Izbori 2026 · 08.09.2026.
Žene čine 43% kandidata, ali predvode tek svaku šestu listu
Žene čine više od dvije petine kandidata za Opće izbore 2026. godine, ali predvode tek približno svaku šestu kandidatsku listu. Četiri godine nakon prethodne analize Istinomjera, značajniji pomak vidljiv je samo na državnom nivou, dok je na listama za entitetske parlamente stanje gotovo isto. 
Liste političkih subjekata širom Bosne i Hercegovine ukazuju na to da postoji viši stepen zastupljenosti žena u izbornom procesu, međutim, govore i u prilog tome da se trend marginaliziranja žena u politici nastavlja.
Što kaže Izborni zakon BiH?
Zastupljenost spolova na listama uređena je članom 4.19 Izbornog zakona BiH, u kojem se, između ostalog, navodi sljedeće:
Svaka kandidatska lista uključuje kandidate muškog i ženskog spola, koji su ravnopravno zastupljeni. Ravnopravna zastupljenost spolova postoji u slučaju kada je jedan od spolova zastupljen s najmanje 40% od ukupnog broja kandidata na listi. Kandidati spola koji je manje zastupljen raspoređuju se na kandidatskoj listi na sljedeći način: najmanje jedan kandidat manje zastupljenog spola među prva dva kandidata, dva kandidata manje zastupljenog spola među prvih pet kandidata i tri kandidata manje zastupljenog spola među prvih osam kandidata, itd.
Politički subjekti, govoreći o nositeljima lista, nemaju, dakle, zakonske prepreke ni obaveze kada je spolna zastupljenost u pitanju te je procjena stranačkih organa koji donose odluke o tome presudna.
Stranačka zastupljenost
Na kandidatskim listama za Opće izbore 2026. godine našlo se 6.968 kandidata, od čega su 2.973 žene, što čini 42,7% svih kandidata. Sve stranke koje imaju kandidate na Općim izborima imaju broj kandidatkinja u skladu s Izbornim zakonom BiH.
Od politički dominantnih stranki u BiH, najveći udio žena na listama ima HDZ BiH, njih 45,2%.
Slijedi ih SDA s 43,4% kandidatkinja. Na listi je zatim koalicija NES BiH, PDA, Naprijed! – “Za evropsku BiH zajedno” s 42,9% ili 90 kandidatkinja od ukupno 210.
Četvrto mjesto dijele DF/GS, Naša stranka i SBB udjelom od 42,6% žena na listama. Peto mjesto zauzela je Snaga naroda Rame Isaka s 42,3% kandidatkinja.
Najniži udio kandidatkinja na listama ima Stranka za BiH, čije liste sačinjava 40,3% žena, što je za 0,3% više nego što je zakonski propisano. Slijede SNSD s 40,9%, koalicija NiP-a i Stranke penzionera BiH s 41,6%, Ujedinjena Srpska s 41,7% i SDS s 42%.
Slaba zastupljenost žena na listama za Predsjedništvo BiH
Od prvih poslijeratnih izbora 1996. godine do danas žene su se za članice Predsjedništva BiH kandidirale u svega 15 navrata, pri čemu je riječ o 12 različitih kandidatkinja. Posebno je mala zastupljenost žena u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva. U proteklih 30 godina kandidirane su samo dvije žene: Hajrija Rahmanović iz BOSS-a 1998. godine i nezavisna kandidatkinja Aida Jusić 2010. godine.
Nijedna žena nije bila kandidatkinja za bošnjačkog člana u posljednja četiri ciklusa, od 2014. do 2026. godine.
Među strankama koje nikada nisu kandidirale ženu za Predsjedništvo BiH nalaze se SDA, SDP BiH, Stranka za BiH, SBB, SDS i PDP.
Situacija je drukčija kada je riječ o kandidatkinjama za hrvatskog i srpskog člana Predsjedništva. HDZ BiH kandidirao je Borjanu Krišto na općim izborima 2010. i 2022. godine, a Darijanu Filipović 2026. godine. SNSD je Željku Cvijanović kandidirao na izborima 2014. godine, 2022. i 2026, dok je HDZ 1990 kandidirao Dianu Zeleniku 2018. godine.
Od svih navedenih kandidatkinja, Željka Cvijanović je 2022. godine postala prva žena izabrana direktno u Predsjedništvo BiH u postdejtonskom periodu.
Žene na listama za predsjednicu RS
Nešto bolja situacija nego kod kandidatura za Predsjedništvo BiH postoji na nivou za predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske.
U odnosu na kandidaturu za Predsjedništvo BiH, žene su više bile zastupljene kada je kandidatura za predsjednika i potpredsjednike RS u pitanju. Od prvih poslijeratnih izbora 1996. godine do danas bilo je 19 ženskih kandidatura, odnosno 17 različitih žena, računajući i kandidature za potpredsjedničke funkcije koje se biraju na istom izbornom nivou (1, 2, 3).
Ipak, od 1996. godine samo su dvije žene na izborima osvojile funkciju predsjednice RS: Biljana Plavšić, koja je pobijedila na izborima 1996. godine s 59,2% glasova, i Željka Cvijanović, koja je za predsjednicu izabrana 2018. godine.
Zastupljenost žena na ovom izbornom nivou ni danas nije velika. Nakon što na prijevremenim izborima za predsjednika RS 2025. godine među šest kandidata nije bilo nijedne žene, na Općim izborima 2026. godine među 12 kandidata nalazi se samo jedna žena. Riječ je o Begiji Smajić iz Stranke za BiH, dok su preostalih 11 kandidata muškarci.
Nositeljice lista
Od ukupno 542 redovne kandidatske liste za zakonodavna tijela, samo 84 predvode žene. To je svega 15,5% nositeljica lista, naspram 42,8% žena među kandidatima.
NSRS
Najlošija zastupljenost je na listama za Narodnu skupštinu Republike Srpske, gdje su žene prve na samo 13 od 138 lista, odnosno 9,4%. Stranka Život predvodi s četiri nositeljice, zatim Narodni front s tri, dok pokret Sigurna Srpska, NiP, SDS, koalicija okupljena oko HDZ-a BiH i stranka Volja naroda Srpske imaju tek po jednu nositeljicu.
Od stranaka vladajuće koalicije u RS, samo Ujedinjena Srpska ima ženu na čelu jedne liste za NSRS. SNSD nema nijednu nositeljicu na svojih devet lista, a nijednu nemaju ni liste DNS–NPS, SP–DEMOS–NDP i SPS–Pokret Jedinstvena Srpska.
Predstavnički dom PSBiH
Po niskom postotku nositeljica slijede liste za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. Od ukupno 110 redovnih kandidatskih lista, 18 njih predvode žene koje dolaze iz 13 političkih subjekata.
Tri od pet lista za ovaj nivo Naše stranke predvode žene, zatim slijedi koalicija okupljena oko HDZ-a BiH s tri nositeljice od ukupno sedam lista te BH Zeleni s dvije nositeljice od ukupno pet lista. Preostalih deset stranaka ima po jednu nositeljicu, a izdvajaju se pokret Sigurna Srpska, SDA, Stranka za BiH, SNSD i koalicija Hrvatska petorka.
Koalicija NiP-a i Socijaldemokrata BiH ima osam lista za Predstavnički dom PSBiH i nijednu nositeljicu, dok SDP BiH, SBB, DF/GS i koalicija NES–PDA–Naprijed! imaju po pet lista, također bez ijedne žene na njihovom čelu. Nijednu nositeljicu nemaju ni SDS – Volja naroda, Za pravdu i red – Lista Nebojše Vukanovića i Ujedinjena Srpska.
Predstavnički dom PFBiH
Za Predstavnički dom Parlamenta FBiH žene predvode 26 od ukupno 151 redovne kandidatske liste, odnosno 17,2%.
Od 11 lista koalicije HDZ-a BiH, tri predovde žene, dok stranke SBB i Snaga naroda, te koalicija BH Zeleni–Novo vrijeme–Tuzlanska alternativa imaju po deset lista, od čega po tri predovde žene.
Po dvije nositeljice lista za ovaj nivo vlasti ima koalicija NES BiH, PDA, Naprijed! – Za evropsku BiH zajedno te stranke Republikanci BiH i SNSD.
Na listama za Predstavnički dom Parlamenta FBiH pet političkih subjekata nema nijednu ženu na prvom mjestu. Posebno se izdvajaju SDA i Stranka za BiH, koje imaju po 11 kandidatskih lista, ali nijednu od ukupno 22 liste ove dvije stranke ne predvodi žena. Bez ijedne nositeljice su i Hrvatski nacionalni pomak, Hrvatska nezavisna lista i POMAK, koji na ovom nivou imaju po jednu listu.
Kantonalne skupštine
Najveći broj nositeljica lista našao se na kandidatskim listama za kantonalne skupštine. Od ukupno 143 liste za ovaj nivo, njih 27 predvode žene, što je 18,9%.
Na listama za kantonalne skupštine, po tri nositeljice imaju koalicija Željko Komšić–Za građansku državu–DF/GS, Naša stranka i BH Zeleni. DF/GS ima osam kantonalnih lista, Naša stranka sedam, dok BH Zeleni imaju pet lista, od kojih tri predvode žene. Po dvije nositeljice imaju SDA i SBB – Fahrudin Radončić.
S druge strane, SDP BiH ima liste za svih deset kantonalnih skupština, ali nijednu od njih ne predvodi žena. Bez ijedne nositeljice su i svih osam lista Snage naroda – Ramo Isak te svih pet lista koalicije NES–PDA–Za evropsku BiH.
Nijednu ženu na prvom mjestu nemaju ni Hrvatska republikanska stranka s četiri kantonalne liste, koalicija HDZ 1990–HSS i HSP BiH s po tri te BHI – Kasumović Fuad, Crvene linije, koalicija NES BiH, PDA, Naprijed! – Za evropsku BiH zajedno i Republikanci BiH s po dvije liste.
U poređenju s Općim izborima 2022. godine, zastupljenost žena na čelu kandidatskih lista nešto je bolja, ali pomak nije veliki. Najvidljivija promjena zabilježena je na državnom nivou. U analizi Istinomjera iz 2022. godine, među dominantnim političkim subjektima žene su predvodile deset od 84 analizirane liste za Predstavnički dom PSBiH, odnosno 11,9%, dok 2026. godine žene predvode 18 od ukupno 110 lista, odnosno 16,4%. Na listama za Predstavnički dom Parlamenta FBiH promjena je gotovo zanemariva, kao i za Narodnu skupštinu RS.
Upoređujući podatke s prethodnim izbornim ciklusom, vidljivo je da je broj žena na čelu kandidatskih lista u pojedinim segmentima porastao, ali bez značajnijeg ukupnog pomaka. Iako zakonska kvota osigurava da žene čine više od dvije petine kandidata, odluke o tome ko će predvoditi liste i biti kandidiran za najviše političke funkcije i dalje u velikoj mjeri idu u korist muškaraca.
(Istinomjer.ba)
Izvor: Istinomjer