Tekst prenosimo sa stranice IFCN/Poynter instituta uz dozvolu autorke. Original, koji će biti ažuriran i dopunjavan novim informacijama, dostupan je na ovom linku
“Vojska” od preko 48 organizacija za provjeru činjenica iz 30 različitih država, od prošlog petka radi na tome da raskrinka netačne informacije o novom koronavirusu iz 2019. godine. Do sada su dezinformacije o čudotvornoj vakcini bile najbrojnije, a za njima i ogroman broj netačnih podataka o izvoru fatalne bolesti. Teorije zavjere zauzimaju treće mjesto.
Kolaborativni projekat, koji koordinira Međunarodna mreža za provjeru činjenica (International Fact-Checking Network), biće aktivan sve dok se zaraza širi svijetom i može se pratiti na društvenim mrežama preko dva “hashtaga”: #CoronaVirusFacts i #DatosCoronaVirus.
U prvom velikom valu dezinformacija, pojavile su se tvrdnje da je virus “patentiran” prije nekoliko godina. U Sjedinjenim Američkim Državama, Lead Stories, Fact-Check.org i PolitiFact razotkrili su na desetine postova na društvenim mrežama i potvrdili da ne postoji vakcina koja može izliječiti virus iz 2019. godine, te da su netačne priče o patentu vezane za ranije tipove koronavirusa koji su se u prošlosti pojavljivali na razičitim dijelovima planete.
Drugi val neistina bio je posebno snažan u Tajvanu, zbog njegove geografske blizine sa Kinom. Pokušavajući da se zaštite od novog, nepoznatog i jakog virusa, ljudi su na društvenim mrežama počeli dijeliti različite (i apsurdne) savjete o tome kako se zaštititi. Tajvanski Fact-Check Centar je raskrinkao nekoliko postova u kojima se, recimo, trvdilo da sirćetna kiselina može spriječiti zarazu. Nema dokaza o takvom dejstvu sirćetne kiseline.
Tajvanski fektčekeri su posvetili dosta vremena razotkrivanju i drugih netačnih tvrdnji o liječenju novog koronavirusa. Na listi supstanci kojima se pogrešno pripisivao takav efekat nalaze se, između ostalog, steroidi, etanol i slana voda. Ali to nije sve.
Širom svijeta, neki fektčekeri se bore i sa trećim valom dezinformacija, koji se odnosi na izvor i/ili porijeklo virusa. U Brazilu je, na primjer, Aos Fatos ocijenio neistinite viralne postove u kojima se tvrdilo da su bolest dobili ljudi koji su jeli supu od šišmiša.
Tu su, očito, i prilike za razvijanje teorija zavjere - jednu takvu su na televiziji vidjeli gruzijski fektčekeri.
Myth Detector je ukazao na “pogrešnu vezu” koju je ruski TV kanal napravio između stare slike koja prikazuje laboratoriju za biosigurnost i “informacije” da su SAD 2019. godine proširile koronavirus u Aziji, koristeći američke laboratorije postavljene u regionu. Kako su fektčekeri ukazali, u televizijskoj priči korišten je arhivski materijal iz 2018. godine.
Slike takođe počinju da se šire. U Meksiku je Animal Politico “uhvatio” Facebook stranicu koja je iskoristila sliku sa logom CNN-a za priču da je “Raúl Rodolfo Abhduz Khan, inženjer biohemije iz Karmalah laboratorija, kreator koronavirusa.” Prilično netačno.
Konačno, pored cijelog haosa i do sada (27. januara) registrovanog 81 smrtnog slučaja, lista nepotvrđenih slučaja takođe raste i inficira društvene mreže na sve strane. Fektčekeri su takve slučajeve obradili u Venecueli (23. januara), Kolumbiji (25. januara) i Ukrajini (27. januara). Lekcija je jasna: Ako nema potvrde nadležnih zdravstvenih institucija, ne treba dijeliti priče o zarazama ili smrtnim slučajevima izazvanim novim koronavirusom.
Tokom narednih par dana bi se mogla pojaviti zanimljiva tema: Hoće li antivakcinaški pokret pokušati da iskoristi ovu situaciju? To prati brazilska fact-checking organizacija Agência Lupa. U petak, je, recimo, Agência Lupa lažnom ocijenila objavu u kojoj se tvrdi da je smrtonosna bolest zapravo “stvorena da bi se javnosti ponudile nove vakcine”.
Cristina Tardáguila (Poynter/International Fact Checking Network)
*Cristina Tardáguila je pomoćnica direktora Međunarodne mreže za provjeru činjenica i osnivačica Agencije Lupa. Može se kontaktirati na [email protected].
*Koronavirus kolaboracija: Kolaborativni projekat, koji koordinira Međunarodna mreža za provjeru činjenica, započet je 24. januara i biće aktivan koliko god bude trajalo širenje zaraze u svijetu. Fektčekeri koriste zajednički Google Sheet i Slack kanal kako bi razmjenjivali sadržaj i komunicirali iz različitih vremenskih zona. Pratite #CoronaVirusFacts i #DatosCoronaVirus na društvenim medijima za najnovije informacije.