Raskrinkavanje.ba

IN Media → Popularizam nije patriotizam

10.11.2020
Tekst članka

U subotu navečer u Prijedorskoj ulici sreo sam grupu naših mlađih građana koji su pohvalili moj posljednji nastup u debati na RTV Sana, ali otvorili i razgovor o nekoliko drugih tema.

Jedan od sugrađana uz riječi podrške mi je uputio i kritiku da je potrebno da u svom budućem radu još više pojasnim građanima one stvari i događaje za koje sam uvijek smatrao da se podrazumijevaju, da su svima jasne, da su to zakonom propisane procedure koje ne treba elaborirati, itd…

U nedjelju ujutro, u 5 i 30 sam ustao i shvatio, da je za vrijeme ove gotovo završene kampanje ta dobronamjerna kritika mladića u Prijedorskoj ulici u stvari i najznačajnija zamjerka na moj rad koja stoji.

Samo par sati prije ovog razgovora u Hrustovu bio sam na promotivnom skupu sa našim Hrustovljanima. U razgovoru sa mještanima jedan mladić mi je prišao i rekao dajte molim vas pojasnite te javne nabavke ljudima, ja znam šta su i kako to ide, ali ne zna puno svijeta, ne bave se oni tim.

Kazao sam čovjeku ok, kakve javne nabavke, mislio sam da u Hrustovu postoji nekakav problem, da kasnimo sa nekim projektom, na šta mi je on rekao da je moj protukandidat, gospodin Kadirić napisao na Facebooku da sve poslove na prostoru naše općine treba dati samo našim firmama i firmama sa kantona. Rekao sam da slabo imam vremena da pratim Facebook objave ali da ću potražiti tu objavu.

Odlučio sam da postavim javno dva pitanja gospodinu Kadiriću. Prvo, da pojasni građanima kako bi on to uradio. Kako bi eliminisao firme iz RS-a a da ne prekrši zakon, da se ne služi reketom, ucjenama, da negativno ne utiče na konačnu cijenu, u konačnici da ne vrši pritisak ili ustupke koji kad-tad dođu na naplatu, a plaćaju se novcem građana.

Također sam provjerio spisak javnih nabavki u posljednje četiri godine i dobio jasne pokazatelje koliko su to projekata dobile domaće a koliko firme iz drugih gradova BiH. Više od 80% projekata (govorimo o novčanoj vrijednosti) su dodijeljene kompanijama sa područja Sanskog Mosta. Više od pola od ostalih 20% su opet pripale domaćim firmama jer su iste izvodile radove za svoje partnere iz drugih gradova. Tako da se može zaključiti da apsolutnu većinu projekata na prostoru naše općine i jesu realizovale firme sa prostora Sanskog Mosta.

Drugo pitanje koje se postavlja nije kako bi se eliminisale firme iz Prijedora, nego zašto bi. Ovo pitanje nije samo političko nego i ekonomsko. Kome je u interesu da proizvod iste kvalitete plaća više, jer ako onemogućite nekim firmama nadmetanje samim tim je i manja konkurencija i postižu se više cijene radova. Ipak, političko pitanje je uvijek najznačajnije.

Kakvu poruku gospodin Kadirić šalje Prijedoru sa svojom objavom. Državničku, o Bosni i Hercegovini svih naroda, jedinstvenom ekonomskom prosturu, ili neku drugu i drugačiju.

Kakav će biti odgovor Prijedora kad su u pitanju naše firme. „ECK“ izvodi godišnje stotine investicija kako na privatnim tako i na javnim objektima u Prijedoru, flasteri „Betongala“ su se polagali po cijelom RS-u, „Divel“ i „Ganić“ su kooperanti sa „Prijedor putevima“ i „Marjanovićem“, „Milksanove“ proizvode i sam pijem u centru Prijedora u restoranima. Filijala „Vrhpoljeprometa“ u Kozarcu je jedna od boljih firmi za centralno grijanje na prostoru Prijedora.

Da ne dužim, preporučio bih ministru da sjedne oko 6 ujutro u kafić „West“ na kružnom toku (ne bih da reklamiram, ali ekstra kafa) i popije kafu. Do 7 će mu biti jasno koliko naših građevinskih i drugih firmi ode u pravcu Prijedora. Odgovor Prijedora na objavu gospodina Kadirića koji bi se mogao očekivati najbolje izražava lokalizam „prti“.

Da stvar bude gora, u tom Prijedoru, Kozarcu, Bišćanima su upravo Bošnjaci vlasnici najvećih kompanija. Hoćemo li i njih halaliti a komšijama Srbima iz Prijedora poručiti da ne kupuju u „Bingu“, „Limo-Metalu“, „Heizung 2“ i drugima.

Lako je napisati popularnu objavu, ali načelnici, ministri i političari općenito moraju uvijek razmišljati o porukama koje šalju i posljedicama njihovih stavova.

Faris Hasanbegović

Članak indeksiran 13.11.2020. Zadnji put osvježen 13.11.2020.

Ocijenjeno u analizi