Novosti: Pre ulaska u Potočare, posetioci će morati da prihvate Rezoluciju o genocidu

Izvor/medij: Kosovo Online
Ocjena: Pristrasno izvještavanje Prenošenje lažnih vijesti
Raskrinkano u: Novosti plasirale lažnu vijest o Memorijalnom centru Potočari

U Memorijalni centar Potočari uskoro će moći da uđe samo onaj ko svojeručno potpiše da se u Srebrenici dogodio genocid! Plan koji se uveliko razrađuje predviđa da će svaki punoletni potencijalni gost, bilo da je reč o članovima delegacije ili pojedinačnoj poseti, svojim parafom praktično potvrditi da prihvata Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, prenose Novosti.

Kako otkriva Branimir Kojić, predsednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila "Srebrenica", namera je da se posle određenog vremena svi sakupljeni potpisi pošalju u Evropski parlament kako bi se tamo otvorila rasprava o "genocidu".

On kaže da se o ovoj inicijativi uveliko priča među Bošnjacima.

"Nažalost, temelj politike bošnjačkog društva počiva na navodnom genocidu u Srebrenici. Svi mi znamo šta je tamo bilo tokom rata i kakva je definicija genocida. Srpski narod je tokom Drugog svetskog rata dobro zapamtio šta je genocid. A svi koji žele da se edukuju oko tog pojma mogu slobodno da odu u Jasenovac. Iako je u Podrinju stradalo više hiljada Srba i počinjeni monstruozni zločini, oni se uporno iz Sarajeva minimizuju, a veličaju se zločini nad Bošnjacima", ukazuje Kojić.

Prema njegovim rečima, Memorijalni centar Potočari već godinama je jedna od poluga koje SDA koristi po potrebi i mnoge akcije koje su bitne za tu stranku i za bošnjačke političare iz Sarajeva upravo kreću iz Srebrenice.

"Ogromna finansijska sredstva su upumpana u Memorijalni centar i mi koji živimo u Podrinju znamo da se konstantno radi na održavanju mita o Srebrenici", ističe Kojić.

Radan Ostojić, predsednik Boračke organizacije Republike Srpske, kaže da bošnjački političari nikada neće odustati od stavljanja prefiksa "genocidni" srpskom narodu:

U tim pokušajima, kako navodi, već su maksimalno iskoristili međunarodnu zajednicu i Valentina Incka, koji je nametnuo izmene Krivičnog zakona.

Ostojić ističe i da ga ne iznenađuju nove inicijative iz bošnjačke političke kuhinje čija je okosnica Srebrenica:

"Od završetka rata međunarodna zajednica prihvatila je jednosmeran stav bošnjačke politike po kojem su samo oni žrtve rata u BiH, dok su svi ostali zločinci. Najgore što se insistira na kolektivnoj odgovornosti, što je u sistemu krivičnog prava napušteno odavno", rekao je on.

Veljko Lazić, predsednik Republičke organizacije porodica poginulih i nestalih civila i vojnika, ukazuje da se pojačavaju bošnjačke akcije oko Srebrenice kako se približava 11. jul:

"Zbog Srebrenice je u zastoju pronalaženje srpskih žrtva. Još 1.650 tela naših civila i vojnika nije pronađeno. Za to vreme samo se traže tela nestalih Bošnjaka. Srebrenica i sarajevsko viđenje dešavanja u ratu u ovoj opštini su temelj bošnjačke politike", istakao je Lazić.

Inače, bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Incko nametnuo je 23. jula prošle godine dopune Krivičnog zakona BiH, kojima se zabranjuje i kažnjava "negiranje genocida".

"Ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša da opravda zločin genocida, zločin protiv čovečnosti ili ratni zločin utvrđen pravosnažnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. avgusta 1945. ili Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog krivičnog suda ili suda u BiH(...), kazniće se kaznom zatvora od šest meseci do pet godina", stoji u Inckovoj odluci.

Progon krivičnim prijavama

Nakon što je Incko nametnuo izmene Krivičnog zakona, kojima se i zatvorom kažnjava "negiranje genocida", on je napustio BiH i na njegovo mesto je došao Kristijan Šmit.

Inckova odluka izazvala je politički zemljotres u BiH. Republika Srpska je odbila da primenjuje odluku, proglasila je neprihvatljivom i otvorila pitanje vraćanja svih nadležnosti koje su prenesene sa RS na BiH, a rezultat su odluka visokih predstavnika u BiH. Usledile su i krivične prijave protiv mnogih Srba, jer su u javnim nastupima negirali "genocid".

Incko je naveo da će Odluka biti na snazi dok se u Parlamentu BiH ne usvoji zakon o negiranju genocida. Za ovo već decenijama nema političke saglasnosti.
 

GENOCIDMEMORIJALNI CENTAREVROPSKI PARLAMENTJASENOVACBIH

14. jun 2022

Članak indeksiran 17. 06. 2022 Zadnji put osvježen prije 11 mjeseci
Raskrikavanje.rs Istinomjer.ba Analiziraj.ba NewsMavens.com Raskrinkavanje.me