S tim u vezi, postavlja se otvoreno pitanje evropske perpsektive Srbije, s obzirom na to da je naša zemlja označena kao lider u tom procesu i do danas je 2025. označavana kao moguća godina prijema Beograda u evropski klub.
Evropska komisija je za period od 2021. do 2027. godine predložila novu “arhitekturu” zajedničkog budžeta.
Izlazak Velike Britanije iz EU uz povlačenje doprinosa Londona zajedničkom budžetu, kao i novi izazovi EU trebalo bi da budu pokriveni kroz uštedu postojećim programima, ali i kroz dodatna izdvajanja zemlja članica.
Evropska komisija predložila je veća izdavanja i za odbranu i bezbednost EU, upravljanje spoljnim granicama, unutrašnju bezbednost, digitalizaciju, očuvanje životne sredine kao i pomoć susednim zemljama i ostatku sveta na prvom mestu u cilju rešavanja migracione krize.
Današnjim predlogom predstavljamo pragmatičan plan za to kako da sa manje postignemo više – rekao je predsednik Evropske komisije Žan-Klod Junker.
Međutim, u tom predlogu za sada nema prostora da bude i više članica Unije.
– Nisu jasno naznačena sredstva, ali ona mogu biti dodata, odnosno može da se otvori linija. Nije sada zakucano da je nemoguće da dođe do proširenja – kaže Suzana Grubješić, generalna sekretarka Evropskog pokreta u Srbiji.
Ipak, napominje da imajući u vidu sadašnje raspoloženje i situaciju unutar Unije, kao i Makronovu izjavu, nije iznenađena što eksplicitno nisu navedena sredstva u nacrtu budžeta EU za period do 2027. godine.
IZVOR: Informer.rs