Foto: Freepik
Srbijanska advokatica Milina Dorić objavila je 29.9.2023. godine Facebook status u kojem upućuje roditelje kako da “izbjegnu imunizaciju djeteta, a da pritom ne plate kazne niti da ih terete za zanemarivanje djeteta”. U statusu se, između ostalog, navodi:
KAKO SAM PROIZVOĐAČ KAŽE DA NE MOŽE DA SE IMUNIZUJE OSOBA KOJA JE OSETLJIVA ILI PREOSETLJIVA NA NEKU OD KOMPONENTI IZ IMUNIZACIONIH SREDSTAVA A KAKO MI NE ZNAMO ČEGA SVE IMA U IMUNIZACIONIM SREDSTVIMA A KAKO JE IMUNIZACIJA OBAVEZNA I ODBIJANJE SAME PREDSTAVLJA I PREKRŠAJNO DELO ALI MOŽE DA BUDE I KRIVIČNO DELO, NEOPHODNO JE POSTUPATI NA SLEDEĆI NAČIN:
🔵 NIGDE NE POTPISIVATI DA ODBIJATE IMUNIZACIJU ZA SVOJE DETE.
🔵 DOMU ZDRAVLJA I PEDIJATRU PRILOŽITI U TRI PRIMERKA ZAHTEVE ZA DAVANJE ODGOVORA NA PITANJA, ZAHTEVE ZA DAVANJE GARANCIJA, POSEBNO IZJAVU I OBAVEŠTENJE, PODNESKE O UPOZORENJU ZA USTANOVU I IZABRANOG PEDIJATRA, ZAHTEVE ZA UTVRĐIVANJE DA LI JE DETE ALERGIČNO NA NEKU OD KOMPONENTI IZ IMUNIZACIONIH SREDSTAVA, IZJAVU O TOME DA VI KAO RODITELJ IMATE PRAVO I OBAVEZU DA DETE ZASTUPATE TAKO ŠTO ĆETE ŠTITITI DETETOVE NAJBOLJE INTERESE. OPOMENU PEDIJATRU I TO OPOMENU PRED KRIVIČNU PRIJAVU, DISCIPLINSKU PRIJAVU I TUŽBU.
🔵 NIJE U NAJBOLJEM INTERESU DETETA DA PRIMA U SVOJE TELO NEŠTO ŠTO MOŽE DA IZAZOVE TEŠKA NEŽELJENA DEJSTVA.
🔵 RODITELJ JE NESAVESTAN AKO DOZVOLI BEZ PROVERE, DA MU DETE PRIMA U SVOJE TELO NEŠTO ŠTO JE IZUZETNO RIZIČNO.
🔵 RODITELJ IMA PRAVO DA BUDE 100% UVEREN DA IMUNIZACIJA NJEGOVOM DETETU NEĆE NANETI NEŽELJENA DEJSTVA! (Ovo roditelj nikada ne može da bude do kraja uveren pa shodno tome izbegavajte imunizaciju u nedogled!)
🔵 NE TREBA ZABORAVITI DA ZAKON O PRAVIMA PACIJENATA PROPISUJE DA PACIJENT IMA PRAVO NA BEZBEDNU I DELOTVORNU MERU. IMUNIZACIJA NITI JE BEZBEDNA NITI JE DELOTVORNA.
🔵 ZAKON PROPISUJE I DA LEKAR SNOSI ODGOVORNOST UKOLIKO NAČINI LEKARSKU GREŠKU.
Upravo zbog svega navedenog, da bi se mudro izbegla imunizacija neophodno je predati blagovremeno 5, 6 ili 7 obrazloženih podnesaka svaki u tri primerka jer se na taj način IZBEGAVA IMUNIZACIJA, IZBEGAVA PREKRŠAJNA ODGOVORNOST ALI I KRIVIČNA ODGOVORNOST KAO I PRIMENA PORODIČNOG ZAKONIKA U SMISLU SANKCIONISANJA RODITELJA ZBOG NAVODNOG ZANEMARIVANJA DETETA, JER TO DA NE ZANEMARUJETE DETE DOKAZUJETE UPRAVO PREDAVANJEM KOMPLET DOKUMENTACIJE I PREBACIVANJEM ODGOVORNOSTI NA LEKARA I NA USTANOVU.
Objavu je podijelilo preko 350 korisnika/ca Facebooka do datuma pisanja ove analize, a tvrdnje Miline Dorić objavljene su početkom oktobra i na nekoliko portala (1, 2).
Ko je Milina Dorić?
Milina Dorić je advokatica koja radi u Novom Sadu u Srbiji, prema podacima iz imenika advokata Advokatske komore Vojvodina (str. 18). Zastupala je ranije osuđivanu doktoricu Jovanu Stojković protiv koje se pred Sudom časti Ljekarske komore Srbije 2020. vodio postupak zbog iznošenja antivakcinacijskih tvrdnji. Stojković i Dorić su predsjednica i potpredsjednica desničarskog pokreta “Živim za Srbiju”, koji je izašao na izbore 2020. godine u koaliciji s ekstremno desničarskom organizacijom “Levijatan”.
Šta su činjenice o imunizaciji djece?
U Srbiji je obavezna vakcinacija protiv 11 zaraznih bolesti: tuberkuloze, difterije, rubeole, dječije paralize, velikog kašlja, malih boginja, hepatitisa B, tetanusa, zaušnjaka, oboljenja izazvanih Hеmоfilusоm influеncе tip B i oboljenja izazvanih Strеptоkоkusоm pnеumоniје. Slične kalendare obavezne imunizacije imaju i Bosna i Hercegovina, ali i druge zemlje regiona (1, 2, 3, 4).
Dorić u svom statusu iznosi netačne tvrdnje o vakcinaciji, uključujući i onu da imunizacija nije sigurna ni efikasna.
Decenije provođenja masovne vakcinacije pokazale su da je imunizacija vrlo efikasna. Uz pomoć masovne imunizacije, velike boginje, vrlo opasna bolest koja je odnosila hiljade života, potpuno je iskorijenjena. Opasne i smrtonosne bolesti, poput dječije paralize, postale su iznimno rijetke, a značajno se smanjila incidenca bolesti poput malih boginja i hepatitisa B. Procjenjuje se da vakcinacija djece spasi oko četiri miliona života godišnje, kao i da je vakcinacija utjecala na pad stope smrtnosti djece proteklih decenija (1, 2). Visoki stepen procijepljenosti stanovništva štiti čak i osobe koje se nisu vakcinisale protiv određene bolesti jer se stvara tzv. kolektivni imunitet.
Dakle, iako nijedna vakcina nije 100% efikasna, masovna imunizacija definitivno je doprinijela borbi protiv mnogih opasnih zaraznih bolesti.
Javnost u regionu imala je u proteklih 10 godina priliku vidjeti posljedice pada stope imunizacije protiv određenih bolesti, uzrokovanog, između ostalog, antivakcinacijskim dezinformacijama. U velikoj epidemiji morbila (malih boginja) u Bosni i Hercegovini 2019. život je izgubilo dvoje djece, a oko 200 je hospitalizovano zbog teških simptoma. Preko 5.000 slučajeva registrovano je u BiH u epidemiji 2014. i 2015. godine, a zabilježeno je preko 550 hospitalizacija.
Neki medicinski stručnjaci su dr. Jovanu Stojković, klijenticu Miline Dorić i strastvenu antivakcinacijsku aktivisticu, označili kao direktno odgovornu za epidemiju morbila u Srbiji 2017. godine, u kojoj je život izgubilo 15 osoba, uključujući i pet beba. Nova epidemija morbila pojavila se početkom 2023. godine u Srbiji i Crnoj Gori.
Imunizacija je također sigurna. Na web stranici Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u decembru 2020. godine objavljeno je detaljno objašnjenje procesa razvijanja vakcine:
Svaka vakcina u razvoju mora prvo proći skrining i evaluaciju kako bi se utvrdilo koji antigen treba koristiti za izazivanje imunološkog odgovora. Ova pretklinička faza radi se bez testiranja na ljudima. Eksperimentalna vakcina prvo se testira na životinjama kako bi se procijenili njena sigurnost i potencijal za sprečavanje bolesti.
Ako vakcina izazove imuni odgovor, onda se testira u kliničkim ispitivanjima na ljudima u tri faze.
(...)
Kada rezultati svih ovih kliničkih ispitivanja budu dostupni, potreban je niz koraka, uključujući preglede efikasnosti i sigurnosti za odobrenja regulatornih agencija. Zvaničnici u svakoj zemlji pažljivo pregledaju podatke studije i odlučuju da li će odobriti upotrebu vakcine. Mora se dokazati da je vakcina sigurna i efikasna za široku populaciju prije nego što bude odobrena i uvedena u nacionalni program imunizacije. Granica sigurnosti i efikasnosti vakcine izuzetno je visoka, imajući u vidu da se vakcine daju ljudima koji su inače zdravi i slobodni od specifične bolesti.
Dalje praćenje se kontinuirano odvija nakon uvođenja vakcine. Postoje sistemi za praćenje sigurnosti i efikasnosti svih vakcina. Ovo omogućava naučnicima/ama da prate uticaj i bezbjednost vakcine čak i kada se koriste kod velikog broja ljudi tokom dužeg perioda. Ovi podaci koriste se za prilagođavanje politika za korištenje vakcina kako bi se optimizirao njihov učinak, a također omogućavaju bezbjedno praćenje vakcine tokom njene upotrebe.
Proizvođač vakcine mora dostaviti državnim regulatornim agencijama opsežne podatke o vakcini, uključujući i listu sastojaka, objašnjeno je u članku objavljenom na web stranici Vakcine (.ba) u augustu 2021. godine:
Proizvođači vakcina protiv COVID-19, ali i proizvođači vakcina koje su već dugo u upotrebi (MMR, DTaP, protiv gripe i sl.) moraju državnim regulatornim agencijama dostaviti podatke o vakcini. Kada se radi o području Evropske Unije, onda prvo dostavljaju podatke Evropskoj agenciji za lijekove (European medicines agency – EMA).
EMA traži opsežne podatke – ne samo recenzirane radove o randomiziranim kliničkim studijama, objavljene u medicinskim publikacijama, nego i podatke o osobama koje su učestvovale u studijama, dakle, traže još više nego što se to prikaže u naučnim radovima.
Lista sastojaka
Također, traže i listu sastojaka. Podaci o djelotvornosti i bezbjednosti određenog medicinskog proizvoda, dakle i vakcina, moraju uključivati tačno definisanu grupu ljudi kojima je vakcina data, farmaceutsku kvalitetu vakcine, što uključuje i informacije o značajkama vakcine i čistoći komponenti, podatke o svim koracima proizvodnje i preduzetim provjerama koje osiguravaju kvalitet proizvoda tako da svaka serija vakcine ima iste osobine i sastav te kvalitet.
Nužna je i usklađenost i međunarodnim zahtjevima za laboratorijska ispitivanja i proizvodnju vakcine (dobra laboratorijska praksa, dobra klinička praksa i dobra proizvođačka praksa).
(...)
Zemlje Balkana, poput BiH, nemaju mogućnost onako detaljno ispitati vakcine i dokumentaciju, pa se stoga obično oslanjanju na odluke EMA, koja je veoma stroga po tom pitanju i nije rijetkost da se proces oduži ili zahtijeva dokumentacija koja nedostaje, ako proizvođač nije dostavio.
Dakle, u ovako strogim uslovima provjere, proizvođači ne mogu zatajiti neki sastojak. Čak ako odluče da promijene sastav i zamijeni neki sastojak drugim – moraju opet prolaziti kroz regulatorne procedure.
Vakcine, kao i svi drugi lijekovi i medicinski preparati, mogu izazvati neželjene reakcije, koje su uglavnom blage. Korist od vakcinisanja, odnosno zaštita od bolesti protiv koje se vakciniše, smatra se većom od rizika. Pojedine grupe ljudi ne trebaju primati određene vrste vakcina (npr. ukoliko imaju alergiju na neki sastojak iz vakcine).
Iako rizici postoje, iz svih podataka prikupljenih nakon decenija masovne imunizacije, jasno je da su vakcine koje se nalaze u programu obavezne vakcinacije efikasne i sigurne.
Šta kaže zakon?
U Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti Republike Srbije navodi se da je imunizacija protiv 11 navedenih bolesti obavezna, te vakcinaciju “lice koje treba da se imunizuje, kao ni roditelj, odnosno staratelj ne može da odbije, osim u slučaju postojanja medicinske privremene ili trajne kontraindikacije koju utvrđuje doktor medicine odgovarajuće specijalnosti ili stručni tim za kontraindikacije”. Za odbijanje obavezne imunizacije propisana je novčana kazna u iznosu od 50.000 do 150.000 dinara.
Izbjegavanje obavezne imunizacije u Federaciji Bosne i Hercegovine kažnjava se novčanom kaznom u vrijednosti od 100 do 2.000 KM, a u Republici Srpskoj od 100 do 1.000 KM.
Objava Miline Dorić neprimjerena je iz nekoliko razloga. Prvenstveno, riječ je o advokatici koja otvoreno i javno poziva na izbjegavanje zakonskih obaveza, dajući pritom “savjete” kako pokušati proći nekažnjeno. Osim toga, njeni “savjeti” ohrabruju roditelje ne samo da uskraćuju zaštitu od opasnih zaraznih bolesti svojoj djeci već ugrožavaju i zdravlje druge djece i odraslih ljudi.
Dorić u svojim savjetima insinuira da su pedijatri dužni davati izjave i garancije u vezi s vakcinama koje se nalaze u programima obavezne imunizacije, te da je izostanak toga validan razlog za odbijanje imunizacije djeteta, što je besmisleno. UNICEF u BiH je 2017. godine u saradnji sa stručnjacima/kinjama iz oblasti pedijatrije, epidemiologije, neuropedijatrije i specijalistima javnog zdravstva, uz korištenje relevantnih medicinskih izvora, pripremio odgovore na mnogobrojna pitanja roditelja o vakcinaciji. Neka pitanja i odgovori bili su upravo u vezi s garancijama i izjavama pedijatara:
Kada se dovede dijete na vakcinaciju zasto pedijatri ne žele pokazati roditeljima rok, sastav i nuspojave vakcine, niti žele razgovarati o tome? Kako može biti sigurno davanje vakcine pored tolikih i takvih nuspojava navedenih od strane proizvođača? Koliko traje imunitet od svake vakcine? I kako da znamo da li će dijete steći imunitet određenom vakcinom, tj.da li će se vakcina “primiti”?
Vakcina je kontrolisana prije nego dođe do pedijatra. Nema razloga da pedijatar ne pokaže rok trajanja roditelju, ako to roditelj traži. Što se tiče uputstva, pedijatri su dužni da se pridržavaju uputstva koja je donijela struka (zavodi za javno zdravlje i svjetska zdravstvena organizacija) nezavisno od proizvođača i vakcina. Imunitet od vakcine traje dovoljno dugo da pruži zaštitu djetetu u periodu kada je najosjetljivije na oboljevanje. Neke vakcine je potrebno davati više puta (druga doza, re-vakcinacija) upravo zato da bi se nivo imuniteta podigao i održao što duže.
U slučaju nuspojava, ko je odgovoran?
Doktor medicine koji provodi imunizaciju i prilikom imunizacije utvrdi postojanje popratne pojave, u svakom pojedinačnom slučaju je obavezan najkasnije u roku od 24 sata izvijestiti Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH i nadležni kantonalni zavod. Postoje nuspojave koje su prolazne i očekivane reakcije na vakcinu (crvenilo, iritacija mjesta uboda, povišena temperatura, blagi simptomi bolesti). Izuzetno rijetko, moguće je da dođe i do komplikacija koje je potrebno prijaviti i poslije toga istražiti.
(...)
Zbog čega niti jedan ljekar ni pedijatar ne može garantirati da vakcina neće naškoditi djetetu, a roditeljima se kaže da vakcinu daju na svoju odgovornost?
Svi lijekovi nose minimalan rizik i roditelji treba da budu potpuno upoznati s tim. Pedijatar koji dobro poznaje sve koristi od vakcina će to objasniti roditeljima. Takođe će upoznati roditelje sa njihovom odgovornosti usljed nevakcinisanja djeteta i rizicima koji iz toga proizilaze.
(...)
Zašto doktor odbije kada ponudim da potpiše da je odgovoran ako dijete ima loše posljedice vakcine?
Potpisivanje nema smisla. Vakcina nije stvar izbora, ona je, naučno dokazano, najbolji interes djeteta. Odgovornost je i roditelja i zdravstvenog radnika da tu vakcinaciju obave na vrijeme i na najbolji mogući način. Ta odgovornost je zajednička i ne treba biti predmet pregovora ili pismenih garancija. Međusobno povjerenje je vazno za sve buduće situacije u kojima će nam pomoć ljekara biti neophodna.
Dakle, vakcine već prolaze rigorozan proces kontrole i nadzora prije nego što se odobre za korištenje, kako bi se potvrdila njihova sigurnost i efikasnost, a zakonska odgovornost roditelja i zdravstvenih radnika/ca jeste da omoguće djetetu zaštitu od zaraznih bolesti kroz vakcinaciju. Iz tog razloga besmisleno je tražiti izjave i garancije od osoblja u domu zdravlja.
Shodno činjenicama, tvrdnju da imunizacija nije sigurna ni djelotvorna te da je stoga treba izbjegavati, objavljenu na Facebook profilu Miline Dorić, kao i njihovu prvu medijsku objavu, ocjenjujemo kao lažnu vijest.
Sva prenošenja ove tvrdnje ocjenjujemo kao prenošenje lažnih vijesti.
(Raskrinkavanje.ba)