Raskrinkavanje.ba

Pink → MILORAD KOMRAKOV: JE*EM TI RAT! GORE SRPSKE MREŽE ZBOG UKRAJINE I RUSIJE!

25.02.2022
Tekst članka

Novinar Milorad Komrakov objavio je novi autorski tekst u kome analizira objave na društvenim mrežama o ratnim sukobima u Ukrajini.

„Je*em ti i rat i oružje i ko ga izmisli i planetu u kojoj se sve ratom rešava", pisali su juče tviteraši i građani po društvenim mrežama.

"Previše sam puta čuo granatiranje, pucanje, sirene za vazdušnu opasnost, da bi ikakav rat i bombardovanje mogao da izazove bilo kakvo likovanje. I da nisam, rat je rat, u njemu ginu ljudi, najviše nedužni.“

Narod srpski, nažalost, ponovo je čuo sirene. Ovoga puta zavijale su Ukrajinom. Srpski internet juče se ponašao drugačije nego obično. Društvene mreže su preplavljene poređenjem situacije u Ukrajini i paralelama sa bombardovanjem Srbije 1999. godine.

Gledali smo potresne snimke napada na Ukrajinu.

„Na karti Ukrajine Krim nije ruski, kao što Kosovo i Metohija nije u Srbiji. Tuga“ – stoji na jednom od natpisa na društvenim mrežama...

Moj dobar prijatelj P S. poslao mi je Viberom poruku sledeće sadržine: „Pravo u metu, druže. Ne mogu ovi majmuni da odvoje vreme od najnižih pijačarskih pljuvačina za „tamo neki ruski rat“. A, usput, moraju da izveste o neposrednim pretnjama spomenicima, okuženim naseljima, nepotrebnmom metrou i raznim nameštenim temama iz EU. A gledaoce ko j.... Ionako sami biraju gde će da gledaju i šta će da čitaju!? Baš kao Ukrajinci, mečku za čačkanje.“

Nazvao me je telefonom, juče, i moj drug Dobrica Vulović, bivši Komesar za izbeglice Srbije za vreme NATO agresije na SRJ, autor trilogije „Srbija zemlja izbeglica“. Podsetio me je da su dve oblasti koje se odcepljuju od Ukrajine, i oko kojih se lome koplja, Donjeck i Lugansk, bili srpska izbeglička naselja iz 18 veka, u oblasti koja se tada zvala Slavjano Serbia ili Nova Srbija. Dotle su, u velikoj seobi, Srbi na severoistok stigli krenuvši iz iz Stare Srbije, Metohije, Raške...kroz Šumadiju, Mačvu, tada pustu Vojvodinu.

Drugi prijatelj, Viberom, poslao mi je nastavak ove priče., pokazujući kako se sukob Rusije i Ukrajine, dotiče i nas Srba. Kada su nezadovoljni statusom svojih pukova, neki od Srba, oficira odlučili da od carice Marije Terezije pređu u službu carici Katarini Velikoj doživeli su najteže dane. Pate za otadžbinom, svedoče o nepreglednom ruskom bespuću, o zemlji koja je bez ljudi od postanka sveta, o pritisku asimilacije kakav nisu doživeli ni u Austrougarskoj. Izgubili su sve, naciju, jezik, prava.Ostali su nazivi naselja, koreni prezimena, bleda sećanja, spomenici slavnim Srbima, kao što je general Jovan Šević, nekoliko starih crkava. Tamo stanovništvo nije mešano, oni su, sto posto, poreklom Srbi .O tome pišeu i mnogi, a najbolje genijalni Miloš Crljanski u svom romanu Seobe. Inače Donjecku su ime dali Srbi, izbegli iz Nikšića, 1806 godine, stoji u poruci, koju sam viberom dobio od svog prijatelja, kome verujem.

Oto fon Bizmark, nemački kancelar (1815-1898), svojevremeno napisao je: „Snaga Rusije može biti potkopana samo ako se od nje odvoji Ukrajina. Oni koji žele to da urade, ne samo da ih moraju odvojiti, već Ukrajinu moraju suprotstaviti i Rusiji, zakrviti dva dela jednog naroda i gledati kako brat ubija brata. Da bi to ostvarili potrebno je pronaći i odgojiti izdajnike među nacionalnom elitom i uz pomoć njih izmeniti samosvest jednog dela velikog naroda do takvog nivoa da mrze sve rusko, da mrze svoj rod, a da to ni ne znaju. Ostalo će učiniti vreme“.

Pre pet dana nemački Dojče vele (DW) je objavio da ima oružja, ima i vojske. Ali ruski plan za Ukrajinu pre svega predviđa hibridni rat: informacijama, hakerskim udarima, iscrpljivanjem ekonomije. Sagovornici DW kažu da je cilj da se Ukrajina vrati u „rusku orbitu“. Popis hibridnog rata koji Rusija već osam godina vodi protiv Ukrajine mnogo je duži. Za građane Ukrajine to je svakodnevica. „Kada govorimo o načelima hibridnog ratovanja, posebno su važna ne-vojna sredstva“, kaže Margarete Klajn, iz berlinske Fondacije za nauku i politiku (SWP), zadužena za istočnu Evropu.

„Ne radi se prvenstveno o vojnom osvajanju teritorija, nego o tome da se obezbedi uticaj. Demonstracije vojne moći, poput raspoređivanja trupa, vojne vežbe u Belorusiji, ali i dogovorena vojna komunikacija, recimo prilikom najave povlačenja, deo su šireg spektra tog načina vođenja rata. Takođe se radi o određivanju narativa“, kaže ona. Klajn dodaje da je ruski predsednik Vladimir Putin „majstor“ u vladanju tim mehanizmima. „To je strategija iscrpljivanja, pokušaja pritiska na Ukrajinu, prvenstveno na unutrašnjem planu, kako bi se dugoročno vratila na proruski kurs“, kaže Klajn. Ona dodaje da je jedan od ciljeva i zasićenje zapadnih medija Ukrajinom.

„Cilj je da se pre svega američko vođstvo prikaže kao paranoično. Margarete Klajn kaže da proevropski put Ukrajine ima pre svega privrednu podršku Zapada, naročito Evropske unije. Jedan od Putinovih ciljeva u hibridnom ratu je stoga „udariti ukrajinsku privredu“. Primarna briga Rusije nije da stvori bezbednosni tampon protiv istočnoevropskih članica NATO, nego da okonča ukrajinsko okretanje prema Zapadu.
Nedavno je na Tviteru moglo da se pročita da ima stranih novinara koji su očekivali rat i bili iznenađeni „mnogim hipsterima“ u Kijevu... Skriven iza pitanja članstva Ukrajine u NATO, Putin je dao do znanja da se proevropski uspesi u Ukrajini itekako prate u Kremlju: „Kažu nam‚ Ukrajina sutra neće biti primljena'. Kada će biti primljena? Kada za to bude spremna. Onda je možda već prekasno za nas“, rekao je Putin, prenosi Dojče vele.

U Beogradu 25.02.2022. Piše: Milorad Komrakov, novinar

Članak indeksiran 11.06.2022. Zadnji put osvježen 11.06.2022.

Ocijenjeno u analizi