Foto: Freepik
Gore navedeni primjer prikazuje rodno zasnovane dezinformacije koje su prilično vidljive i fact-checkeri ih često identificiraju i opovrgnu. Međutim, suptilnije vrste dezinformacija o sposobnostima, postignućima i društvenim ulogama žena i dalje postoje u obrazovanju, medijima i u svim sferama društva. Ovi obrasci često su normalizirani do te mjere da ih je teško identificirati. Neki fact-checkeri u jugoistočnoj Evropi rade na njihovom otkrivanju.
Tijana Cvjetićanin, jedna od prvih osoba koje su se specifično bavile provjeravanjem činjenica o rodno zasnovanim dezinformacijama u jugoistočnoj Evropi, rado se prisjeća intenzivnijeg rada na ovoj temi. Tokom 2018. i 2019. godine bila je urednica na međunarodnom projektu FemFacts, koji je bio posvećen provjeri tačnosti i objektivnosti medijskog izvještavanja o ženama i ženskim pitanjima u evropskim medijima.
“Vjerujem da je FemFacts bio uistinu vrijedan, jer se usredotočio posebno na rodno zasnovane dezinformacije, što je u to vrijeme bilo rijetko. Takvi su projekti još uvijek rijetki, pogotovo oni koji se sistemski bave rodno zasnovanim dezinformacijama, dok kampanje koje koriste dezinformacije protiv prava žena, reproduktivnih prava i LGBTQ prava to čine na sistemski način, što zahtijeva adekvatan odgovor”, komentirala je Cvjetićanin za SEE Check.
Implicitna pristranost u medijima i tehnologiji
Cvjetićanin vjeruje da dezinformacije proizlaze i iz eksplicitnih i implicitnih predrasuda, uključujući i orkestrirane kampanje, ali i duboko ukorijenjena uvjerenja o spolu i rodu štetna za društvo. Kao primjer potonjeg ističe sklonost mnogih medija da dostignuća naučnica pripišu muškarcima. Istražila je ovo pitanje u svom članku objavljenom na platformi na FemFacts “Scientist? Must Be a Man!”, u kojem je detaljno opisala brojne slučajeve u kojima su novinarski članci o naučnim istraživanjima autorkama pripisali pogrešan rod. Cvjetićanin to pripisuje nesvjesnoj pristranosti prema kojoj novinari u regiji automatski pretpostavljaju da su naučnici muškarci.
“Ako se u ‘stranim’ imenima rod ne može lako prepoznati, primjerice, ako nisu iz anglosaksonskog ili indoevropskog jezičnog kanona, novinari bi ih ponekad sve prevodili u muškom rodu. Ovo nije klasična dezinformacija, već je iskrivljavanje činjenica i utiče na tačnost informacija koje dopiru do ljudi”, objasnila je Cvjetićanin za SEE Check.
Ženska su postignuća dugo bila skrivena jezikom, što je trend koji se nastavlja i u modernim tehnologijama. Umjetna inteligencija (AI), a posebno veliki jezični modeli (LLM), postali su sve popularniji u posljednjih nekoliko godina. Ne iznenađuje da umjetna inteligencija često odražava društvene stereotipe i predrasude. Članak u časopisu Scientific American objavljen 22. novembra 2023. godine predstavlja istraživanje koje pokazuje da ChatGPT replicira rodnu pristranost u pismima preporuke.
“Podaci koji se koriste pri obuci i za razvoj LLM-a često su pristrani jer se temelje na historijskim pisanim zapisima čovječanstva – mnogi od njih prikazuju muškarce kao aktivne radnike, a žene kao pasivne objekte”, navodi se u članku.
Brojni primjeri također sugeriraju da u jezicima s gramatičkim rodom ChatGPT koristi muške oblike u prevodu i generiranju teksta. Ovo u svijet šalje krivu sliku o tome šta žene mogu postići i šta su već postigle.
Društveni utjecaj rodno utemeljenih dezinformacija štetan je i velik, rekla je Brigita Miloš, profesorica na Sveučilištu u Rijeci, čiji je fokus na rodnom aspektu kulturalnih studija.
“Rodne dezinformacije mogu utjecati na načine percepcije, primjerice žena, te mogu utjecati na njihov integritet, autopercepciju, samopoštovanje te se takve lažne percepcije mogu manifestirati i u oblicima diskriminacije ili marginalizacije određenih društvenih skupina, primjerice na poslu, prilikom traženja posla, uključivanja u aktivan politički ili svijet biznisa”, izjavila je za SEE Check.
Ko ima korist od širenja rodno utemeljenih dezinformacija?
Nenamjerne rodno zasnovane dezinformacije, nastale iz implicitne pristranosti, mogu uzrokovati veliku štetu, čak i ako to nije bio njihov glavni cilj. Namjerne kampanje, s druge strane, šire rodno zasnovane dezinformacije izričito protiv interesa žena. Tijana Cvjetićanin daje primjer da se rodno utemeljene dezinformacije izravno koriste u službi određenih desničarskih ideologija.
“Riječ je o političkim narativima koji se predstavljaju kao borba protiv ‘rodne ideologije’, odbrana porodičnih vrijednosti i slično. Ovo je samo po sebi manipulativna igra pogrešnog imenovanja s paradoksom u samoj srži, gdje se patrijarhalni pogledi na seksualnost ili rod proglašavaju 'normalnim' ili 'prirodnim', a svi drugi pogledi na rod tvrde da su 'ideologija', kako bi izgledali prijeteće, i uklapaju ih u desničarske političke narative ili teorije zavjere. Ali, naravno, patrijarhat je rodna ideologija par excellence i nazvati takve stavove ‘antirodnom ideologijom’ je apsurdno”, rekla je.
Nađa Bobičić, istraživačica s Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu, koja proučava antirodne pokrete u Srbiji, za SEE Check kaže kako ovi pokreti, koji uključuju vjerske i desničarske intelektualne elite, djeluju u Srbiji.
“Te grupe osmišljavaju, plasiraju, lobiraju dezinformacijske sadržaje i pritom koriste sve moguće medije koji su im na raspolaganju svih mogućih vrsta, vrlo su adaptabilni”, kaže ona.
Ti se pokreti, objašnjava Bobičić, infiltriraju u društvo kroz razne organizacije i inicijative, poput roditeljskih grupa na društvenim mrežama i različitih građanskih udruga. Utjecaj tih pokreta proteže se na različite društvene nivoe i demografiju te se koristi za promicanje specifičnih planova.
Iva Zelić i Josip Šipić iz GenderFactsa, inicijative za provjeru činjenica hrvatskog portala Libela, smatraju da antirodni pokreti i različiti dionici povezani s njima nerijetko grade svoj legitimitet upravo na širenju različitih rodnih dezinformacija.
“Na taj način mobiliziraju građane i građanke za inicijative koje promoviraju, a koje nerijetko izrazito negativno djeluju na prava manjinskih skupina i žena”, kažu oni.
Ovi akteri iskorištavaju postojeća uvjerenja i osjećanja o rodu, jer ljudi imaju jake emocije u vezi s ovom temom, primjećuje Bobičić. Napominje da je u društvu normaliziran konzervativni pristup rodu – od boja za dječake i djevojčice do područja obrazovanja i rada. Međutim, ekonomski motivi često podupiru širenje rodno utemeljenih dezinformacija.
“To sve treba da gledamo u kontekstu kapitalističkih elita kojima je u interesu da podržavaju sve te politike, da bi se prosto ljudi fokusirali na rodnu ravnopravnost umjesto da se bave temama poput inflacije”, smatra Bobičić.
Navodi da su žene još uvijek manje plaćene i još uvijek obavljaju većinu neplaćenih kućanskih poslova.
“Sve te rodne podjele koje djeluju kao da su, ustvari, samo kulturološke, imaju vrlo direktne veze s tim ko će koji rad da radi, koliko će biti plaćen, potplaćen ili neplaćen za isti, a sve to onda na toj nadgradnji, na tom nivou priče i diskursa, uokviruje u strah od roda”, smatra ona.
“Zašto ne”, organizacija u kojoj radi Tijana Cvjetićanin, objavila je studiju o rodno zasnovanim dezinformacijama u Bosni i Hercegovini u martu ove godine. Studija je analizirala 71 članak koji sadrži dezinformacije temeljene na spolu koji se širio u medijima i na društvenim mrežama u posljednje tri godine. U studiji je istaknuto nekoliko specifičnih kategorija rodno utemeljenih dezinformacija.
Nerma Šehović-Kašić, jedna od autorica studije, podijelila je svoje uvide o financijskim motivima koji stoje iza rodno utemeljenih dezinformacija.
“Nalaz koji me podstakao na razmišljanje jeste onaj o kreiranju i širenju rodno zasnovanih dezinformacija u svrhu pribavljanja finansijske dobiti. Razočaravajuće i zabrinjavajuće bilo je vidjeti kako se dezinformacije koje targetiraju žene relativno učestalo koriste za privlačenje publike na portale i ‘lov na klikove’”, rekla je Šehović-Kašić za SEE Check.
Još jedna zanemarena posljedica rodno utemeljenih dezinformacija tiče se zdravlja. Ova studija otkriva opasne, ali raširene dezinformacije o zdravlju žena.
“Rodno specifične dezinformacije o zdravlju sačinjavale su 23,9% baze podataka rodno zasnovanih dezinformacija koje smo analizirale u našem istraživanju, što je značajan procenat. Uglavnom su bile usmjerene na žene, a sadržaj ovakvih objava uglavnom je određene medicinske tretmane i preglede, poput HPV vakcina i mamografije, predstavljao kao vrlo opasne. Smatram da rasprostranjenost ovakvih dezinformacija ukazuje na to da je potrebna sveobuhvatnija edukacija o zdravlju žena”, kaže Šehović-Kašić, dodajući da dezinformacije mogu značajno utjecati na naše stavove i razumijevanje problema s kojima se susreću žene i pripadnici/e LGBTIQ+ zajednice.
Ovakve vrste kampanja mogu imati dugoročne posljedice.
“Osim urušavanja kvalitete života i zdravlja pojedinaca/pojedinki, rodno uvjetovane dezinformacije i rodni aspekti informacijskog poremećaja dezavuiraju napore i postignuća politika rodne ravnopravnosti na način da se rodne dezinformacije svojom diseminacijom mogu oblikovati kao kulturne norme ili vrijednosti utemeljene na problematičnim tradicionalnim i patrijarhalnim rodnim obrascima”, naglasila je Brigita Miloš.
Bobičić zaključuje da iako su ti pokreti ideološki različiti, dijele iste temeljne vrijednosti i, što je najvažnije, zajedničku opoziciju. Primarna poveznica između antirodnih pokreta jeste njihovo izričito protivljenje rodu i slobodama povezanim s tim konceptom.
Napori usmjereni protiv rodno zasnovanih dezinformacija
Postoji mnogo inicijativa u kojima se fact-checkeri fokusiraju na rodno zasnovane dezinformacije. Organizacije poput španjolske Maldite, sa svojom rubrikom “Maldito Feminismo”, imaju posebne sekcije fokusirane na ovo pitanje. Drugi se povremeno bave tim u okviru svojih redovnih aktivnosti.
Naprimjer, fact-checkeri iz srbijanskog Raskrikavanja analizirali su mit da su žene manje inteligentne od muškaraca, a Fake News Tragač bavio se stereotipom da su žene manje vješti vozači. Te su neistine raširene u popularnoj kulturi i mogu značajno utjecati na žene, posebno mlade djevojke koje još nisu razvile samopouzdanje u svoje sposobnosti.
Prepoznajući problem, Novosadska novinarska škola pokrenula je projekt “Ravnopravno i istinito: dekonstruisanje rodnih dezinformacija u medijima“. Cilj je projekta podizanje svijesti o rodnim dezinformacijama i njihovoj ulozi u jačanju društvenih nejednakosti. Također ima za cilj poboljšati sposobnosti novinara/ki da provjere činjenice i analiziraju rodno zasnovane dezinformacije.
Valentina Sigeti, voditeljica projekta, rekla je za SEE Check da su istraživanje i dekonstrukcija rodno uvjetovanih dezinformacija ključni, jer, kao i druge dezinformacije, predstavljaju informacijske poremećaje koji su u suprotnosti s temeljnim načelima novinarske profesije koju karakterizira istinito izvještavanje.
“Potrebno je da se istražuju i dekonstruišu i zato što one potvrđuju predrasude o ženama i rodnim manjinama. Mediji imaju važnu ulogu u učvršćivanju i potvrdi postojećih stavova publike, stoga, ukoliko novinari i novinarke ne budu senzibilisani i edukovani da prepoznaju rodne dezinformacije i o tome obaveste javnost, ostaje nam javni prostor ispunjen narativima koji štete određenim grupama. Javni interes podrazumeva da novinari izveštavaju u interesu svih ljudi u društvu, bez obzira na njihova lična svojstva, tako da, imajući u vidu etički kodeks, novinari ne samo da bi trebalo da dekonstruišu rodne dezinformacije nego je to na neki način i njihova obaveza”, kaže ona.
Jedna od inicijativa koje se specijalizirano bave rodno zasnovanim dezinformacijama dolazi i od spomenutog hrvatskog feminističkog portala Libela. Libela je u proteklih deset godina okupljala aktivistkinje, stručnjakinje i novinarke koje su pisale o temama kao što je pravo žene na izbor, nasilje nad ženama i rodnim manjima, ekonomska jednakost žena, migracije i slično, što je predstavljalo solidnu osnovu za GenderFacts. Ova inicijativa započela je pozivom na dostavu prijedloga za uspostavu sistema provjere tačnosti informacija hrvatske Agencije za elektroničke medije u sklopu Nacionalnog plana za oporavak i otpornost.
Iva Zelić i Josip Šipić iz GenderFactsa naglasili su za SEE Check da “rodne dezinformacije predstavljaju napad na temeljne vrijednosti poput ljudskih prava, posebice prava žena i manjinskih skupina u društvu, rodne ravnopravnosti, i dovode u pitanje demokratske procese”. Također su istaknuli da takve dezinformacije “štete zdravlju, sigurnosti i društvenom položaju žena i LGBTIQ+ osoba”.
Potreba za specijaliziranim fact-checkerima i mrežama za saradnju
Zelić i Šipić primijetili su da na nacionalnom nivou nema fact-checkera koji se posebno bave rodom te da takvih inicijativa manjka i na regionalnom, evropskom i globalnom nivou.
“Smatramo da bi se svakako trebalo oformiti više sektorskih fact-checkera koji se bave rodnim dezinformacijama”, rekli su, ističući potrebu za mrežom fact-checkera koji bi radili sa ovoj temi.
Brigita Miloš također je istaknula važnost proučavanja rodno zasnovanih dezinformacija za bolje razumijevanje, prepoznavanje i primjenu mehanizama prevencije protiv rodno uvjetovanog nasilja i mržnje. I ona je sugerirala da bi istraživači/ce mogli/e imati koristi od nacionalnog, regionalnog i šireg umrežavanja u zajedničke platforme, kako bi se oformile zajedničke definicije operativnih pojmova, sastavile jake provjeravateljske baze te kako bi se mogle vršiti komparativne analize pojedinih, primjerice, već detektiranih antirodnih narativa.
“Osnaživanje povezivanjem u ovom slučaju, vjerujem, rezultiralo bi iznimno vrijednim zajedničkim rezultatima rada koji bi bili od velike važnosti za zajednicu uopće. Također, ovakav bi rad mogao nadopuniti napore koje suvremena društva već vrše u smjeru povećanja opće stope medijske pismenosti”, zaključila je Miloš.
Prednosti takvih mreža su jasne, jer olakšavaju razmjenu iskustava i najboljih praksi.
“S jedne strane, kroz iskustva organizacija u mreži koje su se suočile sa specifičnim dezinformacijskim kampanjama, prepoznavanje, a time i prevencija, tih kampanja u drugim organizacijama i zemljama, bila bi jednostavnija. S druge strane, postojali bi i primjeri dobre prakse unutar mreže kojima bi se omogućilo suzbijanje u državama koje se tek suočavaju sa specifičnim dezinformacijskim narativima vezanim za rod”, naveli su Zelić i Šipić.
Napori u borbi protiv rodno utemeljenih dezinformacija ključni su za unapređenje rodne ravnopravnosti i zaštitu prava žena. Istraživači/ce, autori/ce i aktivisti/kinje neumorno rade na razotkrivanju dezinformacija koje su ženama dugo ograničavale mogućnosti, interese i ograničavale ih na isključivo porodične uloge. Otkrivanje i razjašnjavanje dezinformacija temeljenih na spolu je ogroman izazov, koji zahtijeva značajno vrijeme, energiju i resurse. Međutim, postoje rastuća svijest i volja za rješavanjem ovog problema. Izazov je sada spojiti dijelove slagalice kako bi se stvorio učinkovit sistem za otkrivanje i borbu protiv rodno utemeljenih dezinformacija u jugoistočnoj Evropi. Čini se da je koordinirani i saradnički pristup najbolji put naprijed.
(SEE Check)