Foto: Raskrinkavanje
Na Facebooku je 18. septembra 2024, uz fotografiju bivšeg premijera Federacije Bosne i Hercegovine Fadila Novalića, objavljeno sljedeće:
Samo dva su čovjeka rekla NE MMFu. Recep Tayyip Erdoğan i Fadil Novalić.
Foto: Screenshot
Iste se tvrdnje mogu pronaći i u drugim objavama (1, 2) na ovoj društvenoj mreži.
Pored navedenih, na Facebooku su ranije ovog mjeseca objavljivane i tvrdnje da je bivši premijer FBiH u zatvoru zato što “nije htio kredite MMF-a” (1, 2).
Šta je MMF i koje aranžmane ove institucije koristi BiH?
Međunarodni monetarni fond (MMF) je internacionalna finansijska institucija sa sjedištem u Washingtonu osnovana 1944. godine. Danas njeno članstvo čini 190 zemalja svijeta.
MMF podstiče međunarodnu finansijsku stabilnost, a zemljama članicama ne nudi samo zajmove i druge oblike finansijske pomoći, već pruža i savjete o ekonomskim politikama, kao i tehničku pomoć te obuku za njihovu implementaciju.
Novac koji MMF pozajmljuje svojim članicama dolazi upravo od zemalja članica, uglavnom kroz njihovo plaćanje takozvanih kvota. Ove kvote su sastavni elementi finansijske i upravljačke strukture MMF-a. Kvote određene zemlje članice u velikoj mjeri odražavaju njenu relativnu poziciju u svjetskoj ekonomiji i denominirane su u specijalnim pravima vučenja (SDR), obračunskoj jedinici MMF-a. SDR nije standardna valuta, a njegova se vrijednost zasniva na tzv. korpi pet valuta – američkom dolaru, britanskoj funti, euru, jenu i kineskom yuanu.
Detaljni podaci o radu i značaju ove finansijske institucije mogu se pronaći i na službenoj stranici Centralne harmonizacijske jedinice Ministarstva finansija i trezora BiH. Na ovoj stranici istaknuti su i glavni ciljevi MMF-a, a to su: promocija međunarodne monetarne saradnje, osiguravanje ekspanzije i uravnoteženje rasta međunarodne trgovine, promocija stabilnosti deviznih kurseva, osiguravanje pomoći u uspostavljanju multilateralnog sistema plaćanja te pružanje mogućnosti pristupa sredstvima (uz odgovarajuće garancije) članicama koje se susreću s poremećajima u platnim bilansama.
“Ukoliko je neka članica zaključila aranžman (s MMF-om op.a.)”, ističe se na stranici ovog ministarstva, ta se zemlja “obavezala da će izvršiti potrebne reforme i unapređenje cjelokupnog institucionalnog okvira”. Drugim riječima, pozajmice MMF-a ne uključuju samo dobijanje novca, već i ispunjavanje uslova, odnosno ekonomskih reformi na koje se određena država prethodno obavezala.
Na istoj se stranici mogu pronaći i informacije o dosadašnjoj saradnji države Bosne i Hercegovine s ovom institucijom, kao i vrste aranžmana s MMF-om koje BiH koristi.
Radi se o tri aranžmana, a prvi od njih je “Stand-by” aranžman (SBA), koji se odobrava u slučajevima poremećaja platnih bilansa. Navedeno je da su u periodu od 1998. do 2012. godine BiH odobrena ukupno četiri takva aranžmana te da je BiH otplatila sav dug po Stand-by aranžmanima.
Drugi je EFF (Extended Fund Facility), ili prošireni finansijski aranžman MMF-a, koji se također odobrava članicama u slučajevima poremećaja platnih bilansa i koji je BiH odobren 2016. godine. BiH je također izmirila ove obaveze prema MMF-u.
Treći je RFI (Rapid Financing Instrument), aranžman brze finansijske pomoći, koja je dodijeljena BiH 2020. godine radi ublažavanja posljedica pandemije Covid-19.
Kritike i debate vezane uz kreditiranje država sredstvima MMF-a
Budući da se pozajmice, odnosno krediti MMF-a zemljama uglavnom daju u kriznim situacijama, takve kredite u javnosti često prate negativne reakcije te kritike upućene i domaćim vlastima i MMF-u. U takvim se komentarima nerijetko može čuti fraza “dužničko ropstvo” (1, 2, 3) kojom se nekad opisuju potezi vlasti neke države koja traži pozajmicu, a nekad i navodna nastojanja međunarodnih institucija da države s nestabilnim ekonomijama “guraju” u nove dugove koje ta država nije u stanju vratiti.
O negativnim prognozama koje se vezuju za kreditiranje država novcem Međunarodnog monetarnog fonda, u decembru 2021. godine pisao je portal BBC News na srpskom, navodeći da će “na pomen MFF-a mnogima u Srbiji prva asocijacija biti novi krediti i dugovi”, ali da “nije sve baš tako crno” kao što može djelovati na prvi pogled:
MMF državama nudi sredstva po značajno nižim kamatama od privatnih banaka, a umesto visokih cena kredita, zemlje ovu uslugu plaćaju obavezom da sprovedu reforme i potroše novac za strogo definisane ciljeve.
„MMF je poslednji kreditor u lancu onih koji pružaju zajmove - kada niko ne želi da vam da kredit i kada je za sve rizično, tu će vam fond pomoći pod uslovom da sprovodite dogovorene reforme.
„Kamate su prilično povoljne, ali je način korišćenja tih sredstava ograničen - ne možete ih koristiti za investicije kao kod kredita Svetske banke, već uglavnom za obezbeđivanje likvidnosti plaćanjem spoljnih obaveza zemlje", objašnjava Ivan Nikolić iz Ekonomskog instituta u Beogradu za BBC na srpskom.
Kritike i rasprave vezane uz rad Međunarodnog monetarnog fonda predmet su debata širom svijeta, što na svojim stranicama ističe i Encyclopedia Britannica:
O uticaju zajmova od MMF-a naširoko se raspravlja. Protivnici MMF-a tvrde da zajmovi omogućavaju zemljama članicama da vode nepromišljenu domaću ekonomsku politiku, znajući da će ih MMF, ako bude potrebno, spasiti. Ova sigurnosna mreža, optužuju kritičari, odlaže potrebne reforme i stvara dugoročnu zavisnost. Protivnici također tvrde da MMF spašava međunarodne bankare koji su dali loše kredite, tako ih ohrabrujući da odobravaju sve rizičnije međunarodne investicije.
O uslovima MMF-a također se naširoko raspravlja. Kritičari tvrde da propisane politike MMF-a imaju uniformne tretmane koji nisu adekvatno prilagođeni jedinstvenim okolnostima svake zemlje. Ovi standardni, strogi uslovi zajma, smanjuju ekonomski rast i produbljuju i produžavaju finansijsku krizu, stvarajući ekstremne poteškoće za najsiromašnije ljude u zemljama koje posuđuju novac, jačajući lokalno protivljenje MMF-u.
Iz navedenog se, dakle, može zaključiti da, iako MMF novac posuđuje uz kamate koje su daleko povoljnije od onih kod komercijalnih banaka, zemljama dužnicama vraćanje kredita mogu otežavati univerzalni uslovi kreditiranja neprilagođeni okolnostima specifične države koja posuđuje sredstva od ove institucije.
Dodatno, poteškoće onima kojima uzimaju kredite MMF-a stvara i to što se ovi krediti ne odobravaju za implementacije konkretnih projekata, već za sprovođenje reformi u oblasti ekonomske stabilnosti, a koje kod zemalja u krizi često nije moguće pravovremeno ni efikasno provesti.
Da li je Fadil Novalić rekao “ne” MMF-u?
Fadil Novalić je funkciju premijera FBiH obnašao od 2015. do 2023. godine. Zbog zloupotrebe položaja i ovlasti prilikom nezakonite nabavke medicinskih respiratora iz Kine tokom pandemije Covid-19 2020. godine, Novaliću je u januaru ove godine potvrđena presuda kojom je osuđen na četiri godine zatvora. Trenutno se nalazi na izdržavanju zatvorske kazne.
Novalić je u aprilu 2023. godine u razgovoru za Federalnu televiziju odbio komentarisati sudski proces, ali je u rezimeu svog mandata tom prilikom izjavio da FBiH “ne treba novi aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom”.
Imamo apsolutno povoljne ekonomske parametre, apsolutnu likvidnost. Godina je završena sa suficitom i u takvim godinama ne treba aranžman MMF-a. Pretpostavljam da svi znaju kome treba. Vjerovatno RS-u, možda i državnom nivou ili nekoj novoj strukturi koja bi to upotrijebila za neke nove potrošnje, ali nama ne treba. Nemamo nikakvu potrebu da koristimo sredstva na tu likvidnost i suficit. Taj kredit se ne može dobiti bez odobrenja Federacije, samo je pitanje ko će u ime Federacije odlučivati.
U medijima su dostupne i ranije Novalićeve izjave u kojima je bivši premijer komentarisao saradnju BiH s ovom finansijskom institucijom. Jedna od njih može se pronaći i u intervjuu koji je 2019. dao za Dnevni avaz. Tom je prilikom rekao da nam “novac od MMF-a ne treba”, ali da nam “trebaju tehnička pomoć i prisustvo” te institucije.
Nama MMF treba jer smo područje koje slovi za nestabilno. I Bosni i Hercegovini treba MMF kao poruka da je tu sve mirno. MMF garantira ravnotežu budžeta i socijalnu ravnotežu. On je jedino budžetska potpora. Federaciji novac zaista ne treba. Mi imamo aranžman od milijardu i nešto dolara, ali smo uzeli 200 miliona i rekli - više nam ne treba. Novac od MMF-a nam ne treba, ali tehnička pomoć i prisustvo nam trebaju.
Novalić 2016. godine nije potpisao Pismo namjere Međunarodnom monetarnom fondu za odobravanje proširenog aranžmana, zbog čega je MMF u to vrijeme odgodio davanje kredita BiH. Svoju odluku tada je obrazložio navodima da svoj potpis nije stavio zbog “zastoja u procesima” provođenja potrebnih reformi.
No pored navedenog, bitno je napomenuti da su u periodu od osam godina, u kojima je obnašao funkciju premijera FBiH, Bosni i Hercegovini odobrena dva aranžmana MMF-a. To su EFF (Extended Fund Facility), prošireni finansijski aranžman koji se odobrava članicama u slučajevima poremećaja platnih bilansa, odobren 2016. godine, te RFI (Rapid Financing Instrument), aranžman brze finansijske pomoći dodijeljene u 2020. godini radi ublažavanja posljedica pandemije Covid-19.
Iz tog perioda, odnosno od 2015. do 2023. godine, dostupne su mnoge Novalićeve izjave o potrebi i značaju MMF-ovih aranžmana. Novalić je 2015. godine, netom nakon preuzimanja funkcije federalnog premijera, naveo sljedeće:
Bez obzira na predviđeni primarni suficit, planiran i Nacrtu budžeta FBiH za 2015. godinu, usljed povećanog servisiranja duga, imamo višak rashoda nad prihodima u iznosu od 684 miliona KM. S obzirom da se ovdje radi o neravnoteži platne bilanse, odnosno o nemogućnosti servisiranja svih obaveza, neki novi aranžman sa međunarodnim finansijskim institucijama će nam biti neophodan. Pokušaćemo ispregovarati tzv. Extended Fund Facility aranžman sa MMF-om, jer ta vrsta aranžmana nam pruža povoljniji otplatni plan.
Novalić se te godine u Sarajevu sastao i s članovima Misije Međunarodnog monetarnog fonda, a iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH nakon sastanka je saopćeno da će “u narednom razdoblju saradnja Vlade FBiH i MMF-a biti intenzivirana”.
Naredne godine, tačnije u junu 2016, Novalić je na novinarsko pitanje “može li Federacija BiH finansijski preživjeti” do prve tranše novog kredita MMF-a, za Oslobođenje izjavio da “Vlada FBiH bez problema ispunjava zakonske obaveze i izvršava budžet za 2016. godinu”, navodeći i da se Vladi u tom momentu “ne žuri”. U istom razgovoru dodao je i sljedeće:
Kada je Međunarodni monetarni fond u pitanju, ove godine planiramo iskoristiti 312 miliona KM. Više puta sam rekao da Bosni i Hercegovini Međunarodni monetarni fond nije potreban samo zbog novca, već i zbog tehničke pomoći u provedbi reformi.
Mediji su u septembru 2016. godine izvijestili da je Izvršni odbor MMF-a odobrio novi produženi, trogodišnji aranžman od 553,3 miliona eura za Bosnu i Hercegovinu u svrhu podrške implementaciji reformske agende BiH te poticanja ekonomskog potencijala i održavanja makroekonomske stabilnosti. Dodali su i da je iz MMF-a saopćeno da će ova odluka omogućiti neposredno doznačavanje iznosa od oko 79,2 miliona eura.
Nakon sastanaka s predstavnicima MMF-a i Svjetske banke u Washingtonu 2017. godine, Fadil Novalić je, između ostalog, rekao i da je “značajan dio našeg rada (op.a. Vlade FBiH) posvećen jačanju vladavine prava i borbi protiv korupcije” te u toj oblasti Vladi “puno znači podrška naših partnera iz MMF-a i Svjetske banke”.
U vrijeme kad je BiH dobila na raspolaganje novu tranšu sredstava MMF-a, 2018. godine, Fadil Novalić izjavio je da ona spada “u redovan prihod budžeta FBiH i da je namijenjena za opću potrošnju”. Dodao je i “da ne postoji tranša MMF-a,(...) izdavali bi obveznice, trezorske zapise ili se zadužili na slobodnom tržištu”.
Na jednom od sastanaka s predstavnicima MMF-a u 2020. godini, Novalić je ponovio da su “dosadašnji odnosi s MMF-om bili od koristi i u tehničkom i u finansijskom smislu” te rekao i da “nema sumnje da trebamo i želimo prisustvo MMF-a u BiH”.
Mediji su objavili i da je Novalić bio i među onima koji su 2020. godine potpisali Pismo namjere za aranžman MMF-a u visini od 330 miliona eura kredita za borbu protiv krize izazvane koronavirusom. To pismo prethodno nisu bili potpisali Vjekoslav Bevanda i Jelka Milićević, ali dogovor o novom zaduženju postignut je u aprilu te godine.
Shodno navedenom, jasno je da, iako je Novalić 2023. godine rekao da BiH “ne treba novi aranžman s MMF-om”, u prethodnih osam godina u javnosti je više puta isticao da je BiH potrebna, ne samo finansijska nego i tehnička pomoć MMF-a. Za vrijeme dok je Fadil Novalić bio premijer FBiH, Bosni i Hercegovini odobrena su dva aranžmana MMF-a – jedan 2016, a drugi 2020. godine.
Činjenica je i da, suprotno tvrdnjama i implikacijama da se Fadil Novalić nalazi u zatvoru zbog toga što “nije htio pare MMF-a”, bivši premijer FBiH nije osuđen zbog kredita koje je BiH odobrio MMF.
Kako smo ranije naveli, Novalić je na četiri godine dugu zatvorsku kaznu osuđen zbog krivičnog djela zloupotrebe položaja prilikom nezakonite nabavke medicinskih respiratora tokom pandemije Covid-19 2020. godine.
Detalji predmeta protiv Fadila Novalića i drugih, koji je u javnosti često opisivan i kao “afera respiratori”, mogu se pronaći na službenoj stranici Suda Bosne i Hercegovine na ovom linku. Pored podataka iz presuda, na istom se linku mogu pronaći i informacije o optuženima, tačkama optužnice i toku postupka.
Erdogan i glasno odbijanje novih kredita MMF-a
Što se tiče navoda na društvenim mrežama prema kojima je, uz Novalića, kredite MMF-a odbio i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, oni također nisu u potpunosti tačni.
Naime, Turska je 2013. godine izmirila dugove prema MMF-u te je tačno da je posljednjih godina Erdogan u javnosti u više navrata izjavljivao da se “Turska nikada neće vratiti pozajmicama od MMF-a” i da je “zauvijek zatvorila poglavlje zaduživanja kod MMF-a”.
Ipak, u članku koji je 2008. godine objavio Bloomberg, uz navode da se tadašnji premijer, a danas predsjednik Turske od početka svog mandata pokušava oduprijeti novim zaduživanjima kod MMF-a, ističe se i da je Erdoganova vlada do tada primila dva kredita od MMF-a:
Izbjegavanje tutorstva MMF-a bio je Erdoganov cilj otkako je postao premijer 2003. godine, nakon što je Turska iskoristila kredite MMF-a u sedam od prethodnih 10 godina. (...) Od 1961, Turska je započela sklapanje 19 kreditnih sporazuma s MMF-om. Erdoganova vlada zadovoljila je budžetske i tržišne zahtjeve za dva od njih i primila svaku ratu kredita, što je jedini put da je to bilo koja vlada to učinila.
Najavljujući da će Turska do 2013. godine u potpunosti otplatiti dug prema MMF-u, isto je u svom članku 2010. godine objavio i turski Hurriyet, navodeći da je Erdogan od dolaska na vlast “finalizirao dva Stand By aranžmana s MMF-om”, što je “više od bilo koje druge administracije”.
Magazin Foreign Policy je u junu 2020. godine, propitujući pozadinu Erdoganovih glasnih odbijanja novih pozajmica od MMF-a, naveo da je “turska ekonomija u haosu”, ali da Erdogan “neće tražiti zajam od MMF-a jer bi uslovi (zajma op.a.) značili odustajanje od njegove široke mreže pokrovitelja”.
Pravi razlog zašto Erdogan ne može otići MMF-u jeste taj što bilo koji Stand-By aranžman ili prošireni fond zahtijeva strukturnu reformu i, prema tome, raspodjelu vlasti i mjere dobrog upravljanja. Vladavina Erdoganove Partije pravde i razvoja (AKP) ima koristi od nedostatka transparentnosti i odgovornosti.
Upravo iz tih razloga, naveli su, “MMF će biti apsolutno posljednja stanica turske vlade”.
Stare priče, nove (predizborne) manipulacije
U fokusu domaćih medija i javnosti ovih dana nisu stare izjave bivšeg premijera FBiH Fadila Novalića (kao ni one Recepa Tayyipa Erdogana) o MMF-u i kreditnim zaduženjima kod ove institucije.
S druge strane, bliži nam se datum Lokalnih izbora, predizborna kampanja je u punom jeku, a društvene mreže preplavile su objave s većinom anonimnih profila i stranica putem kojih se otvoreno favorizuju određene partije i njihovi kandidati/kinje. U iskazivanju podrške prema jednoj političkoj opciji, autori/ce objava na društvenim mrežama nerijetko koriste različite manipulativne i dezinformativne taktike. Uz različite pokušaje diskreditacije drugih stranaka i kandidata/kinja, u objavama na ovim profilima i stranicama u isto se vrijeme vodi kampanja čiji je cilj da u što boljem svjetlu prikaže favorizovanu političku opciju. Upravo s tim ciljem, u septembru 2024. godine u javni prostor plasirane su manipulativne tvrdnje prema kojima su “samo Novalić i Erdogan rekli ‘ne’ MMF-u”.
Iako su, kako je ranije istaknuto, obojica spomenutih političara u javnosti u nekoliko navrata iznosili tvrdnje da BiH, odnosno Turskoj ne trebaju krediti MMF-a, činjenica je da su za vrijeme njihovih mandata obje zemlje koristile sredstva posuđena od ove finansijske institucije.
Shodno navedenom, tvrdnja da su “samo Fadil Novalić i Recep Tayyip Erdogan rekli ‘ne’ MMF-u”, plasirana u vrijeme predizborne kampanje, dobija ocjenu spin. Tvrdnju da je Fadil Novalić osuđen “samo zato što nije htio pare MMF-a”, kojom se implicira da je Novalić “skinut” s političke funkcije kako bi došli oni koji će uzimati nove kredite, dobija ocjenu teorija zavjere.
(Raskrinkavanje.ba)