Foto: Steven Lek, Wikipedia Commons
Na portalu javnog emitera Radio-televizija Republike Srpske (RTRS) 13. marta 2025. godine objavljen je članak u čijem se naslovu tvrdi da “sve više svjetskih političara uviđa” da je visoki predstavnik Christian Schmidt “krivac za krizu u BiH”.
Članak sadrži isječak iz emisije “Pečat”, koja je emitovana na RTRS-u 13. marta 2025. U uvodu piše sljedeće:
Dok najveća politička kriza u dejtonskoj BiH dostiže vrhunac, a, za Republiku Srpsku neustavno, Tužilaštvo BiH kreće u otvoreni obračun sa najvišim rukovodiocima Srpske, iz političkog Sarajeva okreću se oprobanom receptu – sve češći su pozivi međunarodnoj zajednici, pa i NATO-u da se umiješaju u unutrašnja politička pitanja i to tako što će svrstati na njihovu stranu.
Međutim, ovaj put odgovor daleko od jednoglasnog.
Dok jedni, očekivano, osuđuju poteze institucija Srpske, drugi pozivaju da probleme rješavaju domaće instiucije, a sve je više i onih koji otvoreno poručuju da je institut OHR prevaizađen i da je upravo to najveći izvor nestabilnosti u BiH, što se podudara i sa stavovima Srpske.
U prilogu se navodi da su iz Sjedinjenih Američkih Država i NATO-a stigle neutralne poruke u vezi s aktuelnom političkom krizom u BiH. Puštene su izjave četiri političara/ke koji/e su eksplicitno podržali/e predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika ili problematizovali/e djelovanje Ureda visokog predstavnika. Riječ je o ministru vanjskih poslova Ruske Federacije Sergeju Lavrovu, zastupniku u Evropskom parlamentu iz krajnje desničarske Slobodarske stranke Austrije Haraldu Vlimskyju, zastupnici u Evropskom parlamentu Željani Zovko i zastupniku u Evropskom parlamentu Thierryju Marianiju, također članu krajnje desničarske francuske stranke Nacionalno okupljanje. Prilog također sadrži i isječak iz gostovanja generalnog sekretara NATO-a Marka Ruttea u emisiji “Klix Studio”, u kojoj Rutte govori kako bi se interni problemi u BiH primarno trebali pokušati riješiti interno, koristeći ovu izjavu kao “argument” za tvrdnju da iz NATO-a stižu neutralne poruke.
Foto: Screenshot/”Pečat”
U prilogu se u više navrata tvrdi da su Sud i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine “neustavni”, a Christian Schmidt nazvan je “samoprozvanim” visokim predstavnikom.
Ne tako “daleko od jednoglasnog”
Sud Bosne i Hercegovine je 26. februara 2025. godine prvostepeno osudio predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika na godinu zatvora i šest godina zabrane vršenja dužnosti predsjednika entiteta zbog nepoštovanja i neprimjenjivanja odluka visokog predstavnika. Dodik je potom inicirao uvođenje zakona koji se tumače kao podrivanje ustavnopravnog poretka Bosne i Hercegovine.
Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) je 27. februara usvojila zakone kojima se na teritoriji RS zabranjuje rad Tužilaštva BiH, Suda BiH, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA). Dodik je 5. marta 2025. godine potpisao ukaze o zakonima i oni su istog dana objavljeni u Službenom glasniku RS (link). Nakon toga, Ustavni sud BiH privremeno je stavio zakone van snage, a Sud BiH je 17. marta 2025. godine raspisao potjernicu za Dodikom, kao i premijerom RS Radovanom Viškovićem i predsjednikom NSRS Nenadom Stevandićem.
Kada je riječ o reakcijama iz SAD-a na ovu političku krizu, one bi se teško mogle opisati kao neutralne. Osim američkog državnog sekretara Marca Rubija, koji je eksplicitno osudio Dodikove postupke i čija se izjava ovlaš spominje u prilogu “Pečata”, povodom presude na društvenoj mreži X oglasio se i State Department, odnosno američko Ministarstvo vanjskih poslova (1, 2). Oštre kritike Dodiku uputili su i američki senatori iz Demokratske i Republikanske stranke (1, 2), a njegovo djelovanje putem svog zvaničnog naloga na X-u osudila je i Ambasada SAD-a u BiH.
Tvrdnja o “neutralnim” porukama iz NATO-a u prilogu “Pečata” nastoji se argumentovati navođenjem izjava generalnog sekretara NATO-a Marka Ruttea za vrijeme posjete Sarajevu. U gostovanju u emisiji “Klix Studio” 10. marta 2025. godine, odgovarajući na pitanje novinarke Emele Burdžović o tome ko je uzrok trenutne krize, kazao je: “Zašto biste pitali nekoga izvan zemlje da sudi o unutrašnjem pitanju?” RTRS je u emisiji “Pečat” prikazao taj dio, ali ne i ostatak izjave.
Emela Burdžović: Još uvijek mi niste odgovorili na pitanje ko je uzrok trenutne krize.
Rutte: Zašto biste pitali nekoga izvan zemlje da sudi o unutrašnjem pitanju? Sve što Vam ja mogu reći je da čvrsto vjerujem da je za budućnost Bosne i Hercegovine važno držati se principa. Principi su državne institucije, osiguravanje da kada sud donese presudu, da se ona sprovede i da se držite tih osnovnih stvari.
Burdžović: To je poruka za Milorada Dodika, prije svega.
Rutte: Naravno, kada ovo kažem, pokušavam biti nepristrasan. Šaljem ovu poruku svima. Naravno, imamo sada problem sa zabrinjavajućom situacijom u Banjaluci, u Republici Srpskoj. Naravno da to pažljivo pratimo. Postoji element secesionizma, što nas brine. Ne želimo mijenjati granice Bosne i Hercegovine. Ali, opet, traži se da neko van Bosne i Hercegovine sudi šta se ovdje dešava. Na kraju, prošlo je 25 godina od 1995. Pardon, prošlo je 30 godina od 1995, 30 godina od Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ja bih rekao: “Uzmite stvar u svoje ruke, upravljajte zemljom”. Vi ste suverena država s teritorijalnim integritetom.
Foto: Screenshot/Klix
Dakle, Rutte jeste rekao da institucije trebaju pokušati da riješe ovu krizu same, bez uplitanja stranih faktora. Ali, također je naglasio da se presude Suda BiH trebaju poštovati i sprovoditi, da država treba stvar uzeti u svoje ruke i da NATO prati situaciju.
Rutte je za vrijeme svoje posjete Bosni i Hercegovini također izrazio podršku radu Ureda visokog predstavnika, kazao da su zapaljiva retorika i napad na ustavni poredak BiH neprihvatljivi i potvrdio da će NATO ostati uz BiH u slučaju eskalacije.
O situaciji u BiH raspravljao je 12. marta 2025. godine i Evropski parlament. Iako pojedinci koji se spominju u prilogu “Pečata” jesu dali podršku Dodiku, većina zastupnika/ca osudila je njegove postupke i izrazila podršku institucijama Bosne i Hercegovine, naglašavajući važnost poštovanja Ustava.
Iako se podrška Dodiku od pojedinih evropskih parlamentaraca u “Pečatu” predstavlja kao novo i važno mijenjanje stava prema rukovodstvu RS u Evropskoj uniji, ova je podrška već poprilično standardna. Krajnje desničarske partije iz zemalja EU, kao što su Nacionalno okupljanje, Alternativa za Njemačku (AfD), Slobodarska stranka Austrije i mađarski Fidesz, već godinama gaje dobre odnose s Dodikom. Vlasti u Rusiji također ga tradicionalno podržavaju.
Dakle, iz analize reakcija na aktuelnu krizu u BiH koje dolaze iz inostranstva moglo bi se zaključiti da se, suprotno tvrdnjama s RTRS-a, ništa bitno nije promijenilo u odnosu na prethodne godine. Nekolicina političkih aktera i sila koja je i ranije pružala podršku Dodiku to i dalje čini, a oni koji su ga kritikovali uglavnom ga kritikuju i sada.
Tužilaštvo i Sud BiH nisu neustavni
U pokušaju da opravdaju poteze rukovodstva Republike Srpske i predstave aktuelnu krizu kao neslaganje i različite, ali podjednako legitimne stavove dvije politički suprotstavljene strane, zvaničnici/e iz RS, kao i njima bliski mediji, poput RTRS-a, uporno ponavljaju da su Sud BiH i Tužilaštvo BiH neustavne institucije.
To nije tačno.
Naime, tačno je da se Sud BiH i Tužilaštvo BiH, baš kao ni SIPA ni VSTV, ne spominju u Ustavu Bosne i Hercegovine, odnosno Aneksu 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ipak, u članu 3. Ustava BiH navedeno je da Bosna i Hercegovina može preuzeti nadležnost o određenim pitanjima i da se u tom slučaju mogu formirati nove institucije. Član 3. Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Bosna i Hercegovina preuzima odgovornost u drugim pitanjima o kojim se suglase entiteti; koja su utvrđena u aneksima 5 do 8 Općega okvirnog sporazuma; ili pak koja su prijeko potrebna za očuvanje suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti, političke nezavisnosti, i međunarodnoga subjektiviteta Bosne i Hercegovine, u skladu s diobom odgovornosti među institucijama Bosne i Hercegovine. Ako bude potrebno, za ostvarivanje takvih odgovornosti mogu se osnivati dodatne institucije.
U skladu s ovom ustavnom odredbom, Tužilaštvo BiH, Sud BiH, SIPA i VSTV osnovani su izglasavanjem zakona u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, za šta su glasali/e i zastupnici/e iz Republike Srpske (1, 2, 3).
S druge strane, NSRS nema nadležnost da zabranjuje djelovanje bilo koje od ovih državnih institucija na teritoriji RS, jer niži nivoi vlasti, kao što je entitetski parlament, nemaju pravnu mogućnost da odlučuju o zakonima koje su usvojili viši nivoi vlasti, poput državnog parlamenta.
U prilogu RTRS-a također se navodi da je Christian Schmidt “samoprozvani” visoki predstavnik. Tvrdnja da je Schmidt nelegalno izabran visoki predstavnik kruži otkako je preuzeo funkciju 2021. godine. Naš partnerski fact-checking portal Istinomjer još je te godine objasnio zbog čega to nije tačno. Naime, tvrdnja o “nelegitimnom” visokom predstavniku nastoji se argumentovati isticanjem činjenice da njegovo imenovanje nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a. Iako je to tačno, potvrda Vijeća sigurnosti nije neophodna:
Ipak, da izostanak potvrde Vijeća sigurnosti UN-a nije presedan, govori i slučaj iz 2005. godine, kada je za visokog predstavnika izabran Christian Schwarz-Schilling. Naime, tada je odlazeći visoki predstavnik Paddy Ashdown pisanim putem obavijestio generalnog sekretara UN-a da će Schwarz-Schilling od 31. januara 2006. godine obnašati ovu funkciju te kako je obaviješten “da bi ovu informaciju trebalo proslijediti Vijeću sigurnosti na razmatranje i moguće postizanje dogovora”.
Štaviše, definisana procedura izbora visokog predstavnika i ne postoji, a čak ni prvog vršioca ove funkcije Carla Bildta nije imenovalo Vijeće sigurnosti UN-a.
(...)
Dakle, iako je u prošlosti bilo slučajeva kada se o odabiru visokog predstavnika izjašnjavalo i Vijeće sigurnosti, pravno utemeljenje za ovakvu praksu ne postoji, te je samim tim sporna i osnovanost izjava visokih zvaničnika o manjku legitimiteta Christiana Schmidta.
Schmidt nije “samoprozvani” visoki predstavnik. Na tu poziciju imenovao ga je Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira u maju 2021. godine.
Narativ koji RTRS servira gledateljima/cama, a prema kojem je Milorad Dodik žrtva političkog progona zbog borbe za interese RS, što navodno uviđa sve veći broj međunarodnih zvaničnika/ca, pada u vodu nakon pregleda najosnovnijih činjenica. Političko djelovanje rukovodstva RS nije u skladu s Ustavom BiH i naišlo je na osudu većeg dijela međunarodne zajednice.
Shodno činjenicama, tvrdnje da su Sud i Tužilaštvo BiH neustavni i da je Christian Schmidt “samoprozvani” visoki predstavnik ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama. Prilog u emisiji “Pečat” u kojem se selektivno prikazuju reakcije međunarodnih zvaničnika/ca na krizu u BiH ocjenjujemo kao pristrasno izvještavanje.
(Raskrinkavanje.ba)