Na X profilu teoretičara zavjere Marija Bojića (Mario ZNA) 1. novembra objavljeni su snimci glasača/ica iz SAD-a koji/e pokušavaju glasati za Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima koristeći glasačke mašine. Na jednom snimku, osoba pokušava da odabere Trumpa na listi kandidata/kinja, ali mašina umjesto njega bira Kamalu Harris. Preko snimka je ispisano da se ovo desilo u saveznoj državi Kentucky. Na drugom snimku, glasači/ce tek iz drugog pokušaja uspijevaju odabrati Donalda Trumpa.
Snimci su objavljeni uz sljedeći opis:
Krađa na izborima u SAD!!! Glasačke mašine u Americi nameštene da automatski glasaju za Kamalu Haris.
Širom SAD ljudi snimaju videa na kojima se vidi da uprkos tome što dodirujete opciju Donalda Trampa kompjuter automatski daje glas Harisovoj.
Snimak iz Kentuckyja je uz iste tvrdnje objavljen na još nekoliko Facebook i X naloga, a dijelio se i 5. novembra, na dan američkih predsjedničkih izbora. Tvrdnje je 1. novembra 2024. godine prenio i portal Informer u članku sa sljedećim naslovom:
Šokantni snimci glasačkih mašina u SAD?! Pritiskaju "Tramp", a pogledajte šta se pojavi! Ovo nije moguće! (VIDEO)
Šta su činjenice?
U Sjedinjenim Američkim Državama su 5. novembra 2024. godine održani predsjednički izbori na kojima je pobjedu odnio kandidat Republikanske stranke Donald Trump.
Birači/ce su u mnogim američkim saveznim državama imali/e mogućnost “ranog glasanja” uživo ili putem pošte, odnosno imali/e su mogućnost da glasaju sedmicama prije izbornog dana.
Snimak iz Kentuckyja koji kruži na društvenim mrežama prikazuje upravo rano glasanje i već je bio predmet fact-checking analize koju je objavila novinska agencija AP krajem oktobra, a “dopunila” 1. novembra ove godine.
Naime, snimak prikazuje glasačku mašinu u okrugu Laurel u državi Kentucky. Kako je objasnio zvaničnik iz ovog okruga Tony Brown na svom Facebook nalogu 31. oktobra 2024. godine, greška pri selektovanju kandidata/kinja je izolovani incident prouzrokovan pogrešnim korištenjem mašine. Glasači/ce bi trebali/e pritisnuti sredinu rubrike u kojoj se nalazi ime kandidata/kinje, a ne njen “ćošak”, kako to radi osoba sa spornog snimka. Brown je, uz ovo objašnjenje, objavio i snimak ispravnog korištenja iste mašine koji prikazuje kako funkcioniše kada korisnici/e “kliknu” sredinu rubrike (snimak, arhiva).
Uprkos tome, korištenje mašine sa spornog snimka koji je kružio na društvenim mrežama privremeno je obustavljeno kako bi zvaničnici/e ispitali/e njenu ispravnost. Nakon toga je vraćena na glasačko mjesto. Brown tvrdi da nisu imali žalbi na njeno funckionisanje ni prije ni poslije ovog incidenta, te da je osoba sa snimka na koncu uspješno glasala za kandidata po svom odabiru.
U saopštenju koje je povodom incidenta 1. novembra 2024. godine izdala Državna izborna komisija Kentuckyja objašnjeno je da nakon što glasači/ce izaberu kandidate/kinje putem ekrana na glasačkoj mašini, mašina štampa glasački listić i on potom prolazi kroz skener. Tek kada se taj proces okonča, smatra se da je osoba glasala.
I na drugom snimku koji je objavio Mario Bojić vidi se da osoba prvo “klika” na ćošak polja s imenom Donalda Trumpa. Nakon što “klikne” na sredinu, njegovo ime biva označeno zelenom bojom.
Shodno činjenicama, prvu objavu tvrdnje da analizirani snimci prikazuju prevaru na izborima u SAD-u u korist Kamale Harris ocjenjujemo kao lažnu vijest i teoriju zavjere. Druge objave ocjenjujemo kao prenošenje lažnih vijesti i teoriju zavjere.
Napomena
18.11.2024. Nakon objave ove analize, portal Informer ispravio je svoj članak, zbog čega im dajemo i ocjenu ispravljeno.
(Raskrinkavanje.ba)