Njihov način života i prehrambene navike doista su različiti. Njihova prehrana usredotočena je na zdravu hranu, a jedna od njezinih glavnih komponenti su marelice, koje se mogu konzumirati svježe, sušene ili kao ulje koštica marelice. Marelice nude bezbroj zdravstvenih prednosti jer su odličan izvor vlakana, vitamina C, E i A, kao i kalija. Pomažu u regulaciji crijevnih funkcija, borbi protiv štetnih slobodnih radikala u tijelu, a vjeruje se da je nedostatak vitamina B-17 (amigdalina) povezan s razvojem raka. Ovaj vitamin je prisutan u ulju koštica kajsije, kako izvještava “Nomadsko pleme.
Ljeti se svježe marelice konzumiraju kao međuobrok, dok je sok od marelice uobičajeno piće u kućanstvu. Budući da se marelice suše tijekom ljetne sezone, obično se jedu u osušenom obliku tijekom cijele zime. Osim toga, sjemenke ovih plodova koriste se za proizvodnju ulja koje se koristi u kuhanju. Za razliku od drugih regija, ova populacija rijetko konzumira prerađenu hranu ili grickalice. Umjesto toga, odlučuju se za voće i orašaste plodove poput jabuka, trešanja, oraha, badema, suhih marelica i trešanja kao međuobroke tijekom dana.
Kako bi sačuvali hranu za zimu, često suše trešnje, dudove, narezane jabuke, rajčice i lisnato povrće. Zbog troškova uzgoja stoke na ovim prostorima, meso se rijetko konzumira, a šećer im nije u prehrani. Ova populacija navikla je na često pješačenje zbog brdovitog terena na kojem žive, a koji nije uvijek dostupan vozilima. Ljudi iz doline Hunza slovi za dug životni vijek, što se često pripisuje njihovoj konzumaciji organske i neprerađene hrane, kao i njihovom aktivnom načinu života. Uključuju se u česte tjelesne aktivnosti, poput hodanja i poljoprivrednih radova, a plodove koje sakupe tijekom ljeta i jeseni čuvaju za konzumaciju tijekom zimskih mjeseci.