Foto: Paalso, Wikipedia Commons
Na X profilu Majjjja 6. aprila 2025. godine objavljen je kratak snimak snajperskog napada na civile u Sarajevu, uz sljedeći opis:
Kako se snimaju propagandni filmovi: Evo kako. Sarajevo 1992. CNN,BBC kamere spremne,UN transporteri,a onda ide rafal.Kao pokoseni padose ovi sto potrcase pre pucnja,dok pored setaju ljudi kojim nije jasno sta im je?!"Ranjenik" daje znak,ne zna sto ga ne nose.Pistaljka svira kraj.
Snimak prikazuje grupu ljudi koja se krije od snajperskih pucnjeva iza transportera UNPROFOR-a i pomaže ranjenima da dođu do vozila.
Foto: Screenshot/X
Snimak je uz iste tvrdnje o “propagandnom filmu” objavljen 6. aprila na Facebooku i Instagramu. Objavu na X-u retweetala je i Gorica Dodik, kćerka predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.
Šta su činjenice?
Snimak podijeljen na X profilu Majjjja nastao je 8. oktobra 1994. godine i prikazuje jedan od snajperskih napada na civile u Sarajevu tog dana. Mediji su tada izvijestili da su napadi izvedeni s položaja Vojske Republike Srpske (VRS) u gradu (1, 2). Cijeli snimak dostupan je na YouTube kanalu AP Archive i prikazuje i odvoženje ranjenika u bolnicu (arhivirana verzija ovdje). Na snimku se vide meci, kao i krv na odjeći ranjenih osoba. U nastavku snimka (koji nije prikazan u objavi na X-u) na trenutak se jasno vide i krvave hlače i rupa od metka na nozi jednog od ranjenih mladića kada ga dovode u bolnicu.
Prema izvještajima svjetskih medija, tog je dana s položaja VRS-a otvorena vatra i na tri tramvaja. Jedna osoba je ubijena, a 11 ranjeno, od čega je petero djece. Napadi su uslijedili nakon što je tadašnji zvaničnik rukovodstva bosanskih Srba Momčilo Krajišnik u izjavi za Srnu insinuirao da će se VRS osvetiti za pogibiju 20 vojnika i četiri medicinske sestre u ranijem napadu Armije RBiH (link).
Snajperski napad sa snimka od 8. oktobra 1994. godine uvršten je, zajedno s 15 drugih, u optužnicu protiv bivšeg generala VRS-a Ratka Mladića, koji je u Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju pravosnažno osuđen za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid. Kako se navodi na portalu Detektor, u presudama Haškog tribunala utvrđeno je da je za vrijeme opsade Sarajeva snajperska vatra u više od 30 incidenata otvarana s položaja VRS-a u naselju Grbavica, na Jevrejskom groblju, Vracama, Hrasnom Brdu, na Špicastoj stijeni i Baba stijenama, u Nedžarićima i kod pravoslavne crkve na Dobrinji.
Dio grada u kojem je nastao ovaj snimak, za koji se na društvenim mrežama sada tvrdi da je “propagandni film”, kolokvijalno se nazivao “aleja snajpera” zbog učestalog otvaranja snajperske vatre s položaja VRS-a na obližnju Grbavicu.
Identiteti ranjenih osoba sa snimka su poznati. Oni su identifikovani u objavi X profila Sniper Alley, koji je napravio Džemil Hodžić s ciljem skupljanja fotografija iz vremena opsade Sarajeva i formiranja javno dostupne arhive. U objavi iz augusta 2022. godine navodi se da su ranjene osobe na snimku Mirza Ustamujić, Džana Kazić i Amir Goro. Mladić u zelenoj jakni na snimku je Amir Goro, koji je tada imao nepunih 14 godina. Preminuo je 2019. godine u Sarajevu u 40. godini.
Foto: Amir Goro/X profil Sniper Alley
Dakle, snimak s društvene mreže X prikazuje dokumentovani snajperski napad na civile u Sarajevu, u kojem su ranjene tri osobe.
Snajperski napadi od 8. oktobra 1994. godine bili su i predmet istrage u sklopu suđenja Ratku Mladiću.
Osim što je činjenično neutemeljeno, opisivanje snimka snajperskog napada kao “propagandnog filma”, uz insinuaciju da su ranjenici na snimku glumci, predstavlja pokušaj revizionizma. Ovakve objave retraumatiziraju žrtve i njihovih porodice, i podrivaju napore na izgradnji kulture sjećanja, koja je ključna u postkonfliktnim društvima.
Shodno činjenicama, prvu objavu u kojoj je snimak snajperskog napada na civile u Sarajevu u oktobru 1994. opisan kao “propagandni film” ocjenjujemo kao lažnu vijest i teoriju zavjere. Druge objave ocjenjujemo kao prenošenje lažnih vijesti i teoriju zavjere.
(Raskrinkavanje.ba)