Na Facebook stranici Konflikt 12.6.2020. objavljena je fotografija uz opis u kojem se tvrdi da fotografija prikazuje djevojčicu Sofiju iz Hrvatske.
SIROTINJO I BOGU SI TEŠKA?
Zovem se Sofija nemam prijatelje, nitko me ne voli jer sam sirotinja, tata mi radi po cijele dane a mama nam kuha i sprema. 😭😭
Hoćete li mi vi biti prijatelji da podjelite moj crtež i moju tešku sudbinu.
Ja sam samu sebe nacrtala a Vi ocjenite moj rad.
Hvala vam svima ako to učinite.🥰
Ovako hrvatska djeca na području Dinare provode dane u crtanju slike same sebe jer u ogledalo je teško pogledat kada su oči pune suza...
Tamo gdje prestaje razum tu počinje hrvatska stvarnost.
Pretragom smo ustanovili da se identična fotografija sa sličnim tvrdnjama u opisu širila Facebook stranicama iz regije još prošle godine. Najraniji primjer takve objave pronalazimo na stranici Volim srcem zasto da se stidim gdje je fotografija objavljena 30.9.2019, međutim ovaj put bez pomena Hrvatske u opisu.
U međuvremenu, ista fotografija uz isti opis da se na njoj nalazi djevojčica po imenu Sofija, našla se i u objavama stranica Volim te BiH (7.10.2019, 21.10.2019.), Zašto Majko nisi večna (15.10.2019.), Rodno selo moje (25.10.2019.), Svi smo mi Ljudi ali treba biti Čovjek (4.4.2020.), te Mozda Nekad - LJubav nema granice (12.6.2019.)
Navedena fotografija je bila predmet objava domaćih Facebook stranica i ranije prošle godine. Tada se dijelila uz tvrdnju da se radi o “djevojčici iz Sirije”. Najstariju takvu objavu pronašli smo na Facebook stranici Prazna Ostala Mi Duša gdje je objavljena 11.7.2019. Zanimljivo je da je ista fotografija uz isti opis na toj stranici ponovo objavljena 28. marta ove godine.
Djevojcica iz Sirije sama sebe nacrtala
Zasluzuje Lajk od svih nas
Fotografiju uz tvrdnje da se radi o djevojčici iz Sirije, također u više navrata, objavljivale su i stranice Volim te (10.2.2020., 28.3.2020., 4.5.2020., 21.6.2020.), Budi čovjek (28.3.2020., 4.5.2020., 21.6.2020.) i Jedina moja (4.5.2020., 21.6.2020.), dok je stranica Glas Krajine to posljednja uradila u 22.6.2020.
Osim toga, Facebook stranice Volim te (18.10.2019, 14.12.2019, 31.12.2019.) i Budi čovjek (7.10.2019, 18.10.2019, 14.15.2019.) su istu fotografiju objavile još 6 puta tokom 2019. i 2020. godine, ali ovaj put uz opis da se na fotografiji nalazi djevojčica po imenu Ilhana.
Zovem se Ilhana nemam drugare niko me ne voli jer sam sirotinja. 😭
Hocete li mi vi biti drugari i podjelite moj crtež.
Ja sam samu sebe nacrtala i ocjenite moj rad.
Hvala vam ko to učini.
Prema podacima alata CrowdTangle, sve verzije objave svih verzija ove priče od januara 2019. Zabilježile su više od 70.000 interakcija na Facebooku.
Odakle je djevojčica sa fotografije i ko ju je zapravo nacrtao?
Fotografija koja je iskorištena za manipulativne objave navedenih stranica ne prikazuje ni “Sofiju”, ni “Ilhanu”, niti je u pitanju “sirijska djevojčica”.
Radi se o fotografiji koja je nastala u Maroku, a koja je prvi put objavljena 4.11.2013. godine na blogu Stéphanie Ledoux. Na fotografiji se nalazi djevojčica Nasa, koju je blogerka uočila prilikom pješačenja Visokim Atlasom, planinskim lancem u Maroku.
U članku objavljenom 6.11.2013. godine na blogu L’Express Dix, Stéphanie Ledoux je predstavljena kao turistička blogerka, koja je napustila posao biologičarke da bi se posvetila svojim drugim pasijama - putovanjima i crtanjem. Ona putuje, te na putovanjima slika i crta portrete ljudi koje susreće. Kako stoji u opisu na njenom blogu, radeći to, ona “doživljava ljude i mjesta koja posjećuje”. Nakon što ih nacrta, Stéphanie svoje “modele” koji drže crtež često i fotografiše, te takve fotografije nerijetko objavi na svom blogu (primjer 1, 2, 3, 4).
“Hvatanje” interakcija na emocije
U lepezi manipulativnih tehnika za kojim posežu vlasnici Facebook stranica i portala u svrhu prikupljanja lajkova, pratioca te povećanja interakcije sa publikom, nalaze se i objave fotografija koje izazivaju emocije sažaljenja i empatije.
Ove objave su obično “opremljene” i opisom putem kojih osoba sa fotografije kao da “komunicira” sa čitaocima i poziva ih da je “podrže” lajkom ili komentarom. Česti su slučajevi i u kojima se objavljuju fotografije osoba sa invaliditetom, uz lažne opise u kojima se navodi da je osobama sa fotografija rođendan i uz poziv čitaocima da u komentare pišu čestitke.
Upravo ovaj vid interakcija je ključan s obzirom da značajno doprinosi podizanju dosega objava i broja ljudi kojima se prikazuju objave takvih stranica. Kao što je to slučaj sa fotografijom lažne “Sofije” - ovakve objave često imaju hiljade lajkova, komentara i dijeljenja.
Raskrinakvanje se i ranije susretalo sa sličnim primjerima manipulacija, a više možete pročitati u analizi na linku ispod.
Portal kao brza zarada
Iako takve Facebook stranice djeluju kao “amaterska zabava”, vjerovatnoća da će neko iz čistog hobija svakodnevno održavati stranicu, stupati u interakciju sa posjetiteljima/kama, objavljivati emotivne sadržaje koji treba da izazovu empatiju – skoro je nikakva. Iza takvih pojava uvijek stoji dobro razrađen biznis. Manipulativne objave poput one iz ovog teksta, gdje istinitost iznešenih tvrdnji suštinski nije bitna, služe za svrhu povećanja broja pratitelja, nakon čega se stranica koristi za promoviranje linkova koji vode na razne anonimne portale.
O fenomenu lažnih stranica na društvenim mrežama i njihovom “biznis modelu” bavili smo se u dijelu Kome ne vjerovati na društvenim mrežama?, na portalu Medijska pismenost.
U zaključku, na fotografiji se nalazi djevojčica Nasa iz Maroka koja u rukama drži crtež koji je nacrtala blogerka Stéphanie Ledoux.
Stoga tvrdnje Facebook stranica da se radi o “Sofiji”, “Ilhani” ili o neimenovanoj “djevojčici iz Sirije” nisu tačne.
S obzirom na činjenice, objave navedenih Facebook stranica dobijaju ocjenu lažna vijest.
(Raskrinkavanje.ba)