Talibansko preuzimanje vlasti u Afganistanu i zauzimanje glavnog grada Kabula 15. augusta 2021. godine izazvalo je veliku zabrinutost svjetske javnosti, pogotovo kada je riječ o pravima žena, koja su ozbiljno ugrožena pod vlašću ove radikalne grupe.
Kako se navodi u članku portala Radio Slobodna Evropa, objavljenom 18.8.2021, posljednji put kada su talibani vladali Afganistanom (1996-2001) žene su bile primorane da prate stroga pravila. Djevojčicama i djevojkama nije bilo dozvoljeno da pohađaju školu, ženama nije bilo dozvoljeno da rade, niti da napuste svoju kuću bez burke i bez pratnje muškarca s kojim su u bliskom srodstvu.
Veliki broj korisnika/ca društvenih mreža koriste svoje naloge kako bi podigli svijest o onome što se dešava u Afganistanu, te podsjetili na nehumani tretman žena pod talibanskim režimom 90-ih godina prošlog vijeka. Ipak, u pokušaju da se izrazi podrška afganistanskim ženama koje su pod prijetnjom kazne bivale prisiljene da nose burku, nakon zauzimanja su se pojavili medijski izvještaji koji sugeriraju da bi se ta praksa mogla vratiti, a na društvenim mrežama pojavljuju se i netačne tvrdnje.
Na mnogobrojnim Facebook profilima i stranicama (1,2,3), kao i u objavama na Twitteru, dijeli se fotografija koja prikazuje ženu, djevojčicu i lutku kako se postepeno sve više pokrivaju i, na koncu, nestaju iz kadra.
U većini objava tvrdilo se da je autor rada iranski fotograf, dok se u nekima kao autor navodio “jedan jemenski fotograf”. Navodilo se i da je naziv fotografije “nestajanje žena” ili “nestanak žene”.
Šta su činjenice?
Fotografija žena koje postepeno nestaju ipak nije rad “iranskog fotografa”, već jemenske fotografkinje Boushre Almutawakel.
Serija fotografija “Majka, kćerka, lutka” (Mother, Daughter, Doll) nastala je 2010. godine i prikazuje Almutawakel i njenu najstariju kćerku Shaden sa svojom lutkom.
U intervjuu koji je Almutawakel dala za portal Women in Islam 2018. godine, objasnila je šta ju je inspirisalo da napravi ovu seriju fotografija:
Htjela sam izraziti i komentirati trend ekstremizma koji se u Jemenu postupno povećavao od sredine 90-ih, utjecajem ideologije vehabizma, te kako on utječe na žene i djevojke.
Jemen, ionako vrlo konzervativna zemlja, postaje još konzervativniji, što smatram alarmantnim. To je vidljivo u trendu ženskih pokrivala za glavu. Ovo prekomjerno pokrivanje simptom je netolerantnog ekstremizma.
(...)
Smatram da ekstremisti toliko vide žene kao prijetnju da se prema njima ponašaju kao prema ličnoj svojini koju posjeduju i koju kontrolišu i koju bi željeli da pokriju do nepostojanja. Slike vela simbolizuju nešto mnogo zlokobnije: žene i djevojke koje nemaju prava; djevojčice i žene lišene igre, obrazovanja i djetinjstva time što su u tako mladoj dobi udate, silovane i trudne; djecu koja imaju djecu i djevojčice koje umiru na porodu ili rizikuju mnoge medicinske komplikacije, ostavljene na milost i nemilost svom mužu i njegovom tijelu. Ako se razvede, nema prava na svoju djecu i mora se vratiti živjeti s roditeljima, ostavljena bez ičega.
Sa ženama i djevojkama postupa se kao da ne postoje, osim da služe svojim muževima, njegovoj rodbini i djeci - tretirane kao da su ništa.
Fotografije i riječi Boushre Almutawakel djeluju posebno relevantno danas, kada milioni žena u Afganistanu strahuju za svoje živote i slobodu, tim više jer je autorica žena koja je i sama svjedočila negativnom utjecaju vjerskog ekstremizma na svoja prava i prava žena u njenom okruženju.
U intervjuu za BBC Mondo, objavljenom 20. augusta, Almutawakel se osvrnula na novostečenu popularnost svog rada na društvenim mrežama, kao i na talibansko preuzimanje vlasti u Afganistanu. Rekla je da joj je drago što njen rad ima utjecaj na svijet, ali da smatra da je nekad pogrešno protumačen i korišten kao način kritiziranja islama i nošenja hidžaba. Izrazila je zabrinutost za žene u Afganistanu, ali i nadu da će se izboriti za svoja prava, te dodala da se patrijarhalna mizoginija ne nalazi samo u arapskom i muslimanskom svijetu, već svuda.
Shodno činjenicama, tvrdnjama da je fotografija žena koje nestaju rad iranskog fotografa, ili “jednog jemenskog fotografa”, te da je naslov fotografije “Nestanak žene”, dajemo ocjenu dezinformacija.
(Raskrinkavanje.ba)