Konferenciju je otvorio šef parlamentarne grupe EPP-a u Evropskom parlamentu Manfred Weber, a završnu riječ na konferenciji je dao predsjednik EPP-a Joseph Daul.
Govoreći na panelu pod nazivom “Unaprjeđenje društveno-ekonomskog razvoja kroz regionalnu povezanost i digitalnu ekonomiju“, Izetbegović je istakao da je Bosna i Hercegovina u protekle četiri godine, nakon dugog perioda zaostaja i blokada, uspjela pokrenuti procese na svom putu prema EU integracijama.
Posebna pažnja na ovom panelu posvećena je poboljšanju socio-ekonomskog sektora, kroz razmatranje načina za poboljšanje ekonomskog rasta i otvaranje novih radnih mjesta, posebno za mlade. Razgovarano je o uvezivanju Zapadnog Balkana i Evropske unije kroz poboljšanje transportnih veza, energetske sigurnosti, digitalne ekonomije, poslovne klime i mogućnosti za mlade.
Izetbegović je u svom izlaganju posebno napomenuo značaj Reformske agende, kojom je počela primjena širokog programa društveno-ekonomskih reformi, čime su između ostalog usvojeni novi entitetski zakoni o radu, te preduzete mjere na stabilizaciji budžetske potrošnje i fiskalne održivosti.
Predsjedavajući Izetbegović je govorio i o značaju regionalne saradnje, sa naglaskom na nesmetani protok roba, usluga i kapitala, te se osvrnuo i na netom završene Opće izbore u Bosni i Hercegovini, njihove rezultate i potrebu implementacije rezultata izbora i formiranja vlasti.
Tokom posjete Briselu, Izetbegović se sastao sa predsjednikom Evropske narodne stranke Josephom Daulom.
Semina Ajvaz je šefica Odsjeka za komunikologiju na Univerzitetu "Džemal Bijedić" u Mostaru. Doktorirala je na predsjedničkim kampanjama i političkoj komunikaciji, a od 2012. godine je vlasnica agencije koja se bavi poslovnom i političkom komunikacijom, vođenjem predizbornih kampanja i kreiranjem političkih strategija.
Rijetko je u medijima, a radila je s mnogim eminentnim političarima.
Iako taj posao važi više za muški, naša sagovornica kaže da neizmjerno uživa u svom poslu i da ga ne bi mijenjala za bilo koji drugi posao. Kako kaže, "dinamičan je, zahtijeva informiranost u svakom trenutku, poznavanje političke scene, konstalaciju odnosa i između partija, a i unutar partija te brzu reakciju na dnevna dešavanja. Kaže da je posao u akademskoj zajednici čisto zadovoljstvo te da se osjećaj prenošenja znanja mladim generacijama ne može porediti ni sa jednim drugim osjećajem.
"Smatram da su odnosi s javnošću jedno od najperspektivnijih zanimanja u svijetu, a da u našoj zemlji posljednjih godina PR sve više postaje punopravni dio poslovnog i političkog okruženja. Politički PR u Bosni i Hercegovini rapidno dobiva na popularnosti te se i kod nas za vođenje predizbornih kampanja političari najčešće odlučuju za profesionalce. Međutim, i pored toga svjedoci smo da, iako angažiraju stručanjake, imaju lošu kampanju i loše poruke. Politički PR je specifičan, kompleksan i veoma dinamičan, promociju političkih kandidata i stranaka ne može raditi osoba koja nema znanje o političkoj propagandi i političkoj motivaciji i koja posjeduje iskustvo jedino u promociji higijenskih uložaka, deterdženata i piva. Najveći profesionalni izazovi su krizne situacije, to je najkomplesniji dio PR-a i tu se najbolje mogu vidjeti kompetencije menadžera. Dobar menadžer će u rekordnom roku i na učinkovit način krizu pretvoriti u šansu i sačuvati reputaciju organizacije ili pojedinca", kaže nam na početku razogovora.
Ajvaz za predizbornu kampanju koja je nedavno zavšila kaže da je karakteristično kako je uglavnom dominirala jednosmjerna komunikacija, odnosno, hodanje po stranačkim skupovima i obraćanje članstvu, dok je opća javnost bila uskraćena za javne medijske nastupe glavnih kandidata.
Hadžikadić kao pozitivno iznenađenje
"Tek pred kraj kampanje smo imali priliku da pogledamo predsjednička sučeljavanja nekih kandidata, dok neke od njih nismo imali priliku vidjeti u medijima, izuzev u plaćenom političkom oglašavanju. Pozitivno me iznenadila i kampanja i kapacitet Mirsada Hadžikadića, smatram da bi postigao mnogo bolji izborni rezultat da je najmanje godinu dana ranije počeo svoje predstavljanje i predizborne aktivnosti. Mislim da je mnogo onih koji su željeli dati glas ovom kandidatu, ali zbog nedovoljne prepoznatljivosti se nisu odlučili glasati za njega, jer su smatrali da će im 'propasti' glas", ocijenila je.
Smatra i da je Stranka demokratske akcije u ovoj kampanji imala inovativan pristup te da su prvi put intenzivno koristili društvene mreže za promociju kandidata i stranke te puštali uživo prijenose sa stranačkih skupova.
"Također, evidentno je da smo u ovoj kampanji imali mnogo pojedinačnih videospotova kandidata na listama, od koji su neki bili sjajni i uspjeli su prenijeti emociju, dok su neki bili loš pokušaj da se dođe do birača. Mnogo je više u ovoj kampanji očekivano od Saveza za bolju budućnost i Socijaldemokratske partije s obzirom na prethodne najave prije zvaničnog početka kampanje. Inače, čitava kampanja je obilovala žestokim izjavama iz sva tri korpusa, nacionalna retorika je bila izuzetno naglašena i ponekad se činilo da smo još uvijek u devedesetim godinama", kazala je.
Kaže i kako SDA nikada nije imala više neprijatelja kao u proteklom mandatu, što u vlastitim redovima, što od opozicije, a i od onih s kojima su bili u vlasti.
SBB pravio kardinalne greške
"Čini mi se da sve 'buha' što je bilo u proteklom periodu pušteno je na SDA. Što je udara bilo više, to je stranka postajala popularnija. U onom trenutku kada su Dodik i Čović počeli populističke izjave i priče o razgradnji Bosne i Hercegovine, osigurali su pobjedu Stranke demokratske akcije, odnosno probudili su sve one kojima je stalo do domovine. SDA je vodila državotvornu kampanju, a SNSD i HDZ BiH su im svojom žestokom retorikom osigurali pobjedu. Savez za bolju budućnost je u ovoj kampanji mogao napraviti mnogo bolji rezultat. Fahrudin Radončić je imao pripremljen teren za ulazak u Predsjedništvo BiH, ali zahvaljujući lošoj političkoj strategiji nisu ostvarili pobjedu. Radončić je kandidat s velikim potencijalom i resursima i imao je sve preduslove da ostvari pobjedu, ali smatram da je prvi tim Saveza za bolju budućnost napravio kardinalne greške prilikom odabira strategije i poruka, a i krajnje kasno je startao kampanju. Termini poput 'moćna', 'dinastija', 'IN' su loš izbor i nisu izazivali emotivnu identifikaciju s biračima", pojašnjava Semina Ajvaz.
Kaže kako na listama SBB-a ima mnogo kvalitetnih kandidata koji nisu ostvarili rezultate, što zbog loše kampanje, što zbog aktivnosti koje su se provodile putem Dnevnog avaza. Fokus je bio na kompromitiranju drugih, a ne na isticanju vlastitih vrijednosti te se i ovaj put ispostavilo da je devalviranje drugih uvijek na vlastitu štetu. Vijesti poput onih kakvu torbu i kišobran nosi Sebija Izetbegović nisu od javnog značaja te su takvim objavama zabijali autogolove SBB-u.
"Dragan Čović je također propustio pobjedu zbog lošeg izbora političke strategije, smatram da je njegova retorika trebala biti pomirljiva, a ne napadačka. Na samom početku se moglo naslutiti da je izborna strategija gubitnička. Strategija temeljena na izazivanju straha, prijetnjama, evociranju ratnih uspomena, potpirivanja netrpeljivosti i izazivanja osjećaja da je suživot na ovim prostorima nemoguć, da nam slijedi kriza ako Čović ne bude izglasan u Predsjedništvo BiH je postigla kontraefekat. Dragan Čović je najviše uradio u kampanji za Komšića, dovoljno je bilo kandidirati se i zauzeti stav čuvara BiH. Onaj ko je vodio kampanju trebao je imati na umu da će takvom retorikom motivirati i hrvatsko biračko tijelo da podršku da Čoviću, ali i Bošnjake koji su brojniji da podršku daju Željku Komšiću", kazala je.
Želja raditi predsjedničku kampanju za ženu
Zanimalo nas je na čemu bi insistirala da se u hipotetičkom slučaju ona kandiduje na izborima, kako bi kao ekspert sebe izdvojila iz mase drugih kandidata.
"Ne razmišljam o političkom angažmanu, više razmišljam o obrazovanju mladog kadra u oblasti političke komunikacije i PR-a, koji mogu dati doprinos u ekspertskom kreiranju i analiziranju političke scene i kampanja u BiH", odgovorila je.
Kažu da pravi političar liči na svoj narod, odnosno birače. Nas je zanimalo da li je to zaista tako i ko je on u našoj stvarnosti, ko najviše liči na svoje birače...
"To je onaj kojeg je narod prepoznao i ko je dobio najviše glasova na izborima. To su oni političari koji održavaju redovnu političku komunikaciju s biračima, koji su u periodu između kampanja među narodom, koji se ne odvajaju od birača čim završe izbori, nego služe kao njihov servis. Takve građani znaju i nagraditi kada dođu izbori. Neki od njih su Draško Stanivuković, Šemsudin Mehmedović, Fuad Kasumović, Dino Konaković, Edin Ramić, Predrag Kojović, Predrag Kožul, Edin Mušić, Damir Mašić i drugi", izjavila je.
Na kraju nam je povjerila da joj je želja voditi predsjedničku kampanju za ženu, jer je do sada uvijek radila za muškarce.
"Izazov bi bio raditi za ženu koja ima jak karakter i jasno izražene stavove, da od nje kreiram proizvod koji će biti po mjeri javnog mnijenja i da je na političkom tržištu pozicioniram kao liderku", kazala nam je Semina Ajvaz.