Raskrinkavanje.ba Raskrinkavanje.ba
Raskrinkavanje.ba Raskrinkavanje.ba
Objavljeno: 19.11.2026.
# Provjera tačnosti

Poljska ne uvodi euro niti prebacuje zlatne rezerve u Frankfurt

Ako vam se žuri
Šta se tvrdi?
Donald Tusk provodi plan da ukine zlote i prebaci zlatne rezerve u Evropsku centralnu banku.
Šta su činjenice?
Poljska je daleko od ispunjenja kriterija za uvođenje eura. Nema dokaza da vlast poduzima konkretne korake u tom smjeru.

Foto: Envato

Na Facebooku je 1. 11. 2026. godine objavljen status u kojem se navodi da poljski premijer Donald Tusk provodi plan da njegova zemlja “usvoji euro” i prebaci rezerve zlata u Frankfurt, odnosno u Evropsku centralnu banku. Ovaj navodni plan predstavljen je kao odustajanje od suvereniteta Poljske, odnosno kao potčinjavanje autoritetu Evropske unije.

Zamislite što je Donald Tusk zamislio. Državni udar, pa onda uvođenje eura u Poljsku, ukidanje zlota. Sve zlatne poluge iz Poljske narodne banke prebaciti u EU banku u Frankfurt, a Poljska je zadnjih godina još vraćala zlato u svoj trezor.

Image

Foto: Screenshot/Facebook

Slične tvrdnje o tome da Tusk provodi plan za uvođenje eura i prebacivanje zlatnih poluga iz Poljske u Frankfurt dijelile su se i na drugim nalozima na društvenim mrežama početkom novembra. Tvrdnje su se počele dijeliti nakon krize u poljskom Ustavnom sudu. Riječ je o eskalaciji višegodišnjeg sukoba između dviju političkih opcija (jedne okupljene oko premijera Donalda Tuska i druge okupljene oko predsjednika Karola Nawrocka) o imenovanju sudija u Ustavni sud.

Uvodi li Poljska euro?

Poljska je članica Evropske unije od 2004. godine. Ipak, ova se zemlja nije priključila eurozoni, odnosno nije usvojila euro kao valutu, već je zadržala zlote. Skoro sve članice EU su se Ugovorom o pridruživanju obavezale da uđu u eurozonu kada dostignu pravne i ekonomske uslove. Iznimka je Danska, koja je ispregovarala izuzetak od takve obaveze. Poljska je jedna od šest članica koja još nije usvojila euro, ali ima obavezu da to učini kad ostvari uslove.

Zloti su poljska valuta od 1919. godine. Nakon pada komunizma i tranzicije iz planske ekonomije u tržišnu ekonomiju početkom 1990-ih, Poljska je iskusila ekstremnu inflaciju i 1995. godine uvela “nove zlote” u vrijednosti 10.000 starih zlota. Na taj je način stabilizovana vrijednost valute.

Ne postoje dokazi da bi Poljska mogla u bližoj budućnosti ući u eurozonu ili da poljska vlada provodi neki plan za usvajanje eura. Današnja vlada pod vodstvom Donalda Tuska ne poduzima nikakve korake da zamijeni državnu valutu. Državni ministar finansija Andrzej Domanski kazao je početkom 2026. godine da je poljska ekonomija stabilna sa zlotima i da “nije u žurbi” da ispuni obavezu prema EU.

Osim izjava zvaničnika, Poljska ne ispunjava preduslove koji su neophodni za usvajanje eura. Poljska valuta čak nije ni u mehanizmu deviznog kursa (ERM II), u okviru kojeg su valute vezane za euro prije nego što se države mogu kvalifikovati da ga usvoje kao svoju valutu. Državna valuta morala bi učestvovati u ERM-u minimalno dvije godine prije nego što država uđe u eurozonu. Ako bi poljske vlasti odlučile da poduzimaju korake ka promjeni valute, to se ne bi moglo realizovati za barem dvije godine.

Poljska ne ispunjava ni druge ekonomske kriterije, kao npr. one vezane za dugoročne kamate. Na koncu, za usvajanje eura kao zvanične valute bila bi potrebna izmjena poljskog Ustava, u kojem se navodi da samo Nacionalna banka Poljske ima pravo da izdaje novac i kreira monetarnu politiku. Za izmjenu Ustava bila bi potrebna dvotrećinska većina u državnom Parlamentu.

Dakle, niti poljska vlada najavljuje planove da uskoro uvede euro niti poduzima konkretne korake po tom pitanju. Poljska ne ispunjava uslove koji bi joj omogućili da to učini u bliskoj budućnosti, čak i da vlada poduzme nešto po tom pitanju.

Tvrdnja da će Poljska, ukoliko usvoji euro, morati prebaciti rezerve zlata iz Nacionalne banke u Evropsku centralnu banku u Frankfurtu također je netačna. Kada država uđe u eurozonu, obavezna je da dio deviznih rezervi (u koje spadaju strane valute i zlato) prebaci u ECB. S druge strane, ECB se obavezuje da će joj odobriti potraživanja u jednakoj vrijednosti doprinosu. Ipak, riječ o dijelu deviznih rezervi od kojih zlato čini relativno mali postotak (15%), što znači da država ostavlja većinu rezervi zlata u svojoj centralnoj banci (1, 2, 3).

Kriza u Ustavnom sudu

Objave o Tuskovim navodnim namjerama da oslabi suverenitet Poljske ulaskom u eurozonu dijelile su se nakon krize u poljskom Ustavnom sudu, gdje se sukobljavaju centristička stranka (PO) i koalicija Donalda Tuska i desničarska stranka predsjednika Karola Nawrockija (PiS). Riječ je o eskalaciji desetogodišnjeg konflikta, koji je počeo kada je 2015. godine odlazeća parlamentarna većina u kojoj je sudjelovao PO nominovala pet novih sudija za Ustavni sud, a predsjednik iz stranke PiS odbio da prihvati njihove nominacije. Nakon što je PiS došao na vlast, u Parlamentu su imenovali novih pet sudija, koje je predsjednik ovog puta prihvatio. Ipak, Ustavni sud procijenio je da su tri nominacije prethodne vlasti bile u skladu s Ustavom i da ih predsjednik nije imao pravo odbiti. Uprkos tome, sudije koje je imenovala nova vlast ostale su da rade u sudu kao “zamjenske sudije”. PiS je nakon ovoga uveo niz kontroverznih sudskih reformi, čiju su ustavnost i zakonitost problematizovali i poljski Ustavni sud i Evropski sud za ljudska prava. Koalicija koju predvodi Donald Tusk ukinula je ove reforme nakon što se vratila na vlast 2023. godine, a Parlament je usvojio rezoluciju kojom se zahtijeva rješenje pitanja spornih “zamjenskih” sudija (link). 

Konflikt je eskalirao u martu 2026. godine, kada je Parlament imenovao šest novih sudija u Ustavni sud da zamijene one čiji mandati ističu. Predsjednik Nawrocki odbio je prihvatiti zakletve njih četvero. Na koncu su sudije položile zakletve pred notarom u Parlamentu i dostavili ih u predsjednički kabinet. I predsjednik i predsjednik suda odbili su ovo, tvrdeći da zakletva mora biti položena u prisustvu predsjednika države, a sud je u maju i formalno donio takvu odluku. Vlada je osporila ovu odluku, ističući sporan status pojedinih sudija. U maju je Evropski sud za ljudska prava donio privremenu mjeru koja zahtijeva da poljske vlasti ne blokiraju rad četiri sudije koje je Parlament imenovao.

U oktobru je predsjednik Ustavnog suda odbio dopustiti rad sudijama koje nisu položile zakletvu pred predsjednikom. Sutkinja Anna Korwin-Piotrowskapotom naredila je jednomjesečnu suspenziju predsjednika i potpredsjednika suda, pozivajući se na odredbe o privremenom udaljavanju sudija s dužnosti, te je preuzela vodstvo nad sudom. Predsjednik je odbacio njene postupke kao nezakonite i došlo je čak i do fizičkih obračuna unutar zgrade. Kriza još uvijek nije razriješena.

Ova situacija, pak, nema nikakve veze sa zlotima i eurima; riječ je o dugogodišnjem političkom sukobu u vezi s funkcionisanjem pravosuđa. Kako je već naglašeno, Ustav se mijenja u Parlamentu, a ne u Ustavnom sudu. Prema ugovoru o funkcionisanju Evropske unije, države koje se priključuju eurozoni moraju prebaciti isključivo pravo za izdavanje novca Evropskoj centralnoj banci, što je u direktnoj suprotnosti s današnjim tekstom poljskog Ustava te bi zahtijevalo njegovu promjenu, odnosno amandman (link).

Shodno činjenicama, tvrdnju da Donald Tusk provodi plan slabljenja poljskog suvereniteta uvođenjem eura i ukidanjem zlota ocjenjujemo kao teoriju zavjere. Tvrdnju da će Poljska prebaciti sve rezerve zlata u Evropsku centralnu banku u Frankfurtu kada uđe u eurozonu ocjenjujemo kao dezinformaciju.

(Raskrinkavanje.ba)

Čitajte još

Testirajte naš Chatbot