Foto: Raskrinkavanje.ba
Na Instagram nalogu “islamski.priručnik” je 21. aprila 2026. godine podijeljen snimak koji navodno prikazuje proces hranjenja mladunčeta grbavog kita majčinim mlijekom. Mladunče na snimku pliva pored majke, koja ispušta veliki mlaz guste bijele tečnosti. Mladunče otvorenih usta pokušava da “uhvati” što veću količinu mlijeka.
Foto: Screenshot/Instagram
U objavi se navodi da “ženka kita ispušta mlijeko u vodu kako bi dojila svoje mladunče” te da ga, zbog velikog udjela masti, “mladunci lako pokupe iz vode”.
Objava je do vremena pisanja ove analize ostvarila veliki broj interakcija. Snimak je u narednim danima podijeljen i u nizu drugih viralnih objava na Instagramu i Facebooku (1, 2). Naprimjer, objava ovog snimka na Instagram nalogu “serbian.times”, s tvrdnjom da prikazuje ženku kita koja “doji svoje mladunče”, imala je skoro 19.000 “lajkova”.
Foto: Screenshot/Instagram
Šta su činjenice?
Viralni snimak ženke kita koja doji mladunče i koji se u aprilu 2026. godine dijelio na društvenim mrežama nije autentičan. Digitalna analiza kadrova pomoću Googleovog alata Gemini u snimku je otkrila vodeni žig SynthID, kojim Google označava sadržaje generisane ili uređene pomoću AI alata. Drugim riječima, radi se o snimku generisanom vještačkom inteligencijom.
Snimak koji se na našem govornom području dijeli uz navode da prikazuje kako kitovi doje svoje mladunče u aprilu 2026. godine dijelio se i na engleskom jeziku (1, 2), a provjerom njegove autentičnosti 26. aprila ove godine bavila se platforma za provjeru činjenica Snopes. Navodeći da se ne radi o autentičnom snimku hranjenja mladunčadi kita, Snopes u analizi donosi detaljan pregled dosad kamerom zabilježenih primjera ovog procesa u prirodi. Iako su u snimku prikazani grbavi kitovi, Snopes navodi da je u nekim objavama navedeno da se radi o majci i mladuncu iz porodice plavih kitova pa je u analizu uključio poznate primjere ovog procesa kod obje vrste.
U primjerima su se tako našli podvodni snimak dojenja plavog kita iz 2022. godine, kao i snimak dojenja ove vrste iz 2015. godine, koji je napravio istraživač Patrick Dykstra.
Foto: Screenshot/YouTube
Snopes navodi da nijedan video ne nudi potpuno jasan prikaz procesa, ali mladunče plavog kita je u oba snimka priljubljeno uz donju stranu majčinog tijela, a u vodi nije vidljivo gusto i bijelo mlijeko kakvo je prikazano u snimku iz 2026. generisanom pomoću AI-ja.
Uz navedene, spomenuti su i autentični snimci procesa dojenja grbavog kita u kojima je vidljivo da mladunci prilikom dojenja direktno prinose usta majčinom tijelu, odnosno mliječnim žlijezdama majke, dok se pritom mlijeko u vodi može vidjeti samo u tragovima (1, 2, 3). Među njima se naročito ističe onaj filmskog reditelja Davida Zamuta, koji ovaj proces prikazuje u visokoj rezoluciji.
Foto: Screenshot/Instagram
Profesor evolucijske biologije Ben Garrod je za BBC Wildlife 7. maja 2025. godine pojasnio kako morski sisari, uključujući i kitove, doje svoje mladunce.
(...) životinje koje su u potpunosti ograničene na more, poput kitova i delfina, razvile su “mliječne proreze”, posebne kožne nabore koji zatvaraju žlijezde za hranjenje.
Još uvijek nismo potpuno sigurni kako to rade, ali se smatra da mladunci mogu savijati jezike kako bi kanalizovali mlijeko ili da specijalizovani mišići zapravo prave kontrakcije mliječne žlijezde, istiskujući mlijeko u usta mladunca.
Garrod navodi i da je kitovo mlijeko bogato mastima te da “majke plavog kita mogu proizvesti 200 litara mlijeka dnevno sa sadržajem masti od 35-50 posto”.
Dakle, kitovi proizvode ogromne količine mlijeka s visokim sadržajem masti, ali nema dokaza da mlijeko u procesu hranjenja prvo ispuštaju u vodu. Rijetki, ali autentični snimci hranjenja mladunaca pokazuju da se prilikom dojenja kitova u vodi mogu vidjeti skoro neprimjetni, “magličasti” tragovi majčinog mlijeka, to jest da ono iz majčinih mliječnih žlijezda ne izlazi u vodu u gustim, bijelim mlazovima, kao i to da su mladunci u tom procesu čvrsto priljubljeni uz majčino tijelo.
Shodno navedenom, najraniju objavu AI snimka ženke kita koja hrani mladunče, u kojoj je snimak predstavljen kao autentičan, ocjenjujemo kao lažnu vijest. Kasnije takve objave dobijaju ocjenu prenošenje lažnih vijesti.
(Raskrinkavanje.ba)