Na portalu Naša borba 18.8.2020. godine objavljen je članak koji paralelno tvrdi da su protesti u Bjelorusiji izbili zato što “zapad ruši Lukašenka”, te najavljuje i otkrivanje “pravog razloga” za taj navodni napad na predsjednika Bjelorusije:
LUKAŠENKO ODBIO EKSPERIMENT: Ovo je pravi razlog zašto ga zapad ruši
Lukašenko rekao ne SZO i EU
Već danima je glavna tema Minsk, Belorusija i šta se tamo zapravo dešava. Naime, vidimo otkazivanje poslušnosti televizije, radnike koji štrajkuju ali i kontra mitinge koji podržavaju vlast Lukašenka.
Naš izvor, novinar iz Belorusije pokušao je da otkrije o čemu se zapravo radi.
Aleksandar Lukašenko, predsednik Belorusije je na početku pandemije virusa korona dobio ponudu od 90 miliona dolara kako bi zatvorio svoj narod. Odbio je, i to se nije dopalo čelnicima pomenutih struktura.
Posle određenog vremena Lukašenko je takođe dobio ponudu da zaključa svoj narod, ovaj put od 900 miliona dolara, što je on takođe odbio, čak se i zainatio.
Otvorio je sve fabrike, insistirao da se ljudi ponašaju normalno i kao da ne postoji virus. Da bi na kraju, i sam otišao u crkvu i pričestio se kada apsolutno niko to nije preporučivao. Čak su i neka sveštena lica pozivala da se ostane kući.
Da li je Aleksandar Lukašenko zbog ovih stvari postao glavna pretnja demokratiji, razmislite sami.
Podsetimo se, takođe da ni MMF nije dobrodošao u ovu zemlju.
Do trenutka pisanja analize, članak sa portala Naša Borba ostvario je 1.182 interakcije na društvenim mrežama, pokazuju podaci Facebookovog alata za pretragu interakcija CrowdTangle.
Istog dana na portalu Živi čovjek objavljen je članak u kome se takođe govori o Lukašenku i “novčanim ponudama da se zatvori narod” koje je on navodno odbio. Članak je objavljen sa naslovom:
Bjelorusija protiv Novog svjetskog poretka
U članku se takođe, navodi da je Lukašenko od Svjetske zdravstvene organizacije dobio dvije “ponude”, od 92 miliona i 940 miliona USD, uz “uvjet da se ponaša ‘kao u Italiji’ i provede strogu karantenu”. Za razliku od Naše borbe, ovaj portal je naveo i izvor tih tvrdnji uz nestručan prevod:
Na talijanskoj platformi Database Italia, (trenutno nedostupna?) istraživački novinar Nicola Bizzi objavio je sljedeće sjajne pozadinske informacije u vezi s krunskom krizom:
U skladu s tim, predsjednik Bjelorusije Aleksandr Lukašenko rekao je prošlog mjeseca na konferenciji za novinare da je primio značajnu novčanu ponudu (92 milijuna USD) od WHO-a da se ponaša ‘kao u Italiji’ i provede strogu karantenu.
Lukašenko, koji je od početka odbio poduzeti hitne, mjere zaključavanja ili ‘društvenog distanciranja’, eliminirao je ponudu suhim ‘ne’, ponuda je potom povećana na 940 milijuna USD u roku od nekoliko tjedana. Ovaj put od MMF-a – istim zahtjevom da se izvrši karantena kao i u italiji.
Bizzi nadalje piše da zna iz obavještajnih izvora da su slične unosne ponude dobivene u mnogim drugim europskim i izvaneuropskim zemljama. A također zna da mnogi šefovi država i vlada, uključujući srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, ne bi ni na trenutak oklijevali da to prihvate.
Bizzi pretpostavlja, zato što previše dobro poznaje mentalitet talijanskih političara, da je i vlada Giuseppea Contea dobila i prihvatila odgovarajuću ponudu. ”
Evo tako je to napisao Novinar Bizzi, a sve ovo izrečeno naglo nestaje iz virtualnih prostora.
Sasvim sam siguran da su takvu istu ponudu prihvatili domaći izdajnici iz Masonsko-Hdz-ovskih loža, i sluge đavola iz crkvenih redova, koji služe bogu i mamonu istovremeno.
Ovog momenta u Bjelorusiji se događaju anti-državne demonstracije podupirane iz zapadnjačkih medija i prodanih duša iz raznih šoroševskih ne-vladinih organizacija. Lukašenko kaže da će se obratiti Rusiji za pomoć.
“Istraživački rad” spomenutog Nicole Bizzia pojavio se istog dana i na Facebook i YouTube profilima Marije Stojaković, koja je objavila prevod vloga izvijesne Miriam Hope. Video je originalno objavljen 15.8.2020. godine, a u njemu Hope predstavlja navode o tome da MMF nudi pomoć Bjelorusiji uz uslove karantina.
Šta su činjenice:
Tvrdnje da je Lukašenko odbio financijsku pomoć od Svjetske zdravstvene organizacije, u iznosu od 92 miliona dolara, prvo su objavljene na italijanskom portalu Database Italia, 25.7.2020. godine.
Autor Niccolo Bizzi navodi da je Lukašenko odbio da se “povinuje uslovima” kao što su vanredne mjere, zatvaranje i socijalno distanciranje:
Lukašenko je izjavio na konferenciji za novinare da je primio veliku finansijsku ponudu (92 miliona dolara) od Svjetske zdravstvene organizacije, kako bi u Bjelorusiji uradio ono što je učinjeno u Italiji. Ponuda se, nakon Lukašenkovog oštrog ne, za nekoliko sedmica uvećala za deset puta: čak 900 miliona dolara, ovog puta je ponudio Međunarodni monetarni fond, popraćen istim zahtjevom: zatvorite sve i učinite isto "kao u Italiji"
Iako u navedenom članku nije precizirano gdje ili kada je to Lukašenko izjavio, prema pisanju novinske agencije BelTa, 19.7.2020. godine on je zaista rekao da su dodatni, ne-finansijski uslovi spoljašnjih zajmodavaca neprihvatljivi za ovu zemlju. Ne precizirajući o kojoj instituciji je riječ, Lukašenko je naveo sljedeće:
Najavljeno je da Bjelorusiji mogu osigurati $940 milliona kroz takozvano brzo finansiranje
U istom članku se prenosi i Lukašenkova izjava o navodnim “uslovima” u kojoj navodi da je od Bjelorusije zahtjevano da “modelira svoj odgovor na bazi italijanskog”. Lukašenko nije pominjao Svjetsku zdravstvenu organizaciju ili Evropsku uniju, već Svjetsku banku (SB) i Međunarodni monetarni fond (MMF).
On je rekao da je “Svjetska banka spremna finansirati Bjelorusiju deset puta većim iznosom nego što je prvobitno nuđeno”, međutim, ne nakon odbijanja prvobitne ponude, nego “kao pohvalu za učinkovitu borbu protiv koronavirusa”. Lukašenko pritom nije naveo ni kolika je bila prvobitna ponuda, ni kolika je ona koja je navodno deset puta veća. Sa druge strane, Lukašenko je naveo da je Međunarodni monetarni fond (MMF) “zahtjevao mjere karantina, izolaciju i policijski sat”:
Čujemo zahtjeve, na primjer, da modeliramo naš odgovor na koronavirus na bazi italijanskog. Ne želim da vidim kako se talijanska situacija ponavlja u Bjelorusiji. Imamo svoju državu i svoju situaciju.
Prema predsjedniku, Svjetska banka je pokazala interes za prakse Bjelorusije vezane za odgovor na koronavirus. “Spremni su da nas finansiraju deset puta većim iznosom nego što je prvobitno ponuđeno, kao pohvala za našu učinkovitu borbu protiv virusa”.
U međuvremenu, MMF nastavlja da zahtjeva od nas mjere karantina, izolaciju i policijski sat. To je besmislica. Nećemo igrati kako neko svira.
U namjeri da provjerimo tačnost ovih tvrdnji obratili smo se Svjetskoj banci i MMF sa upitom o tome da li je Bjelorusiji odobren zajam ove godine, da li je početna suma povećavana, koji su uslovi zajma i da li oni uključuju mjere poput karantina i policijskog sata.
Svjetska banka je u pisanom odgovoru na naš upit odgovorila da je kredit Belarus Emergency COVID-19 Response Project u iznosu od 90 miliona eura odobren 22. maja ove godine.
U istom odgovoru je istaknuto da su uslovi projekta dogovoreni sa vladom Bjelorusije te javno dostupni u potpisanom ugovoru o zajmu te drugoj projektnoj dokumentaciji. Navedeno je i da nakon što je kredit odobren, visina sredstava nije mijenjana.
Uvidom u dostupnu dokumentaciju sa linkova nismo pronašli nikakve navode o tome da je uslov pozajmice da Bjelorusija uvede mjere poput karantina, policijskog sata i izolacije. Dodatno, pretraga za period od izbijanja pandemije do maja ove godine, nije dala nikakve informacije o bilo kakvoj ranijoj “finansijskoj ponudi” Svjetske banke Bjelorusiji.
Dakle, tvrdnje iz članka Naše Borbe o tome da su programi finansijske pomoći Svjetske banke za Bjelorusiju, prema izjavama Lukašenka, podrazumijevali uslove kao što su “zatvaranje vlastitog naroda” nisu tačne. Nije tačno ni da je Svjetska zdravstvena organizacija ovoj zemlji davala bilo kakve “finansijske ponude”.
MMF nas je u pisanom odgovoru uputio na konferenciju za medije održanu 10.9.2020, uz transkript objavljen na zvaničnoj stranici ove institucije. Novinar Mathhew Lee je tada postavio pitanje upravo vezano za navode da je MMF ponudio novac Bjelorusiji uz pomenute uslove.
Gerry Rice, direktor odjela za komunikacije MMF negirao je ove navode uz objašnjenje da je Bjelorusija pokušala ugovoriti aranžman sa MMF-om u martu, ali da MMF nije zahtijevao mjere poput karantina, izolacije. Jedini zahtijev je bio da se prate preporuke SZO u vezi suzbijanja pandemije, što je standardna procedura za sve zemlje:
(...) GOSPODIN. RICE: Hvala vam puno na tim pitanjima, Matthew. Što se tiče Bjelorusije, ono što vam mogu reći je da se u martu Bjelorusija obratila Fondu sa zahtjevom da razgovara o mogućoj hitnoj pomoći, ali dogovor nije postignut i nismo pronašli način da premostimo značajne razlike u pogledu odgovora na trenutne izazove.
Instrument za brzo finansiranje, koji je jedan od naših mehanizama za hitne situacije, ne nosi stroge uslove koje sam pominjao na početku brifinga, ali su garancije transparentnosti i odgovarajućih politika potrebne kako bi se osiguralo da će sredstva biti iskorištena da se radi na suzbijanju pandemije i da se ostvari ekonomska stabilnost.
Zapravo time pomalo ulazimo u vaše sljedeće pitanje, Matthew. Ali, da se vratimo Bjelorusiji, mogu vam reći da nismo zahtijevali karantenu, izolaciju, zaključavanje, već smo tražili garancije da će biti preduzeti koraci da se suprotstavi pandemiji u skladu s preporukama SZO, što je naša standardna operativna procedura u svim zemljama. Dakle, potpuno isto.
Iz navedenog je jasno da Lukašenko nije “odbio” finansijske zajmove niti je iko od njega tražio “zatvaranje vlastitog naroda”, nego da je Bjelorusija aplicirala i na kraju i potpisala ugovor o zajmu sa Svjetskom bankom, dok je aranžman sa MMF-om tražila, ali ga nije uspjela dobiti.
Serije protesta u Bjelorusiji, koje je portal Naša borba opisao kao način na koji “zapad ruši” Lukašenka, eskalirale su nakon predsjedničkih izbora, u kojima je prema zvaničnim rezultatima Lukašenko osvojio 80% glasova.
Prema pisanju The Washington Post, nakon izbora u Bjelorusiji - koji su generalno ocijenjeni kao neregularno provedeni - više je razloga dovelo do eskalacije protesta: od 26 godina duge vladavine jednog čovjeka, preko optužbi za lažiranje izbornih rezultata, negatorskog odnosa predsjednika prema opasnosti od koronavirusa - i na kraju policijskog nasilja i represije nad demonstrantima koje se svakodnevno dokumentuje otkako su protesti počeli.
Navedeni protesti, dakle, nemaju nikakve veze sa kreditima koje je Bjelorusija tražila od Svjetske banke i MMF-a, kako se to tvrdi u članku na portalima Database Italia i Naša borba. Tvrdnja da bilo ko “ruši” Lukašenka jer je odbio ponude za “zatvaranje” u zamjenu za novac, spada u klasičnu teoriju zavjere jer za nju nisu ponuđeni baš nikakvi dokazi.
Zbog navedenih činjenica, tvrdnju iz članka Naša Borba o tome da je Svjetska zdravstvena organizacija ponudila bilo kakav novac Bjelorusiji ocjenjujemo kao lažnu vijest, kao i tvrdnju da je bilo koja institucija nudila novac Bjelorusiji pod uslovom “zatvaranja svog naroda”. Istu ocjenu dajemo i tvrdnji da je Lukašenko “odbio ponudu” koja se potom povećala na 940 miliona.
Sve kasnije objave ovih tvrdnji, na portalu Živi čovjek, te Facebook i YouTube nalozima Marije Stojaković, ocjenjujemo kao prenošenje lažne vijesti.
Tvrdnje da “Zapad ruši Lukašenka”, da se Bjelorusija “bori protiv Novog svjetskog poretka”, te da je sve to povezano sa njegovim navodnim “odbijanjem ponuda”, ocjenjujemo kao teoriju zavjere budući da ne postoje činjenice koji bi dokazale postojanje takvih planova.
(Amar Karađuz i Mladen Lakić, Raskrinkavanje.ba)