Ukrajinski zvaničnici nikada nisu tvrdili da su ruski vojnici u Makijivki stradali od mine

Foto: Freepik

Kompilacija videosnimaka koji prikazuju scene s ratišta u Ukrajini zaokupila je pažnju svjetske javnosti. Prvi snimak prikazuje deset ruskih vojnika koji jedan po jedan, neki od njih s uzdignutim rukama, izlaze iz ruševne kuće i liježu na pod. U momentu kada 11. osoba izlazi iz ruševne kuće začuju se pucnji te se prvi snimak tu i završava. Drugi snimak u kompilaciji prikazuje tijela mrtvih ruskih vojnika.

Ubrzo nakon pojavljivanja snimaka oglasile su se i ruske i ukrajinske institucije. Snimci su se, uz različita tumačenja, dijelili i u medijima i na društvenim mrežama na našem govornom području. Portal Kurir je tako 18.11.2022. godine objavio članak pod naslovom u kojem se navodi da “Moskva tvrdi da su Ukrajinci ubili ruske zarobljenike”, ali i da “Kijev tvrdi da su nastradali od mine”.

NOVI UŽASAVAJUĆI SNIMAK SA RATIŠTA: Moskva tvrdi da su ukrajinski vojnici ubili 11 zarobljenika, a Kijev da su nastradali od mine

Nakon prepričavanja snimaka, u članku se prenose izjave Ministarstva odbrane Rusije, ali i portparolke Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marije Zaharove, u kojima se Ukrajinci optužuju za ratni zločin.

Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da je ukrajinska vojska namerno ubila deset zarobljenih ruskih vojnika. Navode da ovo nije prvi i ne jedan ratni zločin već uobičajena praksa u Oružanim snagama Ukrajine.

Moskva zahteva od međunarodnih organizacija da osude streljanje ruskih ratnih zarobljenika i sprovedu temeljnu istragu, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova. Njene reči su date na sajtu agencije.

- Zahtevamo od međunarodnih organizacija da osude ovaj stravičan zločin i da sprovedu temeljnu istragu o njemu - navodi se u poruci.

Navodnoj reakciji “ukrajinske strane”, koja je najavljena i u naslovu, posvećena je tek jedna rečenica, u kojoj se navodi sljedeće:

S druge strane, ukrajinska strana tvrdi da je nastradao vojnik koji je otvorio vatru i koji se odbio da se preda dok su ostali nastradali u padu minobacačke granate.

U članku nije navedeno ko je “ukrajinska strana”, odnosno ko je navodno dao izjavu u kojoj tvrdi da su ruski vojnici nastradali u padu minobacačke granate. Ono što jeste navedeno je to da “Moskva ne veruje u tvrdnje Kijeva”. Članak gotovo identičnog sadržaja objavili su portali Alo, Vesti-rs, Republika i Volim Podgoricu. 

Portal Politika je 21.11.2022. godine objavio sličan članak, u kojem je također navedeno kako su Ukrajinci saopštili da su “Rusi poginuli od minobacačke granate”. 

Ukrajinci su na to odgovorili tvrdnjom da su Rusi poginuli od minobacačke granate koja je pala među njih. 

Isti je članak istog dana objavio i portal Serbian Times. 

Šta su činjenice? 

O spomenutim videosnimcima i scenama koje oni prikazuju pisali su brojni svjetski mediji, među ostalim i CNN,  New York Times, Reuters, Associated Press, Al Jazeera, ABC News i Moscow Times. Kako se vidi iz ovih izvještaja, tačno je da su ruski zvaničnici Ukrajince optužili za ratni zločin i za namjerno ubijanje vojnika koji su se predali.

Incident sa snimaka se, kako navode, desio 12. novembra u selu Makijivka u Luganskoj regiji.

Međutim, o slučaju ubistva ruskih vojnika oglasili su se i brojni ukrajinski zvaničnici: ukrajinski komesar za ljudska prava Dmitro Lubinets, savjetnik iz kabineta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Oleksij Arestovič, kao i zamjenica ukrajinskog premijera za evropske i euroatlantske integracije Olha Stefanišin. No, niko od navedenih ukrajinskih zvaničnika nikada nije spomenuo ništa o minobacačkim granatama. 

Prvi se od ukrajinskih zvaničnika oglasio Dmitro Lubinets, koji je, kako je navedeno u članku Moscow Timesa 20.11.2022, kazao kako je moguće da su ruski vojnici lažirali predavanje, a onda otvorili vatru i time počinili djelo perfidije, odnosno prevare.

Ukrajinski ombudsman Dmitro Lubinets rekao je da “isječci” videosnimka pokazuju da su Rusi, “koristeći inscenirano predavanje... počinili ratni zločin otvarajući vatru na ukrajinske oružane snage”.
To znači da se vojnici “ne mogu smatrati ratnim zarobljenicima”, ustvrdio je.

Ni zamjenica ukrajinskog premijera za evropske i euroatlantske integracije Olha Stefanišin nije govorila ništa o minobacačkim granatama. Ona je, kako portal AP News 20.11.2022. navodi, rekla da će ukrajinske vlasti istražiti snimak. 

“Naravno da će ukrajinske vlasti istražiti ovaj video”, izjavila je na marginama sigurnosnog foruma u Halifaxu u Novoj Škotskoj Olha Stefanišin, zamjenica ukrajinskog premijera koja nadgleda napore zemlje da se pridruži Evropskoj uniji.
Stefanišin je, govoreći kasno u subotu, rekla da je “malo vjerovatno” da kratki, montirani isječci pokazuju ono što Moskva tvrdi.

Savjetnik iz kabineta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Oleksij Arestovič je, kako navodi Politico, u online intervjuu koji je na YouTubeu objavljen 19. novembra kazao da “niste heroj ako odlučite da se predate, a zatim iznenada izvučete oružje”. Kako navodi Politico, rekao je da će ukrajinski zvaničnici istražiti videosnimke, ali nije spomenuo nikakve minobacačke granate.

Dakle, zvanična ukrajinska strana, braneći se od optužbi za ratni zločin, nikada nije navela da su ruski vojnici sa snimaka nastradali od minobacačke granate.

Ono što, među ostalim, navodi BBC Srbija jeste da su ovakve tvrdnje kružile na društvenim mrežama. Međutim, ni BBC Srbija, niti bilo koji drugi kredibilni medij, takve izjave nije pripisivao “ukrajinskoj strani”, odnosno “Kijevu”, kako tvrde Kurir i Politika.

S obzirom na činjenice, navode Kurira da “Kijev tvrdi” da su ruski vojnici sa snimka “nastradali od mine” ocjenjujemo kao lažnu vijest s obzirom na to da niko od ukrajinskih zvaničnika takvo nešto nije izjavio. Sva prenošenja Kurirovog članka dobijaju ocjenu prenošenje lažnih vijesti.

Navode Politike da su “Ukrajinci odgovorili tvrdnjom da su Rusi poginuli od minobacačke granate” ocjenjujemo također kao lažnu vijest, a sva prenošenja ovog članka kao prenošenje lažnih vijesti.
 

(Emir Zulejhić i Alena Beširević, Raskrinkavanje.ba)