Foto: Pixabay
Na Instagramu je 5. aprila 2024. godine objavljen kratak snimak u kojem korisnik ove društvene mreže govori da u Sjevernoj Koreji “nema krivičnih djela” i objašnjava to na sljedeći način:
U Sjevernoj Koreji, ako počinite krivično djelo, ne samo da vi odgovarate za to krivično djelo, nego odgovara kompletno vaša porodica, žena, tata, mama, deda, pradeda, bukvalno svi odgovarate ako samo vi napravite krivično djelo, zato u Sjevernoj Koreji nema krivičnih djela.
Ova Instagram objava prikupila je skoro devet hiljada “lajkova” u svega nekoliko dana. Viralni snimak je uz isti opis podijeljen i na društvenoj mreži Threads, a može se pronaći i u objavama na Facebooku.
Represivan režim, brutalne kazne i ipak neiskorijenjen kriminal
Sjeverna Koreja (službeno Demokratska Narodna Republika Koreja – DNRK) je istočnoazijska država na čijem se čelu od 2011. godine nalazi diktator Kim Jong Un, treći vođa ove države iz dinastije Kim, koja vlada od 1948. godine. Ova nominalno socijalistička zemlja poznata je kao jedna od najzatvorenijih u svijetu. Mediji i sva javna djelovanja pod strogom su kontrolom režima.
Organizacija Human Rights Watch (HRW) u svom godišnjem izvještaju za 2023. godinu navodi da je Sjeverna Koreja i dalje među najrepresivnijim zemljama na svijetu, čija vlast "sistematski negira osnovne slobode, uključujući slobodu izražavanja, pripadnosti i religije". U istom se izvještaju navodi i da tamošnja vlast "održava poslušnost (op.a. stanovništva) putem prijetnji mučenjem, smaknućima, zatvaranjem i prisilnim radom" te da zabranjuje rad nezavisnih medija, organizacija civilnog društva i radničkih sindikata.
U martu 2024. godine, Human Rights Watch objavio je i izdvojeni izvještaj u kojem su dokumentovane posljedice pojačane represije i sve dublje izolacije Sjeverne Koreje u periodu od 2018. do kraja 2023. godine, uključujući i stroge mjere ograničenja slobode kretanja i vanjske trgovine nakon izbijanja pandemije Covid-19. Pozivajući se na spomenuti izvještaj, o posljedicama vladinih mjera na ekonomiju i stanovništvo ove zemlje u martu ove godine izvještavali su i brojni mediji u svijetu (1, 2).
Human Rights Watch dalje navodi da su od 2020. godine sjevernokorejske vlasti "dodatno pojačale ideološke kampanje i donijele zakone i implementirale politike za proširenu kontrolu izražavanja i pojačanu kontrolu informacija", posebno se osvrćući na kontroverzni Zakon o odbijanju reakcionarne ideologije i kulture DNRK iz 2020. godine. Ovaj zakon, kako HRW navodi, stanovnicima Sjeverne Koreje "zabranjuje da krijumčare, gledaju i distribuiraju 'reakcionarnu' i 'antisocijalističku ideologiju i kulturu', odnosno materijale za koje se kaže da prenose 'trulu ideologiju i kulturu neprijateljskih snaga, uključujući južnokorejske publikacije (...)'".
U izvještaju ove organizacije stoji i sljedeće:
Zakon o odbijanju reakcionarne ideologije i kulture DNRK također:
- kriminalizuje korištenje nedozvoljenih televizora, radija ili kompjutera uz do pet godina teškog rada u zatvorskom logoru za obične zločine (kyohwaso) u nedefinisanim teškim slučajevima;
- zabranjuje posjedovanje nedozvoljenih stranih mobilnih telefona, ilegalnu proizvodnju videozapisa ili publikacija i nezakonito instaliranje programa operativnih sistema koji zaobilaze cenzuru na tuđim sjevernokorejskim mobilnim telefonima, uz kaznu od tri mjeseca ili više prisilnog rada u kratkoročnim pritvorskim centrima (rodong dalleyeondae);
- propisuje kratkoročne kazne teškog rada za svaku osobu koja ne prijavi bilo kakav zločin protiv socijalističke ideologije i kulture;
- kažnjava roditelje za zločine koje su počinila njihova djeca u vezi s reakcionarnom ideologijom i kulturom zbog neuspjeha roditelja da pravilno obrazuju i disciplinuju svoju djecu;
- kažnjava govorenje, pisanje ili pjevanje u južnokorejskom stilu s dvije godine teškog rada u zarobljeničkim logorima za obične i manje političke zločine (kyohwaso) i za nedefinisane teške zločine.
HRW kao izvor citata iz ovog zakona navodi dokument koji je u martu 2023. objavio portal Daily NK, a za koji se tvrdi da sadrži kompletan tekst spomenutog zakona. Daily NK, sa sjedištem u Seulu, redovno objavljuje vijesti iz Sjeverne Koreje, a dokument zakona objavili su i na engleskom jeziku na ovom linku.
U izvještaju o brutalnom sistemu kažnjavanja te zatvorima i logorima Sjeverne Koreje, koji je 2012. godine objavio Komitet za ljudska prava u Sjevernoj Koreji (eng. The Committee for Human Rights in North Korea – HRNK), istaknuto je da "izgladnjivačke porcije hrane, prisilni rad, rutinska premlaćivanja, sistematsko mučenje i pogubljenja sjevernokorejske logore stavljaju u rang s historijski najgorim zatvorima za političke zatvorenike". U ovom se izvještaju dalje navodi:
Posebno zastrašujuće jeste zatvaranje cijelih porodica, uključujući i djecu, bake i djedove, u cilju da ih izoluju iz društva i kazne za njihovu povezanost s članovima porodice optuženima za političke zločine. Iskorjenjivanje "klasnih neprijatelja kroz tri generacije" specifično je naredio Kim Il-sung, što je u to vrijeme bilo upoređivano s nacističkim koncentracijskim logorima.
Praksa "kažnjavanja tri generacije" spominje se i u publikaciji koju je HRNK objavio 2012. godine, a u kojoj se detaljno pojašnjava sjevernokorejski sistem društvene klasifikacije – songbun. Putem ovog sistema, kako se navodi u publikaciji, režim "dijeli stanovništvo na 51 kategoriju ili rang povjerenja i odanosti porodici Kim i sjevernokorejskoj državi", a koje su "svrstane u tri šire grupe: osnovne, kolebljive i neprijateljske klase". U slučaju osude za politički zločin, navodi HNRK, nivo songbuna može se drastično promijeniti.
Osuda za politički zločin – posebno kleveta ili čin protiv Kim režima – neće samo rezultirati padom nivoa songbuna na samo dno nego i padom tog nivoa za članove porodice do trećeg koljena, koji će trajati generacijama. Nezavisno od nečijeg songbuna, takvi politički zločini rezultiraju zatvaranjem pojedinca zajedno s tri generacije njegove ili njene porodice, a moguće i pogubljenjem.
Dakle, članovi porodice kažnjavaju se u Sjevernoj Koreji zbog (navodnih) političkih zločina drugih članova porodice, ali to ne znači da u ovoj zemlji "nema krivičnih djela", kako se tvrdi u viralnoj objavi.
Iako su medijske informacije koje dolaze iz Sjeverne Koreje putem tamošnjih državnih medija strogo kontrolisane, a javnih izvještaja o stopama kriminala u ovoj zemlji nema, u stranim medijima mogu se pronaći brojni članci o primjerima krivičnih djela u ovoj zemlji. Radio Free Asia (RFA), koji donosi vijesti iz niza azijskih zemalja poznatih po ograničavanju sloboda medijima, u avgustu prošle godine objavio je da je, prema "obavještajnim podacima koje su prikupile južnokorejske vlasti", u Sjevernoj Koreji zbog nestašice hrane zabilježen "porast nasilnog kriminala", uključujući ubistva i ranjavanja hladnim oružjem.
S obzirom na brutalan sistem kažnjavanja u Sjevernoj Koreji, mnoga izvješća o krivičnim djelima popraćena su i informacijama o rigoroznim kaznama za one koji su ih počinili.
RFA je tako u protekloj godini objavio i članak o dvostrukom ubistvu u ovoj zemlji, vijest o hapšenju petero kršćana zbog praktikovanja religije, koja je u Sjevernoj Koreji zabranjena, te javnom smaknuću farmaceutskog radnika koji je uhapšen jer je krao penicilin. U januaru 2024. godine, o javnim pogubljenjima onih koji su prekršili rigorozna ograničenja vezana uz Covid-19 pisao je i magazin Forbes. U istom periodu, BBC je objavio da je u posjedu snimka koji "prikazuje kako Sjeverna Koreja javno osuđuje dvojicu tinejdžera na 12 godina teškog rada" zbog gledanja južnokorejskog TV programa.
Pored navedenih primjera, treba istaknuti i da je Sjeverna Koreja u svijetu poznata i po organizovanom kriminalu. Prema Globalnom indeksu organizovanog kriminala (eng. Global Organized Crime Index), Vlada Sjeverne Koreje "kontroliše većinu kriminalnih tržišta u zemlji", a u državi je "teško razlikovati aktere iz Vlade uključene u kriminalne aktivnosti od kriminalnih aktivnosti koje je odobrila Vlada". Na istoj se stranici mogu pronaći informacije o visokim stopama organizovanog kriminala u ovoj zemlji, u kojem prednjače trgovina ljudima, posebno ženama, te organizovanom prisilnom radu, krijumčarenju ljudi, hrane, droga, lijekova i oružja. Navodi se i da su posljednjih godina "sjevernokorejski hakeri bili uključeni u operacije u kojima su ukradene stotine miliona dolara vrijedne kriptovalute širom svijeta". Iako tamošnja vlada negira umiješanost u hakerske aktivnosti, njihovi se napadi "uveliko dovode u vezu sa sjevernokorejskom vojskom", navodi Globalni indeks organizovanog kriminala.
Shodno navedenom, tvrdnja iz Instagram objave da u "Sjevernoj Koreji nema krivičnih djela" dobija ocjenu lažna vijest. Ostale objave ove tvrdnje dobijaju ocjenu prenošenje lažnih vijesti.
(Raskrinkavanje.ba)