podnese ostavku i napusti funkciju u Ustavnom sudu.
Napomenimo i da je tema izbora novih sudija Ustavnog suda BiH aktuelna još od penzionisanja sudija Mate Tadića i Miodraga Simovića u avgustu i novembru 2022. godine. Od tad pa do danas ta mjesta nisu popunjena u Ustavnom sudu te umjesto devet, koliko ih treba biti prema Ustavu BiH (član VI), Ustavni sud BiH trenutno ima sedam sudija.
Kako se u VI članu Ustava navodi, četiri člana bira Predstavnički dom Parlamenta Federacije, a dva člana Narodna skupština Republike Srpske. Ostala tri člana su inostrane sudije koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija s Predsjedništvom BiH.
Dakle, Ustavni sud trenutno ima sedam sudija, od kojih je samo jednog imenovao NSRS, ali on odlazi u penziju u januaru 2024. Drugi sudija kojeg je imenovao NSRS u penziji je od 2022. godine. U analiziranim objavama ove se činjenice uzimaju kao argument za “krnji Ustavni sud”.
No, podsjetimo i da je Ustavni sud BiH 19.6.2023. godine održao vanrednu sjednicu na kojoj je razmotrio uslove u kojima se Ustavni sud našao nakon usvajanja zaključka NSRS u aprilu, kojim se sudija Knežević poziva da podnese ostavku. U saopštenju objavljenom na stranici Ustavnog suda precizira se da opcija u kojoj je Ustavni sud BiH u blokadi nije predviđena Ustavom. U vezi s tim, u članu 39, “Pravila Ustavnog suda BiH” (strana 14), precizira se da će sjednice kojima ne prisustvuje najmanje troje sudija koje bira Predstavnički dom Parlamenta FBiH te najmanje jedan kojeg je izabrala Narodna skupština Republike Srpske biti odgođene. U slučaju da se ponovi situacija i da sudije ne prisustvuju sjednici bez opravdanih razloga, sjednica će se ipak održati.
Raskrinkavanje je o navedenom saopštenju te netačnim tvrdnjama da je Ustavni sud BiH odlučio da “može bez Srba” pisalo u analizi koju možete čitati na linku ovdje.
Ekspert za ustavno pravo Nedim Ademović govorio je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa u aprilu 2023. godine o tome da Ustavni sud može funkcionisati i bez sudija koje imenuje NSRS, objašnjavajući rad Suda u slučaju neopravdanog izostanka sudija.
Dokument pod nazivom “Pravila suda” dostupan je na zvaničnoj stranici Ustavnog suda BiH. U članku 42. precizira se proces donošenja odluka Ustavnog suda. Tačka 5. člana 42. precizira postupak u kojem u donošenju odluka učestvuje manje od devet sudija.
Član 42.
(Donošenje odluke)
(1) Poslije završenog raspravljanja o predmetu Ustavni sud donosi odluku.
(2) U donošenju odluke Ustavnog suda može učestvovati samo sudija koji je bio prisutan sjednici na kojoj je obavljena rasprava o predmetu u kojem se donosi odluka.
(3) Sudija se ne može uzdržati od glasanja.
(4) Odluka Ustavnog suda u Plenarnoj sjednici i Velikom vijeću donosi se većinom glasova od ukupno devet sudija Ustavnog suda.
(5) Izuzetno, kada u Plenarnoj sjednici u donošenju odluke učestvuje manje od ukupnog broja od devet sudija, i to zbog razloga navedenih u članu 90. stav (1) ili članu 98. ovih pravila, kao i kada nisu izabrane sve sudije, ili kada je sudija/sudije u dužem periodu, zbog bolesti, spriječen vršiti svoju funkciju, ukoliko najmanje pet sudija ne glasa identično o prijedlogu odluke o zahtjevu/apelaciji, u slučaju iz člana 98. odlučivanje o toj odluci će se odgoditi za jednu od narednih sjednica ali ne duže od šest mjeseci, a ako se ista situacija nakon isteka tog roka ponovi, glas predsjednika Ustavnog suda, odnosno sudije koji ga zamjenjuje, računa se dvostruko.
Dakle, i iz Pravila suda jasno je da odluke može donijeti šest sudija Ustavnog suda.
Shodno navedenim činjenicama, tvrdnju iz članka portala RTRS da je odluka Ustavnog suda BiH neustavna jer je donesena bez predstavnika RS, odnosno sudija koje imenuje NSRS, ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama. Tačno je da je odluka donesena bez sudija koje imenuje NSRS, ali to nije kršenje Pravila Ustavnog suda BiH. Istu ocjenu dajemo tvrdnji da odluka Ustavnog suda nije dio pravnog poretka RS. Iako nije objavljena u Službenom glasniku RS i kosi se sa Zakonom o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda u RS, koji je ukinut, ona je konačna i obavezujuća, kao i druge odluke ovog suda. U samoj odluci precizira se da sporni dijelovi zakona prestaju važiti dan nakon objavljivanja u Službenom glasniku BiH.
(Raskrinkavanje.ba)