Facebook stranica koja se predstavlja kao satirična i nosi naziv “Plajvaz” je kreirana 2015. godine, te je njen url “facebook.com/plajvazsatira”. Ispod naziva stranice prikazan je i “user name” za lakši pronalazak stranice, koji također glasi “@plajvazsatira”. U opisu stranice nije naveden impressum, te u tom dijelu je navedeno da stranicu uređuju “on, ja i nas dva”.
Opis i stari naziv ukazuju da je u pitanju satirična stranica. Međutim, na njoj ne postoji nikakav satirični sadržaj. Zapravo, na samoj Facebook stranici, koja postoji od 2015. godine, prije pisanja ove analize našli smo svega pet objava, sve iz ove godine (neke od njih sačuvane su u ovoj arhiviranoj verziji). U međuvremenu, sav sadržaj sa Facebook stranice je izbrisan i trenutno na njoj postoji samo jedna objava. Bitno je napomenuti da je stranica “Plajvaz” sakupila ukupno 3.118 lajkova. Uprkos tome, link koji je podijeljen 24. septembra imao je 2,7 hiljada lajkova, 400 komentara i preko 300 dijeljenja, svega 24 sata nakon objavljivanja.
Prethodna objava, fotografija uz prateći tekst (koja je također naknadno obrisana), sakupila je čak i više lajkova nego što ima sama stranica - 3.2 hiljade, sa preko 1.000 komentara i preko 500 dijeljenja.
Iduće 3 objave koje su ponovo dijeljenje linkova, ne broje lajkove i komentare u hiljadama. Ipak, sve tri objave, dok su postojale na ovoj stranici, imale su više od 200 lajkova i 150 komentara, što je za stranicu sa 3.000 lajkova, ponovo, veoma značajno.
Zašto je broj lajkova i komentara bitan?
Facebook je društvena mreža koja funkcioniše po principu algoritma. To znači da ni jedan korisnik ne vidi Facebook isto. Naslovna stranica i objave na njoj modifikuju se i prilagođavaju svakom korisniku pojedinačno, a na osnovu mnogih parametara. Svi korisnici koji su lajkali neku stranicu nikada neće vidjeti sve njene objave na naslovnoj stranici.
Facebook funkcioniše po principu da će najviše 10% korisnika koji su lajkali stranicu, vidjeti jednu njenu objavu. To u praksi znači da ukoliko stranica ima 3.000 lajkova i objavi neki link, najviše 300 ljudi će vidjeti taj link na svojoj naslovnoj stranici - i gotovo je sigurno da ga neće svi lajkati, komentarisati i dijeliti.
Jedini način da stranica kao “Plajvaz”, koja ima 3.000 lajkova, na svojim objavama sakupti više interakcija nego što ih ima sama stranica je “boostanje” posta - to jest, plaćanje reklame.
Kako bi objavu neke stranice vidjelo više od 10% korisnika, njen administrator treba da uplati određeni iznos Facebooku. Objava se tada prikazuje se mnogo većem broju korisnika, koji zavisi od toga koliko je novca uplaćeno za reklamu. Takve postove Facebook označava kao sponzorisane (sponsored) i prikazuje ih u rubrici “Info and ads” koju je nedavno uveo za sve stranice, tokom onog perioda za koji je uplaćeno “sponzorisanje”.
Kako bi bilo što jasnije, ovo ćemo objasniti na primjerima naših objava. Facebook stranica “Raskrinkavanja” ima više od 26.000 lajkova. Pregled sedmice koji smo objavili i za koji smo platili reklamu od 10 dolara, vidjelo je nešto više od 20.000 korisnika. Od tih 20.000, objavu je lajkalo svega 30, komentarisalo 3, a ukupo 887 ih je kliknulo na link i pročitalo tekst. Naravno, broj reakcija i rezultati reklame zavise i od samog sadržaja,aktuelnosti teme, vremena objavljivanja i sl. To se može vidjeti i poređenjem sa drugim objavama u koje je uložen isti ili približan iznos novca. Recimo, objava “Medijski linč u dvije slike” bila je “u trendu” i imala nešto bolje rezultate - objavu je za 12 dolara plaćene reklame vidjelo skoro 30.000 ljudi, od kojih je 120 lajkalo, 15 komentarisalo i 10 podijelilo, a više od 6.000 ih je kliknulo na link i pročitalo analizu. Podsjećamo, stranica “Raskrinkavanja” broji preko 26.000 lajkova.
Zašto sve ovo navodimo i zašto je to bitno?
Stranica “Plajvaz” ima svega 3.000 lajkova. Za rezultate koje “Plajvaz” ima na linkovima koji vode van Facebooka - trocifrene i četvorocifrene brojeve lajkova, komentara i dijeljenja - vjerovatno je potrebno uložiti stotine maraka u samo jednu reklamu.
No, vratimo se sadržaju stranice “Plajvaz”. Svi linkovi vode na isti portal, tačnije blog drzava01031992.wordpress.com. Na samoj stranici postoji logo u vidu zastave BiH, te opis koji govori da je u pitanju portal “za praćenje političkih zbivanja u BiH i okruženju”.
Posljednji objavljen tekst na ovom blogu nosi naslov: “Čovićevi mediji mudro uzdižu Bećirovića; Pokušavaju ga predstaviti kao veću opasnost Čoviću od Komšića”
Već nakon čitanja prvog pasusa zaključujemo šta je poruka članka:
Postalo je više nego očito da samo Denis Bećirović spašava Dragana Čovića. Tako mediji pod direktnom kontrolom Dragana Čovića posljednjih dana uzdižu Denisa Bećirovića i od njega pokušavaju napraviti većeg borca za Bosnu i Hercegovinu i veću opasnost po Čovićevu kandidaturu od Čovićevog najvećeg konkurenta i jedinog čovjeka koji Udruženi zločinački poduhvat može istjerati iz Predsjedništva Bosne i Hercegovine, od Željka Komšića.
Idući članak dostupan na ovom portalu nosi naziv “U ratu bio podrumaš, a sada bi da vodi državu. Poruka ovog članka je da, obzirom da nije bio pripadnik Armije BiH, Denis Bećirović nije sposoban voditi državu:
Strah nikada nije za osudu, osim ako je praćen pohlepom i ambicijom. Tada to nije više strah, nego kukavičluk. Ako neko nije imao hrabrosti i odlučnosti da brani ovu državu kad joj je bilo najteže, bezobrazno je da sada gaji ambiciju da bude “predsjednik svih nas”.
Sljedeći naslov zaobišao je SDP-ovog kandidata za člana Predsjedništva, te je ovaj put tema Fahrudin Radončić: “Radončić bi mogao da završi na američkoj crnoj listi”. Izvori ovog članka su, naravno, anonimni:
Na osnovu svega navedenog, kredibilni su sve češći navodi u krugovima bliskim visokim političkim i diplomatskim centrima da je Radončić glavni kandidat da se pridruži Dodiku, Špiriću i Keljmendiju na američkoj crnoj listi.
“Glasanjem za Komšića naplatiti Čoviću za sva vrijeđanja Bošnjaka i sramoćenja Hrvata” naslov je idućeg članka dostupnom na ovom portalu. Kao što možemo pretpostaviti, ovaj članak je napisan da bi kritikovao Dragana Čovića, koji u jednom trenutku dobija i nadimak “mrcina Čović”:
Treba se samo sjetiti koliko je Dragan Čović nakon presude Haškog tribunala u slučaju “Prlić i ostali” veličao presuđene ratne zločince, koliko je veličao zločinca Slobodana Prljaka, koji je u stilu nacista stradao od (svoje) zločinačke ruke. (...) Dragan Čović ne samo da je ponižavao žrtve iz proteklog rata, on je zajedno sa predsjednicom Hrvatske Kolindom Grabar Kitarović i najekstremnijim nacionalističkim krugovima iz Hrvatske, pa i medijima, širio nesnosnu antimuslimansku propagandu koja je imala za cilj Bošnjake muslimane prikazati kao isilovce i teroriste. (...) Mrcina Čović, je pomislio, da sve tako lako može biti zaboravljeno, da će priglupi i priprosti Bošnjak, a tako on na Bošnjake gleda, najednom sve zaboraviti i poslušati njegov labuđi pjev, i podlo lukavstvo. E pa neće. Dragan Čović mora platiti za kontinuirano vrijeđanje Bošnjaka ali i za s tim u vezi sramoćenje Hrvata.
Naredni članak je “otvoreno pismo simpatizera SDP-a Bećiroviću: Podržite Komšića u borbi protiv Čovića”. Ovo otvoreno pismo potpisano je imenom Alija Alijagić (atentator na jugoslavenskog ministra unutarnjih poslova Milorada Draškovića, koji je preminuo 1922.)
Idući članak za temu ima diskreditaciju Dragana Čovića i Denisa Bećirovića, kako bi se Željko Komšić prikazao u pozitivnom svjetlu: BiH:
Nikšić pokušava uvjeriti Bećirovića da je SDP-u Čović partner, a Zlatni ljiljan Komšić neprijatelj
...Stoga je pitanje do kada će Bećirović trpjeti sramnu izdaju vrha SDP-a i nezhavalnu ulogu čovjeka koji Čoviću mora osigurati treći mandat. Do kada će trpjeti Nikšićevog partnera iz RS-a Milorada Dodika i razne Dodikove Vojine Mijatoviće u SDP-u koji slave 9.januar. Nema na SDP-ovim listama mjesta ni za Zlatnog ljiljana Slavišu Šućura. Valjda otud toliki animozitet kod pojedinaca u vrhu SDP-a i prema Zlatnom ljiljanu Željku Komšiću, a u taj se animozitet protiv Komšića a za interes Čovića, pokušava se ugurati i časnog čovjeka Denisa Bećirovića.
Slične teme i iste aktere nalazimo i u članku “Čović veće nade polaže u Bećirovićevo neodustajanje nego u autobuse glasača iz Hrvatske”. Ponovo, autor članka daje komentar u kojemu je Željko Komšić žrtva:
Takav rasplet situacije savršeno odgovara Draganu Čoviću, koji očekuje sukob među kandidatima građanskih stranka, iz kojeg nijedan kandidat građanskih stranaka ne bi profitirao. Međutim, Čović sa nadom očekuje da će Bećirović, iako potpuno svjestan nemogućnosti pobjede za člana Predsjedništva iz reda Bošnjaka, ipak do kraja ostati u trci, i “čuvati” dobar dio glasova birača građanske orijentacije za sebe, ne dopuštajući da ti glasovi migriraju prema njegovom (Čovićevom) najvećem oponentu, Željku Komšiću.
Posljednji članak nije ništa drugačiji od prethodnih. Ovaj put, autor članka daje komentar na intervju Nermina Nikšića za portal “Klix”:
Kandidat za člana Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka Denis Bećirović danas je u intervju za portal klix.ba govorio o mogućnosti ulaska koalicije Dodik i Čović u Predsjedništvo, te upozorio građane da od toga ne treba strahovati, iako je o svome otvorenom pismu krajem februara ove godine ustvrdio da bi dva kandidata građanskih stranka upravo dovela do takvog pogubnog ishoda po državu.
U nastavku se prenosi Nikšićevo otvoreno pismo, za kojeg je autor utvrdio da je kontradiktoran njegovom intervju za “Klix”.
Na navedenom portalu, dostupno je ukupno 19 članaka računajući i sve navedene u ovoj analizi. Međutim, objave na Facebook stranici su uklanjane nakon što su im istekle plaćene reklame. Trenutno (2.10.2018.) na stranici postoji samo jedna fotografija. U opisu te fotografije nalazi se, ponovo, tekst koji za temu ima Dragana Čovića:
I pogledaj kakve posljedice ostavlja tvoja bijela zastava koju si izvisio pred novinarom ultranacionalističkog Večernjeg lista iz Mostara kada si izjavio da pripadnik jednog naroda ne bi trebao glasati za kandidata iz reda drugog naroda. Kada je reis Husein ef. Kavazović ovo izjavljivao sigurno na umu nije imao Bošnjake iz Republike Srpske koji ne mogu birati člana Predsjedništva iz reda Bošnjačkog naroda.
Iako su prethodne objave i njihovi plaćeni oglasi izbrisani, trenutni izgled stranice pokazuje kako je “Plajvaz” dolazio do ogromnog broja lajkova i komentara, uprkos svojoj nevelikoj publici. Dokaz da neko plaća za veću vidljivost objava ove stranice jeste upravo posljednja i jedina dostupna objava na istoj, za koju jasno vidimo da je sponzorisana, odnosno da je za nju plaćena reklama.
Obrazac prenošenja sadržaja stranice takođe je vrlo indikativan. Među stotinama dijeljena objava stranice “Plajvaz”, većinom se nalaze privatni profili. Međutim, primijetili smo da su se objave redovno dijele i na stranicama lokalnih ogranaka Demokratske Fronte.
Stranica “Plajvaz” i sa njom povezan portal “Država 01031992” predstavljaju, dakle, potpuno anoniman oglasni prostor za Željka Komšića i Demokratsku frontu - to jest, za diskreditaciju njihovih političkih konkurenata i protivkandidata. Ova stranka (ili neko ko je podržava) barem u proteklih nekoliko sedmica u nju je uložila značajna sredstva i pri tom se potrudila da im naknadno sakrije svaki trag.
(Raskrinkavanje.ba)