Foto: Envato
U printanom izdanju Večernjeg lista, izdanje za BiH, 9. jula 2026. godine objavljen je tekst o izazovima primjene novih tehnologija u izbornom procesu u BiH. U nadnaslovu se tvrdi da je izborni proces kakav će biti u oktobru ove godine nezabilježen u demokratskom svijetu, uz naslov s tvrdnjom da će se u BiH glasati kao u Papui Novoj Gvineji i Južnoafričkoj Republici.
Foto: Screenshot/Večernji list
Srna je istog dana objavila najistaknutije dijelove članka, pod sljedećim naslovom:
Nove izborne tehnologije donose komplikacije biračima
Prenijela je i Večernjakovo zapažanje u vezi s komplikacijama koje uvođenje novog načina glasanja potencijalno nosi, uz napomenu da je zbog toga ”mogućnost greške, pa i manipulacije, ogromna”.
- Birač bi, umjesto da pred sobom ima jasan listić sa imenima kandidata, morao upoređivati jedan papir sa drugim, pamtiti ili prepisivati brojeve, povezivati ih sa strankama i tek onda pokušati pravilno označiti preferenciju - ističe se u tekstu i upozorava da je mogućnost greške, pa i manipulacija u tom slučaju ogromna.
Srna je također prenijela Večernjakovo poređenje novog sistema glasanja u BiH s “izbornim eksperimentima iz banana-republika” Papue Nove Gvineje i Južnoafričke Republike
Navodeći da model koji se uvodi u BiH više podsjeća na izborne eksperimente iz banana-republika nego na ozbiljan preferencijalni sistem glasanja, Večernji list ukazuje da su slična rješenja primijenjena u Papua Novoj Gvineji ili 1994. godine u Јužnoafričkoj Republici.
Srnin tekst prenijeli su RTRS i niz drugih portala (1, 2, 3), a poređenje izbornog sistema u BiH s “banana-republikama” dijelilo se i na društvenim mrežama (1, 2).
Šta je navedeno u originalnom tekstu?
Cijeli tekst Večernjeg lista, koji su Srna i RTRS adaptirali, u online je formi objavljen na istoimenom portalu tek 12. jula 2026. godine.
Kada je riječ o poređenju sistema koji se planira primijeniti u Bosni i Hercegovini s onima iz Papue Nove Gvineje i Južnoafričke Republike, Večernji u svom poređenju govori o dizajnu glasačkog listića, načinu upisivanja glasova, preferencijalnom sistemu glasanja, kao i izbornom modelu i uvođenju optičkih skenera za brojanje glasova.
U praksi to znači da se u BiH uvodi model koji više podsjeća na izborne eksperimente iz banana-republika nego na ozbiljan preferencijski sustav glasovanja.
Jer ako birač na jednom listiću vidi samo nazive stranaka i brojeve, a imena kandidata mora tražiti na drugom, odvojenom popisu, onda se teško može govoriti o jasnom, jednostavnom i transparentnom izboru.
Takva rješenja mogu se pronaći jedino u egzotičnim primjerima poput Papue Nove Gvineje, gdje se kandidati povezuju s brojevima na posebnim popisima, ili u Južnoafričkoj Republici 1994., kada su birači na listiću uglavnom glasovali za stranke, bez uvida u pojedinačna imena kandidata. No ono što je ondje možda bilo tehničko ili povijesno prijelazno rješenje, u BiH se sada pokušava predstaviti kao modernizacija izbornog procesa.
Večernji nešto detaljnije govori o mogućnostima grešaka vezanih za potencijalno komplikovanu proceduru upisivanja glasova, izražavajući daljnju sumnju u manipulacije i netransparentnost izbora.
Mogućnost zabune u takvom sustavu neviđeno je velika. Zapravo, skandalozna. Birač bi, umjesto da pred sobom ima jasan listić s imenima kandidata, morao uspoređivati jedan papir s drugim, pamtiti ili prepisivati brojeve, povezivati ih sa strankama i tek onda pokušati pravilno označiti svoju preferenciju. To više nije slobodno i izravno izražavanje izborne volje, nego administrativna zagonetka u kojoj se pogreška birača gotovo unaprijed ugrađuje u sam sustav. To u državi u kojoj se navodno želi unaprijediti integritet izbornog procesa, koja bi trebala slijediti dobre prakse EU-a i Zapada, zapravo znači ruganje toj istoj ideji i procesu. Mogućnost pogreški, pa čak i manipulacija, ogromna je. Posebice kod starijih birača, kojima će sigurno ovaj "napredak" biti jako kompliciran te, što je najgore, ponovno otvoriti rasprave o netransparentnim izborima.
Dodatnu sumnju u regularnost izbora s primjenom novih tehnologija izazivaju i Večernjakove tvrdnje o sudskom procesu za korupcijsku aferu protiv Smartmatica, kompanije koja je u BiH dobila tender za nabavku nove tehnologije.
Osim toga, sumnji u pouzdanost izbornih tehnologija doprinose i tvrdnje o mogućnosti hakerskih napada, kakva je navodno demonstrirana u Teksasu.
Bivša američka savezna tužiteljica i jedna od odvjetnica povezanih s predsjednikom Donaldom Trumpom nakon izbora 2020., kada je širila tvrdnje o izbornoj prijevari i podnosila tužbe kojima se pokušavalo osporiti pobjedu Joea Bidena, posljednjih je dana na svom X nalogu podijelila videosaslušanja u Senatu Teksasa na kojima su predočeni dokazi da su hakeri uspjeli manipulirati testnim rezultatima izbora, piše Večernji list BiH.
Naime, najprije je izborna uprava okruga Tarrant pozvala javnost da pokuša hakirati njezin sustav za glasovanje Hart County Wide Polling Place. I uspjeli su. Lako. Dužnosnici su u panici uživo povikali: "O, Bože, hakiraju strojeve!" Dana 23. lipnja 2026. objavljeno je novo svjedočenje pod prisegom pred Senatom, i to od insajdera koji je stajao odmah iza njih. Sve se ponovno potvrdilo.
Tekst Večernjeg lista u integralnom obliku prenio je i portal Hrvatsko nebo.
Kako će se glasati na narednim izborima?
Izmjene Izbornog zakona u vezi s uvođenjem izbornih tehnologija 26. marta 2024. godine nametnuo je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt. Pod izbornim tehnologijama podrazumijeva se “skup informaciono-komunikacionih programa, informaciono-komunikacionih uređaja, metoda i postupaka, kao i druga tehnička oprema koja se koristi u izbornom procesu, koje mogu uključivati, između ostalog: opremu za elektronsko prebrojavanje glasačkih listića, opremu za elektronsku identifikaciju birača, opremu za videonadzor i snimanje nadzornih videosnimaka na biračkim mjestima i centrima za brojanje, itd, ali neće uključivati opremu za elektronsko glasanje”, navedeno je u odluci visokog predstavnika.
Centralna izborna komisija BiH (CIK BiH) provela je postupak javne nabavke za nove tehnologije, a posao je dobio konzorcij predvođen kompanijom Smartmatic. Postupak izbora najboljeg ponuđača nije protekao bez upozorenja na proceduralne manjkavosti i potencijalnu nezakonitost postupka kojim je provedena javna nabavka.
Prema pisanju medija, CIK je objasnio da se zbog uvođenja ovih tehnologija mijenja način glasanja za sve nivoe osim za Predsjedništvo BiH. Birač/ica će dobiti glasački listić i informativni papir na kojem će biti navedene sve političke stranke i kompletne kandidatske liste s imenima i prezimenima kandidata/kinja. Na glasačkom listiću bit će navedeni nazivi političkih stranaka, ali ne i imena kandidata/kinja, već samo brojevi. Birač/ica će prvo na informativnom spisku pronaći političku stranku i kandidata/kinju kojem/oj želi dati glas, zatim će zapamtiti broj ispred imena tog/e kandidata/kinje, a potom će na zvaničnom glasačkom listiću označiti političku stranku i broj koji odgovara odabranom/oj kandidatu/kinji. Takvi će se listići ubacivati u optički skener koji će ih skenirati i zabilježiti glasove.
Ovakva izmjena načina glasanja, naveli su iz CIK-a, uvedena je zbog primjena novih tehnologija i činjenice da su raniji glasački listići za pojedine nivoe vlasti u BiH bili preveliki za optičke skenere.
Preferencijalni sistem glasanja
Pojam “preferencijalnog glasa”, koji koristi Večernji list, odnosi se na izborni sistem, odnosno način izbora kandidata u izbornom sistemu u kojem se primjenjuje princip proporcionalne zastupljenosti kakav je u BiH.
U Bosni i Hercegovini za izbore za zakonodavna tijela primjenjuje se sistem (polu)otvorenih kandidatskih listi. Političke stranke i koalicije učestvuju na izborima s listom kandidata/kinja, a birač/ica, osim što glasa za jednu političku opciju, može dati i preferencijalni glas za do tri kandidata/kinje s te liste (član 5.14 Izbornog zakona BiH).
Broj mandata koje će stranka ili koalicija osvojiti zavisi od ukupnog broja glasova koje je dobila. Nakon toga se određuje koji/e će kandidati/kinje osvojiti mandate. Kandidati/kinje koji/e ostvare zakonom propisani broj preferencijalnih glasova imaju prednost u odnosu na redoslijed na listi, dok se za preostale mandate primjenjuje redoslijed koji je utvrdila politička stranka ili koalicija (član 9.8. Izbornog zakona BiH).
Nasuprot tome, kod zatvorenih kandidatskih listi, birači/ce glasaju isključivo za političku stranku ili koaliciju, bez mogućnosti da daju preferencijalni glas pojedinačnim kandidatima/kinjama. U tom slučaju, mandati se dodjeljuju kandidatima/kinjama prema utvrđenom redoslijedu na listi.
Kada je riječ o izborima u Južnoafričkoj Republici 1994. godine, u primjeni je bio sistem zatvorenih kandidatskih listi, to jest birači/ce su glasali/e za političke partije odabirom željene opcije sa spiska, a mandati su raspoređivani na osnovu redoslijeda kojim su kandidati/kinje navedeni/e na listama. Izbori nisu podrazumijevali nikakve savremene tehnologije ni biometrijsku identifikaciju birača/ica, kao ni optičke skenere za brojanje glasova, tako da poređenje sa sistemom koji će biti u primjeni u BiH na Opštim izborima 2026. godine nema nikakvo utemeljenje.
Sistem zatvorenih listi, dodatno, nije stran ni u razvijenim demokratijama. U primjeni je, recimo, u Portugalu i Španiji, a od zemalja u našem okruženju, u primjeni je u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, Rumuniji i drugim.
Korištenje informativnog papira
U Papui Novoj Gvineji na snazi je takozvani ograničeni preferencijalni sistem glasanja, u kojem birači/ce izražavaju preferencu za tri kandidata/kinje upisivanjem njihovog broja s liste ili imena i prezimena u za to predviđeno mjesto na glasačkom listiću. Redoslijed upisivanja je važan, jer prvi/a upisani/a kandidat/kinja predstavlja biračev prvi izbor, drugi/a njegov drugi izbor, a treći/a njegov treći izbor. Takvo rangiranje kandidata/kinja ima značaj u postupku brojanja glasova i utvrđivanja izbornih pobjednika/ca.
No, ni ovaj sistem nije u potpunosti uporediv s izbornim sistemom u Bosni i Hercegovini. Jedine sličnosti ogledaju se u korištenju dva papira, to jest informativnog i glasačkog listića, te odabiru do tri kandidata/kinje. Međutim, način izražavanja preference i njenog označavanja na glasačkom listiću nije isti. U Bosni i Hercegovini se preferencijalni glasovi ne rangiraju prema redoslijedu odabira. Treba naglasiti da je u Papui Novoj Gvineji opisani sistem glasanja i brojanja glasova i dalje tradicionalni, to jest on se ne vezuje za uvođenje novih izbornih tehnologija. Ova država tek planira uvesti nove tehnologije u izborni proces za Opšte parlamentarne izbore 2027. godine, prvenstveno biometrijsku identifikaciju birača/ica prilikom registracije u birački spisak. Međutim, njihova implementacija suočava se sa značajnim finansijskim izazovima.
Dakle, sistem glasanja u kojem birači/ce koriste informativni papir s podacima o kandidatima/kinjama, a glas daju na zasebnom glasačkom listiću, u Bosni i Hercegovini uvodi se kao posljedica primjene novih izbornih tehnologija. Međutim, takav način glasanja nije vezan isključivo za nove tehnologije. Osim u Papui Novoj Gvineji, koju je Večernji iskoristio kao primjer, sličan model već se primjenjuje u državama poput Finske i Japana, gdje su informativne liste s imenima kandidata/kinja ovješene u glasačkim kabinama, a glas se daje na posebnom glasačkom listiću.
Večernji je, dakle, sistem korištenja dva papira prilikom glasanja, koji je najavljen u BiH kao posljedica uvođenja novih tehnologija, uporedio sa sistemom zatvorenih glasačkih listi iz Južnoafričke Republike, koja u izbornom procesu ne koristi nikakve nove tehnologije. S druge strane, za Papuu Novu Gvineju, koja koristi sličan sistem s dva papira, naveo je da je u pitanju egzotični “izborni eksperiment iz banana-republika”, ignorišući pritom činjenicu da se slični sistemi koriste i u zemljama Evropske unije, kao i u Japanu.
Potpuno ignorišući tu činjenicu, Večernji u svom tekstu čak i zaključuje da uspostavljanje ovakvog sistema “u državi u kojoj se navodno želi unaprijediti integritet izbornog procesa, koja bi trebala slijediti dobre prakse EU-a i Zapada” zapravo znači “ruganje toj istoj ideji i procesu”.
Neutemeljene tvrdnje o hakovanju izbora u Teksasu
Navodi da je Smartmatic procesuiran u Sjedinjenim Američkim Državama zbog korupcijske afere su tačni, a slučaj je vezan za navode o namjerama potkupljivanja zvaničnika na Filipinima da pogoduju u izboru opreme ove kompanije za izborni proces. Međutim, ovaj postupak ne govori ništa o pouzdanosti izbornih tehnologija same kompanije u kontekstu integriteta izbornog procesa.
Nadalje, sigurnost izbornog sistema u okrugu Tarrant u Teksasu bila je pod posebnom pažnjom nakon američkih predsjedničkih izbora 2020. godine usljed neutemeljenih tvrdnji republikanskih političara o navodnoj široko rasprostranjenoj izbornoj prevari. Američki predsjednik Donald Trump je te godine izgubio u okrugu Tarrant za manje od 2.000 glasova tokom pokušaja osvajanja novog mandata, dok je na izborima 2024. godine u istom okrugu pobijedio s razlikom većom od 42.000 glasova. Međutim, tvrdnje da je izborna komisija u Teksasu utvrdila da je mašine za glasanje moguće hakovati je netačna. Naime, pred održavanje i nakon svakih izbora u Teksasu, zakonska je obaveza da se provodi testiranje mašina za glasanje. Po zakonu, mašine ne smiju biti povezane na internet, pa je mogućnost njihovog hakovanja minimalna.
Navodi o uspješnom hakovanju glasačkih mašina potječu iz svjedočenja republikanske aktivistice Karen Wiseman iz juna ove godine. Ona je, naime, tokom saslušanja pred Odborom za državne poslove Senata Teksasa (07:24:00), održanog 23. juna 2026. godine, tvrdila da je prisustvovala uspješnom hakovanju mašina za glasanje tokom njihovog testiranja u januaru 2024. godine. Saslušanje od gotovo deset sati u jednom svom dijelu bilo je posvećeno temama sigurnosti i integriteta izbornog sistema, tačnosti biračkih spiskova i funkcionisanja sistema za registraciju birača/ica, tokom kog je Wiseman tvrdila sljedeće:
Svjedočenje Karen Wiseman
Moje ime je Karen Wiseman.
U okrugu Tarrant imamo opremu Hart Intercivic.
U januaru 2020. su za okrug Tarrant pozvani hakeri da pokušaju hakovati izbornu opremu tokom testiranja logike i tačnosti 11. januara 2024. godine, oko 8:45 ujutro. Stajala sam iza direktora za informacijsku sigurnost i glavnog direktora za informatiku (CIO) okruga Tarrant dok su stajali direktno ispred kontrolera i skenera.
Odjednom su se ta dvojica ljudi uznemirila i čula sam jednog od njih kako govori: “Hakuju nam mašine”. CIO je rekao: “Gasi to”. I neko je odmah isključio kontroler.
Zatim su usmjerili pažnju na dvojicu mladića koji su tipkali po mobitelima u blizini izlaznih vrata i prišli im.
Kasnije sam čula direktora i CIO-a kako raspravljaju o tome dokle dopire MiFi Wi-Fi signal i procijenili su oko 30 metara (100 stopa).
Do tada su se ta dvojica mladića pomjerila napolje i još uvijek su tipkala po telefonima.
Na kraju ih je CIO pratio do njihovog automobila.
U odvojenom incidentu 31. januara 2026. godine, dok sam služila u Odboru za testiranje logike i tačnosti tokom procesa validacije testiranja, lično sam svjedočila kako je glas za jednog kandidata prebačen u “prazan glas” (undervote).
Ne samo da je mašina promijenila glas u zbirnom brojanju već je izmijenila i sliku glasačkog listića i uklonila glas.
Ovo nije izolovan incident, jer su i druge slučajeve mijenjanja glasova dokumentovali drugi članovi Odbora za testiranje.
Okrug mijenjanje glasova pripisuje brisanju prašine s mašina ili tome da mašine nisu pravilno očišćene, iako je prebacivanje glasa ponovljeno na drugom skeneru; isti izbor na potpuno istom glasačkom listiću iz iste serije ponovo je izmijenjen na identičan način.
U svjedočenju je, dakle, iznijela svoje viđene opisane situacije, a ne “dokaze da su hakeri uspjeli manipulirati testnim rezultatima izbora”, kako tvrdi Večernji. Dodatno, Wiseman je republikanska donatorica i aktivistica, koja je u javnosti više puta iznosila tvrdnje da su glasačke mašine koje se koriste u izbornom procesu u okrugu Tarrant u Teksasu podložne hakovanju i manipulaciji izbornih rezultata, bez pružanja konkretnih dokaza koji bi te tvrdnje potkrijepili. Važno je napomenuti da, u slučaju da su tokom testiranja izborne opreme u januaru 2024. godine zaista utvrđene nepravilnosti ili sigurnosni propusti, izborna administracija Tarrant okruga ne bi izdala potvrdu o uspješnosti provedenog testa i usklađenosti opreme za korištenje u izbornom procesu.
Postoji li mogućnost manipulacije izbornim tehnologijama u BiH?
Kada je riječ o mogućnostima manipulacije izbornim glasovima primjenom novih izbornih tehnologija, mišljenje predstavnika nevladinog sektora, ali i Centralne izborne komisije BiH, jeste da ova tehnologija služi upravo sprečavanju takvih situacija.
Iz Koalicije “Pod lupom” za Raskrinkavanje su objasnili da je prvobitna namjera bila da uvođenje novih izbornih tehnologija ne dovede do značajnijih promjena u samom načinu glasanja. Međutim, zbog specifičnosti izbornog sistema u Bosni i Hercegovini i primjene izbornih tehnologija, takvo rješenje nije bilo moguće. Iako postoji određena doza zabrinutosti, očekuje se da će biti dovoljno vremena da se birači/ce adekvatno upoznaju s novim načinom glasanja nakon što bude objavljen zvanični izgled glasačkog listića.
S druge strane, kada je riječ o mogućnosti manipulacije izbornim rezultatima, iz Koalicije su naglasili da bi uvođenje novih izbornih tehnologija trebalo takve zloupotrebe svesti na minimum, posebno u pogledu do sada zabilježenih nepravilnosti koje se odnose na biračke odbore, poput naknadnog dopisivanja glasova tokom brojanja. Takve nepravilnosti predstavljaju jedan od osnovnih razloga za primjenu novih tehnologija. U pogledu mogućih hakerskih napada, optički skeneri neće biti povezani na internet, što predstavlja jednu od ključnih sigurnosnih mjera.
Nadalje, Srđan Traljić iz Transparency Internationala u BiH rekao je za Detektor da bi uvođenje novih izbornih tehnologija trebalo doprinijeti većem integritetu izbornog procesa, posebno u dijelu koji se odnosi na tačnost brojanja glasova. Prema njegovim riječima, ove tehnologije mogu pomoći u sprečavanju ranije zabilježenih oblika izbornih prevara, poput naknadnog popunjavanja glasačkih listića za birače/ice koji/e nisu izašli/e na izbore. Kako je pojasnio, u takvim slučajevima, članovi/ice biračkih odbora su nakon zatvaranja biračkih mjesta falsifikovali/e potpise birača/ica koji/e nisu glasali/e i ubacivali/e dodatne listiće u glasačke kutije.
Članica Centralne izborne komisije BiH Irena Hadžiabdić kazala je za Detektor da će primjena novih izbornih tehnologija onemogućiti određene oblike manipulacija, poput glasanja u ime drugih osoba ili glasanja za birače/ice koji/e su preminuli/e. Dodala je da se prvi put očekuje objavljivanje efikasnih preliminarnih izbornih rezultata na svim nivoima vlasti samo nekoliko sati nakon zatvaranja biračkih mjesta.
Osim toga, da se pitanju sigurnosti i integritetu novih tehnologija pristupa ozbiljno, pokazuje i javna nabavka koju je raspisao CIK za usluge provjere i kontrole novih izbornih tehnologija.
Predmet nabavke je pružanje nezavisnih usluga verifikacije i validacije izbornih tehnologija u Bosni i Hercegovini kroz višefazni auditni model, koji obuhvata pre-izbornu tehničku verifikaciju softvera, konfiguracije i uređaja, kontrolu pripreme i distribucije sistema, te post-izbornu tehničku verifikaciju i audit integriteta sistema i podataka.
Prema tome, tvrdnju Večernjeg lista da je dokazano i potvrđeno da su hakeri uspjeli manipulisati testnim rezultatima izbora ocjenjujemo kao dezinformaciju.
Poređenje izbornog sistema u BiH sa sistemima u Papui Novoj Gvineji i Južnoafričkoj Republici također ocjenjujemo kao dezinformaciju.
Tvrdnju da primjena novih izbornih tehnologija podrazumijeva i mogućnost manipulacija izbornim rezultatima ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama.
(Raskrinkavanje.ba)