Portal Web Tribune (.com) je 31.7.2021. godine objavio članak sa sljedećim naslovom:
ŠOKANTNO SAZNANJE: U TURSKOJ 10 MILIONA LJUDI GOVORI SRPSKI- PAMTE SRPSKE KORENE
U uvodu članka piše:
Istoričar Milan Nikolić iz Valjeva, posle dugogodišnjeg istraživanja, otkrio je da u Turskoj oko 10 miliona ljudi govori srpski jezik, a samo u Istanbulu oko tri i po miliona.
Potom se pojašnjava kako se došlo do ovoga broja:
Nikolić u razgovoru za Sputnjik precizira da se radi se o iseljenicima sa ovih prostora, iz bivše Jugoslavije — Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije.
„Naši odavno odlaze u Tursku, i pravoslavni, i muslimani, pa nije neobično što sada oko 10 miliona ljudi u Turskoj govori naš jezik. Oni su muslimanske veroispovesti. Primili su islam i zbog raznih povoda i razloga su se preselili u Tursku.“
Nikolić ističe da se neki od njih izjašnjavaju kao Bošnjaci, ali da u dubini duše znaju i ko su i odakle su.
U članku se tvrdi da sugovornik svoje tvrdnje bazira na osnovu “dugogodišnjeg istraživanja”:
Nikolić navodi da je na ideju za to istraživanje došao pre desetak godina, posle razgovora sa tadašnjim ambasadorom Turske.
„On je bio prvi Turčin koji je posle 200 godina ušao u Ćele kulu i poklonio se mučenicima koji su stradali na tom mestu, posle bitke na Čegru. Ispričao mi je da prema popisima koje ima turska država, najmanje 10 miliona ljudi u Turskoj govori srpski jezik. Od toga oko 3,5 miliona ljudi koji govore naš jezik živi u Carigradu.“
Izvorni članak s ovim tvrdnjama objavljen je 2016. godine na portalu Valjevska Iskra, koji je jedini prenio tačno ime sugovornika (Miloje Nikolić). Ovaj članak je prenesen i na portalima Bašta Balkana 20.10.2017. godine, Sputnjik Srbija 8.12.2018. godine, Srpska Dijaspora 3.3.2019. i Srbin Info 8.12.2018. Nikolić je iste tvrdnje iznio i u intervjuu za RTV Marš Valjevo 23.10.2013. godine, koji je dostupan na YouTubeu.
Šta su činjenice?
Posljednji zvanični podaci o broju govornika/ca nekog jezika u Turskoj se mogu pronaći u popisu stanovništva iz 1965. godine. U naučnom radu iz 2014. godine profesora s TOBB Univerziteta u Ankari Fuata Dundara, napominje se da je pitanje o maternjem jeziku i drugom jeziku komunikacije postojalo na popisima stanovništva u Turskoj do 1985. godine, međutim, rezultati nakon 1965. nikada nisu javno objavljeni.
Podaci iz popisa stanovništva 1965. godine mogu se pronaći u naučnom radu Firdevs Karahan, trenutne profesorice na Sakarya univerzitetu u Turskoj, iz 2005. godine. U tabeli 1 iz rada, pod naslovom “Dvojezičnost u Turskoj”, može se vidjeti distribucija stanovništva prema maternjem jeziku 1965. godine.
Tabela 1: Distribucija stanovništva u Turskoj 1965. godine prema maternjem jeziku
Srpski jezik kao maternji jezik je 1965. govorilo 6.599 stanovnika/ca Turske. Od ostalih nacionalnih jezika štokavskog dijalekta na popisu se nalaze bosanski sa 17.627 stanovnika/ca kojima je to maternji jezik, te hrvatski jezik sa 45 stanovnika/ca.
Osim stanovnika/ca kojima su navedeni jezici bili maternji, 58.802 stanovnika/ca govorili su srpski kao drugi jezik komunikacije, 34.892 su kao drugi jezik koristili bosanski, dok je 1.585 stanovnika/ca koristilo hrvatski kao drugi jezik.
Što se tiče situacije u skorije vrijeme, ne postoje zvanični podaci o broju govornika/ca različitih jezika u Turskoj zbog neuključivanja ovog pitanja u popise stanovništva nakon 1985. godine, te neobjavljivanja rezultata popisa nakon 1965. godine. S obzirom na ovo, jedine postojeće brojke su procjene eksperata/kinja. U članku turskog portala Hurriyet od 19.10.2013. stoji:
U nedostatku jasnih službenih podataka, istraživači se okreću alternativnim izvorima kao što je SIL International, neprofitna organizacija, čija je glavna svrha proučavanje, razvoj i dokumentiranje jezika, te web stranica pod nazivom Ethnologue, koja geografski kategorizira svjetske jezike.
Ethnologue je godišnja referentna publikacija u štampi i na internetu koja pruža statistiku i druge informacije o živim jezicima svijeta. Prvi put je objavljena 1951. godine, a sada je godišnje objavljuje SIL International, koji je neprofitna organizacija evanđeoskih kršćana osnovana u SAD-u, a čija je primarna svrha studiranje i dokumentovanje živih jezika svijeta. Science Mag, portal Američkog udruženja za napredak nauke (American Association for the Advancement of Science - AAAS), u svom članku od 10.2.2020. opisuje Ethnologue kao “masovnu internetsku bazu podataka koju mnogi smatraju konačnim izvorom informacija o svjetskim jezicima”.
Prema podacima Ethnologuea iz 2009. godine, koji su objavljeni u članku portala Hurriyet, kurdski jezik je drugi najrašireniji jezik s 15 miliona govornika/ca u Turskoj. Treći jezik po broju govornika/ca je Zazaki sa 1,6 miliona ljudi koji se služe ovim jezikom. Četvrti je čerkeški jezik s jednim milionom govornika/ca.
Prema podacima iz popisa stanovništva Turske iz 2020. godine, ova država broji 83,6 miliona stanovnika/ca. U Turskoj je 1965. godine živjelo 31,4 miliona stanovnika/ca. To znači da je populacija Turske u ovom vremenskom periodu narasla za 266%.
Uporedimo to s tvrdnjama iz članka koji analiziramo. U Turskoj je 1965. godine živjelo 6.599 stanovnika/ca kojima je srpski jezik bio maternji i 58.802 stanovnika/ca kojima je to bio drugi jezik komunikacije. Ukupno je to 65.401 govornika/ca srpskog jezika. Da bi došli do brojke od deset miliona ljudi koji danas govore srpski u Turskoj, populacija govornika/ca srpskog jezika morala je porasti za 15.190% od 1965. do 2020. godine. Ako pridodamo bosanski i hrvatski, dolazimo do broja od 119.550 govornika/ca ovih jezika na popisu iz 1965. godine. Da bi se ovaj broj popeo na deset miliona, populacija govornika/ca ovih jezika morala bi doživjeti rast od 8.265% od 1965. godine do 2020. godine. S obzirom na to da su obje brojke znatno više od generalnog porasta populacije, možemo zaključiti da su tvrdnje iz analiziranog članka o deset miliona ljudi koji danas žive u Turskoj i govore srpski nerealne.
Zbog svega navedenog, tvrdnju koja se prvo pojavila na portalu Valjevska Iskra i u kojoj se navodi kako u Turskoj ima deset miliona ljudi koji govore srpski jezik ocjenjujemo kao lažnu vijest. Sva prenošenja ove tvrdnje ocjenjujemo kao prenošenje lažnih vijesti.
(Raskrinkavanje.ba)