Raskrinkavanje.ba

Tendenciozno izvještavanje o ruskoj “antinacističkoj” rezoluciji u UN-u

Mediji u BiH i regiji proteklih sedmica izvještavali su o usvajanju Nacrta ruske rezolucije o borbi protiv glorifikacije nacizma u Skupštini UN-a, neki suptilno optužujući zemlje koje su glasale protiv za podršku nacizmu.

Foto: Flickr

Na sjednici Trećeg komiteta Generalne skupštine UN-a 4. novembra usvojen je ruski Nacrt rezolucije o borbi protiv glorifikacije nacizma, neonacizma i drugih praksi koje doprinose podsticanju savremenih oblika rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i srodne netolerancije. Bosna i Hercegovina je bila među državama koje su glasale protiv usvajanja rezolucije.

Izvještavajući o glasanju u UN-u, pojedini mediji iz regiona iskoristili su priliku da podrže ruske propagandne narative o zapadnim zemljama koje podržavaju nacizam. Pozivajući se na izjavu predstavnika ruskog Ministarstva za ljudska prava, nekoliko medija je, izvještavajući o broju zemalja koje su glasale protiv usvajanja Nacrta rezolucije, u naslove svojih članaka istaklo Italiju, Njemačku i Austriju, koje su činile sile Osovine u Drugom svjetskom ratu.
 

Glorifikacija nacizma: Italija, Austrija i Njemačka glasale protiv rezolucije Rusije (BL portal)

ITALIJA, AUSTRIJA I NjEMAČKA GLASALE PROTIV RUSKE REZOLUCIJE (Srna)

Italija, Austrija i Nemačka glasale u UN-u protiv ruske rezolucije koja ima za cilj borbu protiv veličanja nacizma (Vostok)

Nekoliko medija prenijelo je reakciju portaprolke Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marije Zaharove na glasanje o rezoluciji, u kojoj je navela da samo “nemoralni ljudi mogu dovesti u pitanje suštinu rezolucije” te da su zapadne države pokušale da onemoguće njeno usvajanje (1, 2).

O načinu na koji je Bosna i Hercegovina glasala na sjednici Generalne skupštine UN-a oglasila se i Ambasada Ruske Federacije u BiH putem svoje Facebook stranice 7. novembra, što su istog dana u člancima prenijeli Radio-televizija Republike Srpske, Sputnik i još nekoliko portala (1, 2). U saopštenju ruske ambasade navodi se da je “žalosno” što je BiH bila protiv rezolucije te da to ukazuje da je posrijedi “udar na tradicije antifašizma” u ovoj državi.

Glasanje u UN-u ubrzo je postalo tema uobičajenog unutarpolitičkog “prepucavanja”, te su tako mediji iz Republike Srpske prenijeli niz reakcija i komentara političkih zvaničnika/ca i analitičara o načinu na koji se BiH očitovala o Nacrtu ruske rezolucije. U ovim člancima glasanje je opisano kao “neustavno” i “neodgovorno”, uz tvrdnje da “političko Sarajevo” stavlja BiH na “mračnu stranu historije”. 


O rezoluciji

O ruskoj rezoluciji o borbi protiv glorifikacije nacizma, koja je i ranije služila kao osnova za manipulativne navode, pisao je naš partnerski portal Istinomjer u martu ove godine. Rezolucija se pod sadašnjim nazivom godišnje razmatra od 2012. godine. Prije toga, od 2005. godine nosila je naziv “Neprihvatljivost određenih praksi koje doprinose podsticanju savremenih oblika rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i srodne netolerancije”. Sjedinjene Američke Države još od 2005. godine glasaju protiv usvajanja rezolucije, uz argument da su u njoj “najistaknutiji slabo prikriveni pokušaji legitimiziranja ruskih dezinformativnih kampanja koje ocrnjuju susjedne zemlje i promovišu iskrivljeni sovjetski narativ o većem dijelu suvremene evropske povijesti, koristeći cinično pretvaranje da se radi o zaustavljanju veličanja nacista”. Osim toga, Amerikanci smatraju da usvajanje pojedinih odrednica rezolucije ne bi bilo u skladu s američkim ustavnim pravima na slobodu govora i mirno okupljanje.

Od 2014. godine, kako se navodi u analizi Istinomjera, i Ukrajina glasa protiv usvajanja rezolucije. Stav svoje zemlje obrazložio je predstavnik Ukrajine pri međunarodnim organizacijama Yevhenii Tsymbaliuk 27. januara ove godine u Beču:

Želim da ponovim naš dosljedan i dugogodišnji stav da navedena rezolucija predstavlja jasan primjer manipulacije istorijskim narativima, kada se sveto pitanje borbe protiv nacizma, neonacizma i drugih oblika netolerancije jasno zloupotrebljava u cilju nečijih agresivnih političkih interesa, uključujući veličanje Staljinove ideologije. Ukrajina je glasala protiv takve „trojanske“ rezolucije koju inače ne podržavaju zemlje Evrope, Sjeverne Amerike i drugi saveznici koji su se borili protiv nacizma.

I članice Evropske unije su od 2014. godine bile suzdržane prilikom glasanja za usvajanje rezolucije, uz obrazloženje da su bile “zabrinute zbog pokušaja glavnog promotera dokumenta (Rusije) da zloupotrijebi važan cilj borbe protiv neonacizma u kontekstu krize u Ukrajini”, a podsjetili su da je 2014. godine Rusija “prekršila međunarodno pravo i osnovne principe UN-a, dovodeći do nezakonite aneksije dijela suverene države, pod izgovorom borbe protiv neonacizma”, navodi se u Istinomjerovoj analizi.

Treći komitet Generalne skupštine UN-a je 4. novembra ove godine usvojio Nacrt rezolucije za borbu protiv glorifikacije nacizma uz 105 glasova “za”, 52 glasa “protiv” i 15 suzdržanih.  

Rezolucija je prošle godine usvojena sa 130 glasova “za”, dva “protiv” i 49 suzdržanih. Na spisku zemalja članica koje su glasale može se vidjeti da je BiH prošle godine glasala za usvajanje rezolucije, dok su članice EU bile suzdržane.

Ove godine zemlje EU glasale su protiv usvajanja rezolucije, uz obrazloženje da “Evropska unija godinama zagovara da se borba protiv ekstremizma i osuda prezrene ideologije nacizma ne smiju zloupotrebljavati i kooptirati u politički motivisane svrhe kojima se nastoje opravdati nova kršenja ljudskih prava” te da EU “najoštrije osuđuje zloupotrebu argumenta borbe protiv nacizma i odbacuje netačnu i neprikladnu upotrebu izraza 'denacifikacija' od Rusije kako bi opravdala svoju nehumanu, okrutnu i ilegalnu agresiju na Ukrajinu”.

Ruski zvaničnici/e i mediji iskoristili su glasanje protiv usvajanja rezolucije za dalje širenje propagandnih tvrdnji o Ukrajini kao nacističkoj državi i Zapadu kao njihovoj podršci. U analizi ukrajinskog fact-checking portala StopFake od 11.11.2022. godine navodi se da je odbijanje usvajanja rezolucije u ruskim medijima predstavljeno kao “nemoralno”, “glorifikacija nacizma” i “pomaganje ukrajinskim nacistima”. Također se navodi da je većina država koje su glasale protiv usvajanja rezolucije uradila to uz protivljenje ruskoj invaziji u Ukrajini, koja se opravdava tvrdnjama o navodnoj “denacifikaciji” te zemlje.


Putinova “denacifikacija” Ukrajine

Narativ o rasprostranjenoj nacističkoj ideologiji u Ukrajini prisutan je od samog početka ruske invazije na Ukrajinu, ali i nešto prije. Najavljujući početak invazije, odnosno, kako on to kaže, “specijalne vojne operacije” u Ukrajini, Vladimir Putin je u februaru ove godine rekao da su njeni ciljevi “demilitarizacija” i “denacifikacija” Ukrajine, naglasivši da zemljom vladaju nacisti.

Ovaj narativ, koji se koristi kao opravdanje za invaziju, nije zasnovan na činjenicama. Kako je Raskrinkavanje već pisalo u analizi od 5.4.2022. godine, iako je tačno da u Ukrajini postoji nekoliko radikalno desničarskih grupacija koje promovišu nacističku ideologiju, kao i u većini evropskih zemalja, ove grupe nemaju utjecaja u Parlamentu i nisu u Vladi.

Kako se navodi u članku portala Vox, objavljenom 24.2.2022. godine, radikalno desničarska politička koalicija je na izborima 2019. godine osvojila samo 2% glasova, što svjedoči, između ostalog, i tome da ne postoji široko rasprostranjena podrška za ovu ideologiju u biračkom tijelu.

Gustav Gessel, think tank iz Berlina, komentarisao je neonacizam u Ukrajini za britanski list The Guardian u martu ove godine, ističući da u Ukrajini ima neonacista, kao i u Njemačkoj, ali da oni nisu u Vladi. U analizi Raskrinkavanje navodi se:

Antisemitizam, zloglasna odlika nacističke ideologije, prema istraživanju Pew Research Centra iz 2018. godine, zastupljen je u Ukrajini manje nego u drugim istočnoevropskim državama, uključujući i Rusiju. Istraživanje je pokazalo da 5% građana/ki Ukrajine ne bi prihvatilo Jevreje kao svoje sugrađane/ke. Taj postotak je značajno manji od postotaka u susjednim zemljama.

Kako se navodi u članku portala People od 27. februara, ne postoje dokazi koji bi ukazali na to da postoji široko rasprostranjena podrška u ukrajinskoj vladi, vojsci ili biračkom tijelu za ekstremno desni nacionalizam.

Narativ o Ukrajini kojom vladaju nacisti pomalo je apsurdan s obzirom na to da je predsjednik države Volodimir Zelenski Jevrej koji je prošle godine potpisao Zakon o borbi protiv antisemitizma, a koji je na predsjedničkim izborima 2019. godine pobijedio sa 73% glasova. Teško je zamisliti kako bi se takvo što dogodilo u državi preplavljenoj “nacistima”, kako tvrde ruski zvaničnici.

Izvještavanje o usvajanju Nacrta ruske rezolucije o borbi protiv glorifikacije nacizma, van konteksta i tendenciozno, još jedan je primjer načina na koji spoljnopolitičke teme otkrivaju zauzimanje ideoloških strana u medijima.

Nasjedanje na propagandne narative i širenje manipulativnih objašnjenja, ma koliko suptilno to bilo, nije profesionalno i nije u interesu čitatelja/ki, koji trebaju dobiti sve informacije i širi kontekst o temi o kojoj se izvještava.

(Raskrinkavanje.ba)