Foto: Animalia.bio
Na portalu ATV, 11. maja 2024. objavljen je članak opremljen slikom gmizavca na pločniku. U nadnaslovu se navodi da je riječ o sljepiću, a naslov članka glasi:
Banjalučani oprez! Zmija na Paprikovcu
U članku se navodi da je slika gmizavca nastala u jednoj banjalučkoj ulici i da su je “poslali čitaoci”. Međutim, implicira se da je na slici zmija.
Toplo vrijeme izmamilo je zmije iz skrovišta. U Banjaluci se viđaju gotovo pa svakodnevno, a da je tako, primjer je i iz banjalučkog naselja Paprikovac.
Čitaoci ATV-a, šalju fotografiju sljepića, koji je okom kamere uhvaćen u ulici Maksima Gorkog.
O čemu se radi?
U proljetnim i ljetnim mjesecima, mediji često objavljuju članke koji upozoravaju na pojavu zmija u urbanim sredinama (1, 2, 3, 4). Ovi članci imaju javni interes, jer ukazuju čitateljima/kama na potencijalnu opasnost od zmija otrovnica.
Sljepić nije otrovna zmija, ili zmija uopšte. Radi se o gušteru čiji je latinski naziv Anguis fragilis. Na stranici Plantea, ove životinje opisane su na sljedeći način:
Sljepić (Anguis fragilis L.) je gmaz iz porodice puzaša (Anguidae). Tijelo mu je valjkasto, duguljasto, 30-55 cm dužine, prekriveno glatkim ljuskama. Varijabilne su boje, gornja strana tijela može biti žutosmeđa, tamnocrvenosmeđa ili siva, na trbuhu je tamniji i katkad sa žućkastobijelim točkama. Mladi sljepići sjajnih su boja, imaju središnju prugu koju ponekad i ženke zadrže. Oči su im zaštićene pokretljivim očnim kapcima. Rep mu je dvostruko duži od glave i trupa, na kraju malo sužen. Kada ga u opasnosti predator uhvati za rep sljepić ga odbaci kako bi pobjegao.
Enciklopedija Britannica navodi neke od razlika između ovih gmizavaca i zmija.
Njegov izduženi oblik tijela, u kombinaciji s odsustvom udova, daje sljepiću izgled sličan zmiji. Međutim, za razliku od zmija, sljepići imaju ušne otvore i kapke.
Foto: Enciklopedija Britannica
U publikaciji Univerziteta Cardiff iz 2019. godine, u kojoj opisuju projekat koji se bavi očuvanjem sljepića, navodi se da ovi gmizavci nisu otrovni i da su bezopasni za ljude.
Dok članci o opasnostima od zmija mogu biti korisni, ova se tema također koristi u medijima za privlačenje publike širenjem straha i panike. Naprimjer, u naslovu prošlogodišnjeg članka portala Adria Press o jednoj zmiji zapaženoj u Banjaluci navodi se da je ovaj grad “pod opsadom zmija”. U naslovu članka portala Blic iz 2016. o zmiji u gradskom parku, Banjaluka se opisuje kao “leglo gmizavaca”. Portal Nezavisne novine tada je problematizirao ovu pojavu, navodeći da, iako su se društvene mreže “usijale” zbog zmije u parku, radilo se o bezopasnoj vodenoj zmiji.
Shodno navedenom, tvrdnju iz članka ATV-a da je uslikani sljepić zmija ocjenjujemo kao lažnu vijest.
(Raskrinkavanje.ba)