Šta je pogrešno, a šta opasno u statusu Ejuba Kučuka o “terapijama” za koronavirus

Ejub Kučuk, sarajevski poduzetnik i vlasnik marketinške agencije Mita Group je 1.8.2020. godine na svom Facebook profilu objavio status u kome je naveo da je pozitivan na virus SARS-CoV-2. 

U istoj objavi, Kučuk je opisao simptome Covid-19 koje su on i njegova supruga osjetili te njihov razvoj tokom sedam dana. 

Kučuk je u statusu naveo koje lijekove su koristili on i njegova supruga, objasnivši da su neke od njih pili “prema uputama Dalije Konaković”, to jest da je to bila “njena i Dinina terapija”. 

Dalija Konaković je novinarka Al Jazeera Balkans, u čijoj dostupnoj biografiji nema podataka o medicinskom obrazovanju. Njen suprug je Elmedin Dino Konaković, predsjednik partije Narod i pravda, koji je diplomirao na Fakultetu sporta i tjelesnog odgoja u Sarajevu na Odsjeku za menadžment u sportu, kako je navedeno u njegovoj zvaničnoj biografiji.

PRIJE 8 DANA (petak 24.07.) sam počeo kašljucati. Ništa ozbiljno, ni napadno. Više kao kad se prehladim, pa sam pomislio da me je napuhalo na motoru. Kako je dan odmicao kašalj nije prolazio pa sam odlučio da se Nerma i ja izolujemo na donjem spratu kuće, a djeca na gornjem spratu. Svi su negodavali i govorili da sam ters ali ja nisam popuštao. Prema uputama Dalije Konaković (njena i Dinina terapija), pojačano savjetima naše Amele Mrzić, odmah smo počeli piti:
- C vitamin 3 gr (3 tabelete dnevno)
- Selen 2x100mgr (2 tablete dnevno)
- Cink 2x20 mgr (2 tablete dnevno)
- D Vitamin 10.000 jedinica (2 tablete dnevno)
- Aspirin (1 tableta dnevno)
- Paracetamol – po potrebi za bol i protiv temperature
- Tečnost – jako mnogo čajeva s C vitaminom, sokova, vode, supa jer virus treba saprati iz grla u stomak gdje ga uništava želučana kiselina.

Kučuk je potom  ponovio terapiju koju su mu preporučili prijatelji, uz napomenu da bi nekome mogla spasiti život:

Da sam znao sve ovo i da sam imao terapiju, danas bi možda moj kum bio živ. Za njega je kasno, ali možda neko drugi preživi zbog napisanog pa evo još jednom terapije:
KAD POSUMNJATE U KORONU (bez obzira imate li simptome):
C vitamin 3 gr (3 tabelete po 1000mg dnevno)
Selen 2x100mgr (2 tablete dnevno)
Cink 2x20mgr (2 tablete dnevno)
D Vitamin 10.000 jedinica (2 tablete dnevno)
Aspirin (1 tableta dnevno)
Paracetamol – po potrebi za bol i protiv temperature
Tečnost – jako mnogo čajeva s C vitaminom, sokova, vode, supa jer virus treba saprati iz grla u stomak gdje ga uništava želučana kiselina.
Nalaze vadite 2 do 3 dana kasnije jer treba vremena da se razviju antitijela

AKO OBOLITE OD COVID19:
Sumamed – jedna tableta dnevno, 6 dana
Arechin – 2x1 tableta dnevno, deset dana
Clexan – jedna injekcija dnevno, deset dana.
C vitamin 3 gr (3 tabelete po 1000mg dnevno)
Selen 2x100mgr (2 tablete dnevno)
Cink 2x20mgr (2 tablete dnevno)
D Vitamin 10.000 jedinica (2 tablete dnevno)
Paracetamol – po potrebi za bol i protiv temperature
Tečnost – jako mnogo čajeva s C vitaminom, sokova, vode, supa jer virus treba saprati iz grla u stomak gdje ga uništava želučana kiselina

Kučuk je u istom statusu objavio u napomenu u kojoj je skrenuo pažnju da je lijekove potrebno koristiti na preporuku ljekara.

Napomene:
- nekom za glavobolje ne pomaže Paracetamol pa su koristili Caffetin (sadrži Paracetamol)
- ni u kom slučaju ne uzimajte lijekove koje zadrže ibuprofen
- ako ne morate, narednih 15 dana se nigdje ne krećite
- sve lijekove i antibiotike koristite iskljucivo po preporuci doktora (ne mora znaciti da je svima isto).

No, u istom statusu, Kučuk je naveo i posve oprečan savjet:

Kupite lijekove sa fotografije, ne čekajte da vas država izliječi jer može biti kasno.

Kučuk je i medikament Arechin u svom statusu nazvao antibiotikom:

Arechin (antibiotik iz reda chloroquina) 2x1 tableta dnevno (10 dana)

Facebook status Ejuba Kučuka je do trenutka pisanja ove analize podijeljen 2.800 puta, uz isto toliko reakcija te 363 komentara na istoj društvenoj mreži.

Status je u formi članka objavljen i na sljedećim portalima: Radio Sarajevo, Tuzlanski,  Oslobođenje, Izdvojeno, Cazin.

Šta su činjenice?

Par dana nakon što je ovaj status postao viralan, 3.8.2020, portal Klix objavio je intervju sa doktorom Bakirom Nakašem, penzionisanim infektologom, koji je savjete sa društvenih mreža o tome kakve lijekove koristiti, je u intervju nazvao opasnim. U intervjuu, doktor Nakaš nije specifično naveo o čijim Facebook statusima je riječ, ali je bio jasan da savjete o tretmanu oboljelih od COVID-19 trebaju davati isključivo ljekari/ke ili farmaceuti i to nakon pregleda pacijenta/kinje.

"To je aspolutno nešto što nije preporučljivo i vrlo je opasno. Ljudi završe medicinski fakultet i specijalizaciju, rade, uče i uvijek imaju prostor da moraju imati nova saznanja o lijekovima kojima liječe pacijente. Takve savjete od laika koji sebi uzimaju za pravo da nešto što je njima pomoglo preporuče ljudima je nešto što bi trebalo zabraniti da se objavljuje na društvenim mrežama ili na nekim drugim mjestima", jasan je Nakaš.

Osvrnuo se i na to da li postoje lijekovi koje osobe pozitivne na koronavirus mogu uzimati bez konsultacija sa ljekarima.

"Tu ima jako puno dilema i pitanja. Zdravstveni profesionalci nerijetko ne prihvataju sugestije kolega koji su imali pozitivno iskustvo sa određenim lijekovima jer oni imaju negativno iskustvo. Sve dok ne prođe određeno vrijeme koji će potvrditi da je neki lijek koristan, da nije štetan, tek onda možemo govoriti o mogućnostima da se to primjeni", ukazao je.

Da je korištenje bilo čijih preporuka u vezi sa uzimanjem lijekova nedopustiva i potencijalno opasna praksa, za Raskrinkavanje je u telefonskom razgovoru potvrdila Žanka Eranović, infektologinja Kliničkog centra Kasindo u Istočnom Sarajevu.

Kad govorimo o tome kako liječiti pacijente od COVID-19 tu je zapravo riječ o različitim simptomima koje pacijenti ispoljavaju. Dakle, pojedinačna klinička slika svakog pacijenta uslovljava način liječenja. 
Ne želim i ne mogu da komentarišem nečiji status u smislu opravdanosti terapije jer bih morala da pregledam pacijenta. Na isti način svi moraju biti svjesni da samo ljekar može da propiše terapiju za koju je potrebno znati i kliničku i epidemiološku sliku pacijenta. T
Tu svakako bitnu ulogu određuje stanje pacijenta, prethodne bolesti, hronične bolesti. Jako je opasno da pacijenti odluče na svoju ruku kupiti lijekove samo zato što su od nekoga čuli ili negdje čitali da je neki koristan i to kažem za sve lijekove, ne samo one koji se vezuju za COVID-19.

Eranović je napomenula da se tokom liječenja COVID-19 može koristiti niz lijekova, ovisno o stanju pacijenata/ica.

U slučaju da se desi koinfekcija, dakle da pacijent uz nalaz pozitivan na SARS-CoV-2 ima i nalaz pozitivan na određenu bakteriju, tu dolazi do novih oboljenja, pa je u skladu sa stanjima potrebno uključivati različite lijekove. 
Upravo u toj situaciji često čujemo da se COVID-19 liječi antibioticima a tačno je da se zapravo liječi bakterijska infekcija, dakle ne COVID-19. O problemima koje korištenje antibiotika na svoju ruku može uzrokovati nikad nije dovoljno govoriti. Tačan antibiotik i dozu može da odredi samo ljekar i niopšto to ne treba raditi samostalno.

Na pitanje da li bi uzimanje “terapije” koju je objavio Kučuk moglo proizvesti neke nuspojave, Eranović je objasnila da u zavisnosti od stanja pacijenata/ica, različiti lijekovi mogu izazvati različite nuspojave, od kojih su neke vrlo ozbiljne.

Teško je generalizovati jer u brojnim hroničnim oboljenjima, različiti lijekovi mogu izazvati neželjene implikacije. Tu možemo govoriti o privremenoj hipertenziji ali i krajnje ozbiljnim stanjima kod srčanih bolesnika, pa čak i o smrti. Upravo zbog toga je važan pregled, kompletna dijagnostika nakon koje ljekar može da odredi lijekove koji će biti sigurni.

Važno je napomenuti da Svjetska zdravstvena organizacija na zvaničnom sajtu u rubrici pitanja i odgovori (Q&A) na pitanje da li postoji vakcina, lijek ili tretman za COVID-19 navodi:

Ne još. Do danas ne postoji vakcina niti određeni antivirusni lijek koji bi spriječio ili liječio COVID-2019. Ipak, oni koju su oboljeli trebaju se liječiti kako bi im se olakšali simptomi. Osobe s ozbiljnom bolešću trebaju biti hospitalizovane.  Zahvaljujući pruženoj njezi, većina pacijenata se oporavi. Moguće vakcine i neki specifični tretmani lijekovima su pod istragom. Testiraju se putem kliničkih ispitivanja. SZO koordinira napore na razvoju vakcina i lijekova za prevenciju i liječenje COVID-19.
Najefikasniji načini da zaštite sebe i druge od COVID-19 su da često perete ruke,  dok kašljete da koristite lakat ili maramicu i da držite udaljenost od najmanje 1 metar (3 stope) od ljudi koji kašlju ili kišu.

Tvrdnjom koju je u statusu objavio Kučuk o tome da “virus treba saprati iz grla u stomak gdje ga uništava želučana kiselina” se bavio Faktograf, naš partnerski portal iz Hrvatske. U analizi objavljenoj 12. marta 2020. godine, Faktograf je ustanovio da tvrdnja o “sapiranju” virusa nije tačna.

Profesorica Trudie Lang sa Sveučilišta u Oxfordu kaže da ne postoji “biološki mehanizam” koji bi podržao ideju da respiratorni virus jednostavno možete oprati u stomak i ubiti.
Infekcija poput koronavirusa ulazi u tijelo putem dišnih puteva dok osoba udiše. Virus može ući i na usta, ali čak i neprestana konzumacija vode ne može vas spasiti od zaraze.
No, bez obzira na to, pitka voda i zadržavanje hidriranosti uglavnom su dobar medicinski savjet, zaključuje.

Tvrdnja da je Arechin “antibiotik iz reda chloroquina” takođe je netačna. Prema informacijama sa servisa PubMed, Arechin je tek jedan od naziva za  lijek čija je aktivna tvar hlorokin, koji se koristi za liječenje malarije i u liječenju reumatskih oboljenja. Hlorokin nije antibiotik.

Pored netačnih tvrdnji o “sapiranju virusa” i hlorokinu kao antibiotiku, tvrdnja da postoji jedna univerzalna “terapija” za liječenje COVID-19 takođe je netačna i potencijalno opasna. Terapiju za svako/g pacijenta/kinju propisuju ljekari nakon pregleda i ne postoji univerzalni lijek, niti kombinacija lijekova, koja će u potpunosti odgovarati svakom pojedinačnom slučaju.

Ovaj status je objavljen na više portala, no neki su ga prenijeli bez "medicinskih savjeta", a neki u cjelini. Portali Oslobođenje, Cazin, Tuzlanski i Radio Sarajevo u svojim člancima nisu objavili Kučukove savjete o lijekovima, već samo dio u kom on opisuje svoje iskustvo sa bolešću, iako je u člancima dostupan link na pomenuti status.

Tvrdnju iz Kučukovog statusa o tome da “virus treba saprati iz grla u stomak gdje ga uništava želučana kiselina” ocjenjujemo kao pseudonauku, budući da navedeni “metod” nema utemeljenje u nauci.

Tvrdnju iz istog statusa da je Arechin “antibiotik iz reda chloroquina” ocjenjujemo kao dezinformaciju, budući da Arechin nije antibiotik.

Dio Facebook objave Ejuba Kučuka, u kom je specifična kombinacija lijekova koja je njemu prepisana - ili ju je koristio na osnovu “savjeta prijatelja” - predstavljena i preporučena kao "terapija", ocjenjujemo kao dezinformaciju, budući da se kombinacija lijekova prepisana jednoj osobi ne može smatrati univerzalnom terapijom.

Iste ocjene dajemo i članku portala Izdvojeno.

(Raskrinkavanje.ba)