Iako je ta definicija donekle proizvoljna, ona se često povezuje s dobi u kojoj čovjek može početi primati mirovinske naknade. Trenutačno ne postoji standardni numerički kriterij Ujedinjenih naroda, ali UN se složio da granica mora prijeći 60 godina kako bi se odnosila na stariju populaciju.
Iako su uvriježene definicije starosti, ne postoji opći dogovor o dobi u kojoj osoba postaje stara. Uobičajena upotreba kalendarske dobi za označavanje praga starosti pretpostavlja ekvivalenciju s biološkom dobi, ali istovremeno je općeprihvaćeno da ta dva pojma nisu nužno sinonimi.
Još 1875. godine u Britaniji je Zakon o prijateljskim društvima donio definiciju starosti kao “bilo koju dob nakon 50 godina”, ali mirovinski su programi uglavnom koristili dobnu skupinu od 60 ili 65 godina. UN nije usvojio standardni kriterij, ali općenito koriste 60+ godina da se odnose na stariju populaciju.
Realno, ako treba razviti definiciju u Africi, ona bi trebala biti starija od 50 ili 55 godina, ali to je proizvoljno i uvodi dodatne probleme usporedivosti podataka u svim državama. Tradicionalnije afričke definicije stare ili starije osobe u korelaciji su s kronološkom dobi od 50 do 65 godina, ovisno o okruženju, regiji i zemlji. Ako se doda poteškoća pri uspostavljanju definicije, stvarni datumi rođenja često su nepoznati, jer mnogi pojedinci u Africi nemaju službeni zapis o datumu svog rođenja. Uz to, kronološke ili “službene” definicije starenja mogu se uvelike razlikovati od tradicionalnih ili zajedničkih definicija kada je osoba stara. Slijedit ćemo vodstvo razvijenih svjetova, za bolje ili lošije, i koristiti dobnu granicu za mirovinu koju vlade često koriste kako bi postavili standard za definiciju.
U nedostatku prihvaćene i prihvatljive definicije, u mnogim je slučajevima dob u kojoj je osoba postala podobna za zakonom propisane i profesionalne mirovine postala zadana definicija. Korištene su dobi između 60 i 65 godina, unatoč svojoj proizvoljnoj prirodi, za koje se poreklo i rasprave u okolnostima mogu pratiti od kraja 1800. do sredine 1900-ih.
Definicija starosti
Proces starenja je, naravno, biološka stvarnost koja ima svoju dinamiku, uvelike izvan ljudske kontrole. Međutim, ono je podložno konstrukcijama pomoću kojih svako društvo ima svoj smisao starosti. U razvijenom svijetu Kronološko vrijeme igra najvažniju ulogu. Starost od 60 ili 65 godina, otprilike je ekvivalentna dobi umirovljenja u većini razvijenih zemalja te se kaže da je to početak starosti. U mnogim dijelovima svijeta u razvoju, kronološko vrijeme ima malo ili nikakvu važnost u značenju starosti. Stoga, za razliku od kronoloških prekretnica koje obilježavaju životne faze u razvijenom svijetu, starost u mnogim zemljama u razvoju započinje u trenutku kad aktivni doprinos više nije moguć.
Klasifikacija starosne dobi varirala je od zemlje do zemlje, odražavajući u mnogim slučajevima razlike u socijalnoj klasi ili funkcionalne sposobnosti povezane s radnom snagom, ali češće od toga bila je odraz trenutne političke i ekonomske situacije. Definicija se mnogo puta vezuje za dob odlaska u mirovinu, koja je u nekim slučajevima niža za žene od muškaraca. Ovaj prijelaz na život postao je osnova za definiciju starosti koja se dogodila u dobi između 45 i 55 godina za žene i između 55 i 75 godina za muškarce.
Suradnici MDS projekta složili su se na radionici MD-a Harare 2000. godine da koriste kronološku dob od 60 godina kao vodič za radnu definiciju “starog”. Međutim, ta je definicija izmijenjena tokom nedavnog sastanka. Mnogi su smatrali da ova definicija ne uzima u obzir stvarni položaj starijih osoba u zemljama u razvoju, posebno u podsaharskoj Africi. Dakle, nakon daljnjeg razmatranja i rasprave tijekom sastanka MDS-a u Dar es Salaamu 2001. godine, radna definicija “starijeg” ili “starog” za potrebe ovog projekta promijenjena je u dob od 50 godina. Priznaje se da je i to nešto proizvoljno i uvodi dodatne probleme usporedivosti podataka među zemljama, ali vjeruje se da predstavlja bolji prikaz realne radne definicije u Africi. Slijedi kratki sažetak, uglavnom da odražava implikacije na politiku starenja, zbog kojih se odlučuje za korištenje ove definicije.
Kategorije definicije
Kada je u mnogim zemljama u razvoju skrenuta pozornost na stariju populaciju, definicija starosti mnogo je puta slijedila isti put kao u razvijenijim zemljama, odnosno vlada postavlja tu definiciju navodeći dob umirovljenja. S obzirom da većina starih osoba u subsaharskoj Africi živi u ruralnim područjima i rade izvan formalnog sektora te stoga ne očekuju nikakve formalne mirovine, ova uvezena logika izgleda prilično nelogično. Nadalje, kada se ova definicija primjenjuje na regije u kojima je relativni životni vijek mnogo niži, a veličina starije populacije mnogo je manja, a korisnost ove definicije postaje još ograničenija.
Rezultati studije objavljeni 1980. godine pružaju osnovu za definiciju starosti u zemljama u razvoju. Ovo međunarodno antropološko istraživanje provedeno je krajem 1970-ih i obuhvaćalo je više područja u Africi. Definicije spadaju u tri glavne kategorije:
1) kronologija
2) promjena socijalne uloge (tj. promjena u načinu rada, statusu odraslih djece i menopauzi)
3) promjena u sposobnostima (tj. nevažeći status, senilnost i promjena u fizičkim karakteristikama).
Rezultati ove kulturne analize starosti pokazuju da je promjena društvene uloge pretežno sredstvo definiranja starosti. Kad je preferirana definicija kronološka, najčešće je bila popraćena dodatnom definicijom.
Ovi rezultati donekle proturječe nalazima novijeg istraživanja provedenog u Nigeriji u vezi sa percepcijama o početku starosti. Mlađe i starije dobne skupine imale su slične odgovore u vezi s kronološkim početkom starosti, s razlikama u navedenoj dobi za muškarce i žene. Rezultati sugeriraju da je općeprihvaćena definicija slična zapadnjačkim definicijama starosti. Međutim, ovo je bila jedinstvena zajednica s kulturološkim normama koje su u starijoj dobi davale određene privilegije i koristi. Ako uzmemo u obzir samo-definiranje starosti, to su stari ljudi koji definiraju starost, kako ljudi ulaze u stariju životnu dob, čini se da njihove samo-definicije starosti postaju opadajuće višestruke i sve više povezane sa zdravstvenim stanjem.
Dok jedinstvenu definiciju, kao što su kronološka dob ili socijalni / kulturni / funkcionalni bilježe demografi, sociolozi, antropolozi, ekonomisti i istraživači, u Africi je prikladnije koristiti kombinaciju kronoloških, funkcionalnih i društvenih definicija. Međutim, i dalje ostaje izazov kako u koncept “dob za umirovljenje” uključiti prikladnu višedimenzionalnu definiciju. Osjećalo se da će, koristeći 50 godina za definiciju starosti, ovaj projekt neizravno uključiti ove druge definicije.
Tako prema redefiniranoj definiciji starosti možemo kategorizirati osobe prema periodima života na sljedeći način:
Maloljetni: 0 – 17 godina
Mladi: 18 – 65 godina
Ljudi srednjih godina: 66 – 79 godina
Stariji: 80 – 99 godina
Dugovječni stariji: 100+ godina
Izvor: WHO