Opći izbori 2018 zakazani su za nedjelju 7. oktobra 2018. godine i raspisani su za 6 nivoa/organa vlasti. Centralna izborna komisija BiH je za učešće na izborima ovjerila 69 političkih stranaka, 34 nezavisna kandidata/kinje, 36 koalicija i preko 7.500 kandidata/kinja. Pravo glasa na izborima 7. oktobra imaće 3.352.933 građana/ki BiH, a za glasanje izvan BiH registrovano je ukupno 77.814 birača/ica.
Izborni zakon BiH definiše izbornu kampanju kao period od 30 dana uoči izbornog dana u kojem politički subjekti predstavljaju biračima/cama i javnosti svoje programe i kandidate/kinje za predstojeće izbore. Izborna kampanja za Opće izbore 2018. godine počinje 7. septembra.
“Istinomjer” je 3. septembra pisao o korištenju društvenih mreža tokom predizborne kampanje. Tačnije, prije njenog oficijelnog početka.
[1]Zvanična predizborna kampanja za predstojeće oktobarske izbore počinje 7. septembra, i u skladu sa Izbornim zakonom BiH, te propisima i pravilima Centralne izborne komisije BiH (CIK), tek od ovog datuma politički subjekti mogu da vode predizbornu kampanju putem elektronskih, printanih i online medija. Međutim, zakonska regulativa nije spriječila političke subjekte u BiH da uveliko vode kampanje putem društvenih mreža, pogotovo putem svojih zvaničnih Facebook profila, za što je CIK samo konstatovao da je “siva zona”, i da nema osnova za sankcionisanje.
Političko i javno oglašavanje u skladu sa pravilima CIK-a, odnosno Pravilnikom o medijskom predstavljanju političkih subjekata, podrazumijeva emitiranje i objavu oglasa, javnih poziva, spotova i bilo kojeg drugog vida javnog oglašavanja političkog subjekta, te svaki vid oglašavanja putem medija, plakata, postera, interneta, letaka, pokretnih reklama i svaki drugi vid javnog oglašavanja dostupan biračima i javnosti, i zabranjeno je do 7. septembra 2018. godine.
Saša Magazinović, zastupnik u Predstavničkom domu PSBiH, postavio je poslaničko pitanje vezano za političku kampanju koja se uveliko vodi na društvenim mrežama. Odgovor Centralne izborne komisije prenosimo u cjelosti:
Centralna izborna komisija:
Iz prethodnog slijedi da bi se pod ta sredstva mogli podvesti online mediji i društvene mreže. Međutim, u ovoj oblasti, kod rješavanja prigovora političkih subjekata koji su se žalili na objavu tekstova i slika s ciljem uticaja na birače, CIK nije mogla na pouzdan način utvrditi činjenicu da je dostavljeni dokazni materijal objavljen u kritičnom vremenu (izborne šutnje), niti sa sigurnošću moglo utvrditi ko je objavio taj materijal s obzirom da određene domene su izvan jurisdikcije BiH, što predstavlja prepreku za utvrđivanje odgovornih političkih subjekata i lica koja bi se mogla sankcionisati. Na taj način ova oblast nije zakonski dovoljno precizirana niti trenutno postoje primjeri dobre prakse koji bi omogućili da se uspješno vode postupci protiv nedozvoljenih radnji u izbornom procesu, a koje se ostvaruju putem društvenih mreža i online medija, te se može nažalost zaključiti da se radi o svojevrsnoj sivoj zoni.
Kako bi provjerili koliko se zaista krše pravila CIK-a, posjetili smo Facebook stranice političkih stranaka 6. septembra, jedan dan prije oficijelnog početka kampanje. Analizirali smo sve stranice stranaka koje su parlamentarne, kao i stranice kandidata za Predsjedništvo BiH.
Zvanične Facebook stranice političkih stranaka
Najviše sponzorisanih, plaćenih objava na Facebooku imala je Hrvatska demokratska zajednica. Stranica je kreirana u aprilu 2014, a trenutno ima 9.000 pratilaca.
Od ukupno 9 objava koje su sponzorisane, najviše je najava ili izvještaja sa događaja (posjeta bolnici, samostanu, konferenciji o zdravstvu, darivanje krvi, otvaranje konzulata) te najava konferencije Mladeži HDZ BiH. Događaj predstavljanja izbornog programa, što predstavlja direktnu izbornu kampanju, izrodio je nekoliko objava: galeriju fotografija, te 2 linka koja vode na video snimke sa predstavljanja.
Srpska demokratska stranka iduća je na listi sa ukupno 5 sponzorisanih objava. Njihova stranica kreirana je u januaru 2009. i do sada je sakupila 19.000 pratilaca.
Dvije sponzorisane objave predstavljaju poruke kampanje u vidu fotografija. Tu je i govor Mladena Ivanića i Vukote Govedarice kao i objava u kojoj se proziva MUP RS i ministar Dragan Lukač.
Stranica Demokratskog narodnog saveza kreirana je u julu 2014. godina i sakupila je 2.5 hiljada pratilaca. Jedan dan prije početka zvanične kampanje, na ovoj stranici su postojale 3 plaćene reklame. Jedna objava je galerija fotografija sa stranačkog događaja, druga članak koji prognozira rezultate izbora, a treća promocija jednog od kandidata - što je ponovo direkna izborna kampanja.
Narodni demokratski pokret je također imao 3 sponzorisane objave. Stranica je kreirana u januaru ove godine, a ima ukupno 1.7 hiljada pratitelja. Od 3 plaćene reklame, dvije predstavljaju galerije fotografija sa kandidatima, dok je jedna govor predsjednice aktiva mladih.
Socijaldemokratska partija kreirala je svoju stranicu u junu 2012. i sakupila 53.6 hiljada pratilaca. Ukupno 2 sponzorisane objave pronašli smo 6. septembra. Jedna je najava tribine u Zenici, a druga galerija fotografija sa predstavljanja knjige Denisa Bećirovića.
Partija demokratskog progresa svoju stranicu kreirala je u novembru 2015. i do sada sakupila 6.000 pratitelja. Od dvije sponzorisane objave, jedna je reklama stranice dok je druga video snimak sa tribine.
Na Facebook stranici Naše stranke kreiranoj u septembru 2012., koja ima 25.000 pratitelja, pronašli smo također 2 sponzorisane objave.
Na stranicama Nezavisnog bloka, Bosanske patriotske stranke, Demokratske fronte i Stranke za Bosnu i Hercegovinu, pronašli smo po jednu sponzorisanu objavu.
Lokalni ogranci
Na zanimljive podatke naišli smo i na Facebook stranicama lokalnih i regionalnih organizacionih jedinica političkih stranaka. Tako recimo iako na centralnoj stranici Stranke demokratske akcije nema plaćenih reklama, one postoje na stranicama “SDA Sarajevo” (4), “SDA živinice" (4) i “SDA ZDK” (1), gdje smo ih pronašli ukupno 9.
Istu stvar smo primijetili i na stranicama Srpske demokratske stranke. Stranica lokalne organizacije ove stranke u Tesliću imala je 11 plaćenih reklama, a u Istočnoj Ilidži jednu.
Savez nezavisnih socijaldemokrata koja na centralnoj stranici također nema reklama, to nadoknađuje stranicama lokalnih ogranaka. SNSD Teslić i Drvar tako imaju po jednu sponzorisanu objavu.
U konačnici, statistika vezana za stranice parlamentarnih političkih stranaka (Uključujući navedene lokalne i regionalne organizacije) izgleda ovako:
Kandidati za Predsjedništvo
Među kandidatima za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, ubjedljivo najagresivniju kampanju, prije njenog zvaničnog početka, vodio je Jerko Ivanković-Lijanović. Njegova stranica kreirana je u januaru 2013 i ima ukupno 109.000 pratilca. Na ovoj stranici smo 6. oktobra zabilježili 11 sponzorisanih objava. U jednoj od takvih objava, Lijanović nudi ulaznice za utakmicu BiH-Austrija. Većina objava odnosi se na obećanja, međutim tu je i članak sa portala “Source”, kao i komentari podrške. Među spozorisanim objavama su i Facebook događaji, tačnije doček Lijanovića na autobuskoj stanici u Sarajevu, što označava zvanični početak njegove kampanje.
Boriša Falatar zauzeo je drugo mjestu po broju sponzorisanih objava prije početka zvanične kampanje. Na njegovoj stranici koja je kreirana u aprilu ove godine i koja ima ukupno 11.000 pratilaca, pronašli smo 4 sponzorisane objave. Dvije su video snimci iz Zenice, jedan je članak koji vodi na zvaniči portal Naše stranke, a četvrta objava je promocija Instagram profila.
Stranica Mirsada Hadžikadića kreirana je u januaru ove godine i broji 9.000 pratilaca. Na ovoj stranici zatekli smo 3 sponzorisane objave. Dvije se odnose na vijesti da je Hadžikadić uručio donacije, a jedna je najava skupa u Tuzli.
Šefik Džaferović je također imao 3 sponzorisane objave. Njegova stranica kreirana je u junu ove godine i broji 11.000 pratilaca. Dvije sponzorisane objave su poruke kampanje, dok je treća najava skupa u Zenici.
Na svojim stranicama po dvije sponzorisane objave imaju i Mladen Ivanić, Senad Šepić kao i Sefer Halilović. Njihove stranice su kreirane 2018., 2011. i 2009., a imaju po 6.200 i 41.000, odnosno 24.000 pratilaca.
Koalicija za slobodne i poštene izbore “Pod lupom” objavila je i Prvi preliminarni izvještaj o dugoročnom posmatranju Izbora 2018. Tačka 4. ovog izvještaja odnosi se na preuranjene predizborne kampanje, a između ostalog je navedeno:
Pod lupom: preuranjene kampanje
Izborni zakon BiH definiše izbornu kampanju kao period od 30 dana uoči izbornog dana u kojem politički subjekti predstavljaju biračima/cama i javnosti svoje programe i kandidate/kinje za predstojeće izbore. Izborna kampanja za Opće izbore 2018. godine počinje 7. septembra. Do ovog datuma zabranjeno je bilo kakvo plaćeno javno oglašavanje, kao i sve one predizborne aktivnosti političkih subjekata osim održavanja internih skupova organa i statutarnih tijela političkih subjekata i to od dana raspisivanja do dana služebenog početka kampanje.
Ipak, kao i u prethodnim izbornim ciklusima, značajan broj političkih subjekata započinje sa aktivnostima koje se mogu podvesti pod zabranjenu izbornu kampanju.
Posmatrači/ce Koalicije „Pod lupom“ zabilježili su ukupno 364 slučaja preuranjene izborne kampanje koju su provodila 32 politička subjekta. Po broju zabilježenih aktivnosti preuranjene izborne kampanje prednjači Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) sa zabilježena 54 slučaja, slijedi Stranka demokratske akcije (SDA) sa 47, Demokratski narodni savez (DNS) sa 28, Savez za bolju budućnost (SBB) sa 26, itd3. Riječ je uglavnom o plaćenom oglašavanju na društvenim mrežema i organiziranju javnih događaja (skupova, tribina) sa ciljem promovisanja političkog subjekta i/ili kandidata/kinja na izborima. Pregled zabilježenih slučajeva nalazi se u prilogu ovog Izvještaja.
Broj evidentiranih slučajeva preuranjene izborne kampanje veći je za više od dva puta u odnosu na isti period za Loakalne izbore 2016. godine. Nažalost, sankcije za zakonom zabranjenu, preuranjenu izbornu kampanju kontinuirano izostaju.
Stanje na “terenu” nam pokazuje da stranke i kandidati u velikoj mjeri koriste propuste zakonskih regulativa koje imamo, odnosno nemamo u BiH. Mnogim postupcima se krše izborni zakoni i pravilnici, međutim sankcije su ili nezadovoljavajuće ili nepostojoće. Ova situacija nam samo potvrđuje da su potrebne izmjene postojećih zakona i donošenje novih. Pored toga što nedefinisanost i ignorisanje interneta od strane institucija i zakonodavnih tijela doprinosti stvaranju nekvalitetne online medijske scene i daje prostor za manipulacije, krađu ličnih podataka i ostala krivična djela, doprinosi i daje prostor manipulacijama tokom izbornog procesa, što je ozbiljna prijetnja svakom demokratskom društvu.
U rubrici “Razabiranje” ćete moći čitati analize koje će odgovoriti na pitanja poput kako mediji prate predizbornu kampanju, kako kandidati/kinje koriste društvene mreže, te koji portali su "oglasne ploče" političkih stranaka. Na navedenim temama u ovoj rubrici radimo zajedno sa kolegama sa portala Istinomjer.ba i Analiziraj.ba.
(Raskrinkavanje.ba)
Footnotes
- ^ Citat: "Istinomjer"
Zabrana vođenja plaćene izborne kampanje za političke subjekte
(1) U razdoblju od dana raspisivanja izbora do dana službenog početka izborne kampanje, političkim subjektima zabranjeno je plaćeno političko oglašavanje putem medija ili bilo kojeg oblika plaćenog javnog oglašavanja, osim plaćenog političkog oglašavanja o održavanju internih skupova tijela i statutarnih tijela političkih subjekata.
Članak 3. Pravilnika o medijskom predstavljanju političkih subjekata u razdoblju od dana raspisivanja izbora do dana održavanja izbora