Foto: TommyJapan1, Flickr
Na portalu Logično je 22. februara 2025. godine objavljen članak o aspiracijama Elona Muska da revidira ovlasti američkih Federalnih rezervi. Članak je opremljen sljedećim naslovom:
Elon Musk: Reformirati ćemo FED – Zbog ovoga je ubijen J. F. Kennedy
U članku se govori o poduzetniku Elonu Musku i britanskom političaru Nigelu Farageu kao borcima za pravednije društvo. Prema mišljenju autora, oni se ne boje iskazati svoje stavove i kada su nepopularni. U tom kontekstu pominje se i Muskova izjava o američkim Federalnim rezervama.
Muskova izjava o reviziji Federalnih rezervi, američke središnje banke, također je važan korak u preispitivanju sustava koji često ostaje nepromijenjen desetljećima. “Da, svakako”, odgovorio je Musk na pitanje o reviziji, ukazujući na potrebu za transparentnošću i reformama u financijskim sustavima. Ova hrabrost u suočavanju s velikim institucijama pokazuje da promjena nije nemoguća, ali zahtijeva hrabrost i predanost.
Iako se u naslovu navodi da je američki predsjednik John Fitzgerald Kennedy ubijen zbog reforme Federalnih rezervi, u članku se to ne pominje. Takođe, iz samog naslova nije jasno da li je ova tvrdnja pripisana Musku ili je riječ o tvrdnji autora članka.
Članak je istog dana prenio portal Croativ, opremivši ga sličnim naslovom.
Musk: Reformirati ćemo FED – Zbog čega je ubijen J. F. Kennedy
Šta su činjenice?
Američki predsjednik Donald Trump je izvršnom naredbom uspostavio Odjeljenje za vladinu učinkovitost (DOGE), koje vodi milijarder i poduzetnik Elon Musk. Musk i DOGE su u fokusu javnosti zbog niza donesenih odluka koje se odnose na ukidanje programa koji su promovisali raznolikost, jednakost i inkluziju (DEI), najave gašenja nekih saveznih agencija i otkaze u javnoj službi.
Federalne rezerve (skraćeno Fed) su centralna banka Sjedinjenih Američkih Država i donose ključne odluke o monetarnoj politici. Kako se navodi na njihovoj stranici, Fed je nezavisna vladina agencija, odgovorna javnosti i Kongresu. Predsjedavajući Odbora Federalnih rezervi i drugo osoblje svjedoče pred Kongresom, a Odbor dva puta godišnje podnosi izvještaj o ekonomskim kretanjima i svojim planovima za monetarnu politiku. Na stranici je navedeno da je Kongres kao ključne makroekonomske ciljeve Federalnih rezervi u vođenju monetarne politike odredio maksimalnu zaposlenost i stabilne cijene te strukturirao Federalne rezerve “kako bi osigurao da su odluke o monetarnoj politici usmjerene na postizanje ovih dugoročnih ciljeva i da ne podliježu političkim pritiscima koji bi mogli dovesti do neželjenih ishoda”.
CNN je u članku objavljenom 22. februara ove godine izvijestio kako je Musk zainteresovan za reviziju Feda, napominjući da je govorio o Fedovom odlučivanju o monetarnoj politici.
Upitan bi li Fed trebao biti podvrgnut reviziji na godišnjem okupljanju konzervativaca u četvrtak, izvršni direktor Tesle odgovorio je sljedeće: “Da, svakako”, ne precizirajući pojedinosti.
To je bio drugi put ovog mjeseca da je Musk izrazio podršku toj ideji.
(...)
Muskovi pozivi da se detaljno analizira Fed dolaze nakon što je Trump u utorak potpisao izvršnu naredbu za koju se očekuje da će oslabiti kontrolu centralne banke nad velikim bankama. Izvršna naredba daje njegovim politički imenovanim osobama moć bez presedana nad nezavisnim regulatorima, kao što su Federalna komisija za trgovinu i Komisija za vrijednosne papire i berzu iako je izričito isključila monetarnu politiku Feda.
Musk je ranije ovog mjeseca na društvenoj mreži X napisao sljedeće: “Svi aspekti vlasti moraju biti potpuno transparentni i odgovorni građanima/kama. Bez izuzetka, uključujući, ako ne posebno, Federalne rezerve”.
CNN u članku podsjeća da su se republikanci 2015. godine zalagali za zakon o transparentnosti Federalnih rezervi koji je imao za cilj da odluke Feda o kamatnim stopama podliježu odobrenju Kongresa. Prijedlog zakona nije dobio podršku, a i drugi pokušaji uvođenja sličnih zakona bili su bez mnogo uspjeha.
Ovaj medij navodi da trenutno nema alarmantnih naznaka da je nezavisnost Feda ugrožena te podsjeća na izjavu Trumpovog ministra finansija Scotta Bessenta iz januara da ne postoji nikakav plan za narušavanje autonomije Feda.
O Muskovoj izjavi o Fedu izvijestili su i drugi mediji (1, 2).
Teorija zavjere o atentatu na Kennedyja
U naslovu članka portala Logično tvrdi se da je predsjednik J.F. Kennedy ubijen jer je namjeravao da reformiše Federalne rezerve. Riječ je o staroj teoriji zavjere koja se oslanja na pogrešno tumačenje Kennedyjeve izvršne naredbe iz 1963. godine. U izvještaju Istraživačke službe Kongresa iz 1996. godine objašnjeno je da je svrha naredbe bila smanjiti cirkulaciju srebrnih certifikata, posebnih novčanica koje su se mogle zamijeniti za srebro i koje je izdavalo Ministarstvo finansija, i zamijeniti ih novčanicama Federalnih rezervi zbog rasta cijena srebra.
Kako su ekonomska aktivnost i cijene rasle 1950-ih i ranih 1960-ih, potreba za valutom malih apoena rasla je u isto vrijeme kada je rasla cijena srebra. Ministarstvo je trebalo srebro za sve veći broj srebrnih certifikata i kovanica potrebnih za transakcije. Ali cijena srebra brzo se približavala tački da je srebro u kovanicama i u rezervama za certifikate vrijedilo više od nominalne vrijednosti novca.
Kako bi se uštedjelo na potrebama Ministarstva za srebrom, predsjednik Kennedy zatražio je zakon koji je bio potreban da se okonča izdavanje srebrnih certifikata i da se ovlasti Fed za izdavanje novčanica malih apoena (što u to vrijeme nije mogao). Fed je počeo izdavati novčanice malih apoena gotovo odmah nakon donošenja zakona. A u oktobru 1964. Ministarstvo finansija potpuno je prestalo izdavati srebrne certifikate. Ako išta, Izvršna naredba 11110 povećala je moć Federalnih rezervi i nije je ni na koji način smanjila.
Nakon što je predsjednik prethodno ukinuo Zakon o kupovini srebra, čijim opozivom ministar finansija više nije mogao kontrolisati izdavanje srebrnih certifikata, ovom naredbom mu je predsjednik ponovo dao ta ovlaštenja.
Ipak, u popularnoj teoriji zavjere ova izvršna naredba tumači se na potpuno drugačiji način pa se tvrdi da su njome ustvari prenesena ovlaštenja s Federalnih rezervi na američko Ministarstvo finansija. Dio ovog “zavjerološkog” narativa jesu i tvrdnje da je američka vlada štampala ili dobila odobrenje za štampanje preko četiri milijarde dolara u “vladinim novčanicama” prije Kennedyjevog ubistva (1, 2). Navedene tvrdnje prisutne su već godinama i vjerovatno potječu iz knjige Jima Marsa “Unakrsna vatra: Zavjera koja je ubila Kennedyja” iz 1989. godine. Tokom godina širile su se i na našem govornom području (1, 2).
Iz navedenog je, međutim, jasno da je naredba ustvari bila više tehničke prirode pa je narativ o njoj kao motivu za Kennedyjevo ubistvo neuvjerljiv.
Platforma za provjeru činjenica PolitiFact bavila se tvrdnjama da je Kennedy planirao ukinuti Federalne rezerve. Ira Stoll, autor knjige o Kennedyjevoj ekonomskoj politici “JFK, Conservative”, za PolitiFact je rekao da u istraživanju nije pronašao dokaze da je Kennedy planirao ukinuti Federalne rezerve. Nicholas F. Jacobs, s Koledža Colby, koji je pisao o ekonomiji u Kennedyjevo doba, rekao je da su se Kennedy i Federalne rezerve sukobljavali, ali da nema dokaza da je on ikada predložio njihovo ukidanje.
“Zapravo, svi dokazi upućuju na to da je sistem Federalnih rezervi bio neophodna komponenta Kennedyjevog većeg ekonomskog plana”, rekao je.
PolitiFact navodi i da je Kennedy u dva govora neposredno prije izbora 1960. godine rekao da je predan očuvanju Federalnih rezervi (1, 2).
Kennedy je ubijen u Dallasu 22. novembra 1963. dok se vozio u povorci. Zbog ubistva je uhapšen 24-godišnji Lee Harvey Oswald. Oswalda je dva dana nakon ubistva Kennedyja ubio vlasnik noćnog kluba Jack Ruby. Kako se navodi u članku Glasa Amerike, početkom 1990-ih je američka vlada naložila da svi dokumenti u vezi s atentatom budu smješteni u jednu zbirku u Državnoj upravi za arhive i evidenciju, koja je trebalo da bude otvorena do 2017. godine, osim u slučaju izuzetaka koje odredi predsjednik. Tokom prvog Trumpovog mandata objavljen je dio dokumenata, dok su neka ostala neobjavljena zbog onoga što je Trump nazvao potencijalnom štetom po nacionalnu bezbjednost. Objavljivanje dosjea nastavljeno je i tokom mandata Joea Bidena iako su neki i dalje ostali neobjavljeni.
Donald Trump je 23. januara 2025. izdao izvršnu naredbu za deklasifikovanje zapisa povezanih s atentatom na predsjednika Johna F. Kennedyja. Direktoru Nacionalne obavještajne službe i sekretaru za pravosuđe naloženo je da u roku od 15 dana predstave plan za objavljivanje preostalih dokumenata u vezi s atentatom na J. F. Kennedyja.
Činjenica da nisu objavljeni svi dokumenti, te da su nepoznati motivi ubice, bili su dovoljan razlog za širenje različitih teorija zavjere o atentatu. O teorijama zavjere o ovom događaju, te nalazima komisija koje su istraživale slučaj, pisali su Time i BBC na srpskom. U članku koji je Time objavio 2023. godine navodi se kako u do sada objavljenim dokumentima nisu pronađena nikakva veća otkrića. Motiv ubistva do danas je ostao neutvrđen.
Shodno navedenom, tvrdnju da je bivši američki predsjednik John Fitzgerald Kennedy ubijen zbog reforme Federalnih rezervi ocjenjujemo kao teoriju zavjere. Naslovi analiziranih članaka dobijaju ocjenu klikbejt budući da ove tvrdnje iz naslova nema u samim člancima.
(Raskrinkavanje.ba)