Na osnovu prijave čitatelja, analizirali smo vijest koju je objavio portal “USN”, a u vezi sa poplavama koje su nedavno pogodile Unsko-sanski kanton. Naslov članak glasi ovako:
Počele poplave! Bihaćka mjesna zajednica Pritoka pod vodom: Nevjerovatna izjava direktora Kantonalne uprave civilne zaštite USK Muharema Kartala: “Nema poplava, građani paničare” (FOTO)
Šira izjava iz naslova je ponovljena u tekstu, gdje glasi ovako:
– Upoznati smo sa situacijom u Pritoci. Stanje nije kritično, građani malo paničare, kazao je direktor Kartal.
U članku se ne spominje kome je sporna izjava data, ali je priča ilustrovana “screenshotima” iz Dnevnika RTV USK. Pregledali smo izdanje koji je emitovano 11.3.2018. godine, istog dana kada je objavljen članak. Muharem Kartal je u Dnevniku rekao sljedeće:
Muharem Kartal: Vodostaj rijeke Une varira, s tim da nema ugroženog vodostaja. Jutros je bio 104 m, pa za nekih sat-dva 102, pa 105. Ali vodostaj od Vakufa, mi koji pratimo, tamo je vodostaj u redu, nema povećanja, tako da nema opasnosti od poplava u bilo kojem dijelu Unsko-sanskog kantona.
Ovo, što je bila jedna službena zabilješka u naselju Pritoka, to je bila prijava jedne gospođe koja se prepala za svoju kuću i koja je zvala civilnu zaštitu. Izišli su općinska odnosno gradska služba Civilne zaštite su izašli i vidjeli su na stanju da je to daleko od (toga) da je opasno za gospođu.
Dakle, Kartal ni u jednom trenutku nije izjavio da građani “paničare”. Imajući to u vidu, kontaktirali smo portal USN kako bismo provjerili da li smo pronašli pravu izjavu, na što su nam odgovorili:
Poštovani,
Kao što je navedeno, a i sami ste provjerili, izvor je Dnevnik RTVUSK, od cca 4. minute, kada direktor Kartal izjavljuje da se "Gospodja prepala i da nema poplave".
Kada je direktor Kantonalne uprave civilne zaštite USK govorio o vodostaju Une, naveo je da vodostaj između 102 cm i 105 cm. Prema Procjeni ugroženosti USK-a od prirodnih i drugih nesreća (str. 26), vodostaj iznad 100 centimetara je određen kao kota od značaja za proglašenje redovnih mjera odbrane od poplava. Tvrdnja da “nema opasnosti od poplava u bilo kojem dijelu Unsko-sanskog kantona", te slike koje su objavljene iz poplavljenog naselja Pritoka, bile su sasvim dovoljne da se Kartalova izjava kritikuje kao neodgovorna i bez potrebe za izmišljanjem izjava.
Parafraziranje je prepričavanje nekog teksta svojim riječima, uz zadržavanje osnovnog značenja. U slučaju portala “USN”, izjava lokalnog zvaničnika o poplavama nije samo parafrazirana, već joj je “dodato” nešto što nije rečeno, te ovaj članak ocjenjujemo kao klikbejt i dezinformaciju.
Na temu poplava imali smo prijavu još jednog čitatelja Raskrinkavanja. Provjerili smo istinitost članaka objavljenog na web stranici "Pričaj net", sa naslovom koji glasi ovako:
ŠTA RADI MINISTAR DEDIĆ: Vodoprivreda i Civilna zaštita su u njegovim rukama a voda potapa Krajinu
U tekstu se navodi sljedeće:
(...) Međutim, odgovornima u Krajini a boga mi i onima u Federaciji koji su iz Krajine, kao recimo ministar VODOPRIVREDE, poljoprivrede i šumarstva, koji je ujedno i komadant štaba Civilne zaštite Federacije BiH, na jedno uho uđu a na drugo izađu vapaji naroda koji jedva preživaljava u ovoj državi, a kamoli još da se još sami bore sa poplavama.
Dedić je u intervju za agencije kada je u pitanju Civilna zaštita FBiH i saniranje šteta nastali usljed elementarni nepogoda, govorio kako su sredstva za te namjene osigurana, ali građani USK- koji su ovi dana poplavljeni kažu da nikada nisu dobili nikakva sredstva, a VLASTI NEĆE ČAK NI DA PROGLASE STANJE ELEMENTARNE NEPOGODE KAKO NE BI MORALI PLAĆATI NASTALU ŠTETU.
Ovakav bahat odnos ministra Dedića mogao bi se opisati jednom dobro poznatom narodnom izrekom koja kaže: “Selo gori a baba se češlja!
Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić, nije Komandant štaba Civilne zaštite FBiH. Funkciju komandanta obavlja Jelka Miličević, federalna ministrica finansija.
Web stranica "Pričaj net" nema ni impressum, niti kontakt podatke, tako da se nismo imali kome obratiti za komentar. S obzirom da se za neproglašavanje stanja elementarne nepogode proziva pogrešna osoba, te joj se uz to dodaje funkcija koju ne obavlja, ovaj članak ocjenjujemo kao dezinformaciju i pristrasno izvještavanje.
(raskrinkavanje.ba)