Foto: Raskrinkavanje.ba
Na Facebook stranici emisije “Centar dana” Alternativne televizije (ATV) 15. aprila 2026. godine objavljen je isječak iz epizode koja se emitovala tog dana. U isječku se govori o djeci u Indiji koja su pronašla radost igrajući se u vrtlogu prašine.
Gledateljima/cama se prikazuju snimci na kojima se vidi kako djeca skaču u vrtloge prašine i puštaju da ih oni odvoje od zemlje. Na jednom poprilično nevjerovatnom snimku prikazana je grupa djece koja istovremeno ulaze u vrtlog i u poluhorizontalnom položaju lebde i vrte se u zraku.
Foto: Screenshot
Snimak na Facebook stranici “Centar dana” prikupio je do datuma pisanja ove analize više od pola miliona pregleda, a podijeljen je 820 puta.
Odakle je viralni snimak?
Prašinski vrtlog je stvarni fenomen koji se javlja kada se prašina nad zagrijanom površinom kreće u spirali. Najčešće je visok oko 50 cm (iako može dostići visinu i nekoliko metara).
Snimci na kojima se djeca iz Indije vrte u prašinskim vrtlozima kao na ringišpilu, pak, nisu autentični.
Dva videa koja su prikazana u emisiji ATV-a izvorno su objavljena na Instagram profilu Anmol Bohra 13. aprila 2026. godine (1, 2). Na ovom profilu, koji broji 802.000 pratitelja/ki, redovno se objavljuju videi koji prikazuju grupe odraslih ljudi kako skaču u prašinske vrtloge, kao i videi u kojima novac, telefoni ili stolice padaju s neba, a sve uz opis da je riječ o “božijem čudu” (1, 2, 3). Očigledno je da je riječ o sadržaju koji je kreiran vještačkom inteligencijom. U opisu istoimenog Facebook profila na kojem se objavljuje isti taj sadržaj navedeno je da autor videa uči druge korisnike/ce kako da prave viralne reelse pomoću vještačke inteligencije.
Na činjenicu da su snimci djece koja se vrte u prašinskom vrtlogu AI upozoravali/e su i drugi/e korisnici/e društvenih mreža.
Alat za detekciju sadržaja kreiranog vještačkom inteligencijom Hive Moderation također je procijenio da su oba videa djece koja se igraju u vrtlozima vjerovatno rezultat vještačke inteligencije.
Foto: Screenshot
Kako prepoznati AI video?
Vještačka inteligencija znatno je napredovala proteklih godina, zbog čega je nekada vrlo teško razlikovati autentičan sadržaj od onog koji je kreiran pomoću nje, čak i za profesionalce koji rade u medijima.
Ipak, postoji nekoliko stvari na koje možemo obratiti pažnju i nekoliko alata koje možemo koristiti u pokušaju da detektujemo AI sadržaj.
U vodiču za prepoznavanje AI sadržaja, koji je u septembru 2025. godine objavila Globalna mreža za istraživačko novinarstvo, navodi se da i dalje postoje suptilni vizualni znakovi koji mogu indikovati da je nešto kreirano vještačkom inteligencijom. AI videi i slike nerijetko sadrže detalje koji prkose zakonima fizike (kao npr. grupa djece koja se vrte u vrtlogu prašine). Sjene i refleksije također su često prikazane na neprirodan način ili ih uopšte nema tamo gdje bi trebale biti na stvarnim fotografijama ili snimcima. Ljudi su često prikazani na nerealan način, sa savršenom teksturom kože, savršenim proporcijama i frizurama, čak i u situacijama kada to ne bi bilo očekivano (npr. slika osobe koja je upravo preživjela prirodnu katastrofu s netaknutom šminkom i savršenom frizurom).
Kako je za BBC u novembru 2025. godine objasnio Hany Farid, profesor informatike na Univerzitetu Berkeley, Kalifornija, generisanje AI videa je skupo. Zbog toga većina alata koji se koriste za ove svrhe proizvodi vrlo kratke videe, kraće od onih koje tipično viđamo na društvenim mrežama poput TikToka i Instagrama. Najčešće traju oko 10-ak sekundi. Moguće je, kazao je Farid, da neko sklopi više AI snimaka u jedan, ali i u tom se slučaju vide jasni prelazi između njih, što može biti indikator kada pokušavamo da detektujemo AI sadržaj.
Na internetu je dostupno i nekoliko besplatnih alata za detekciju AI sadržaja, kao što su Hive Moderation, True Media i Deepfake Detection, koji mogu indikovati koja je vjerovatnoća da je neki sadržaj nastao pomoću vještačke inteligencije.
Ukoliko sumnjate u autentičnost nekog snimka ili fotografije, možete nam ih poslati putem forme za slanje sugestija na našoj web stranici ovdje ili putem društvenih mreža.
Shodno činjenicama, tvrdnju da snimak koji je emitovan u emisiji “Centar dana” prikazuje stvarnu scenu djece u Indiji koja se igraju u vrtlogu prašine ocjenjujemo kao lažnu vijest.
(Raskrinkavanje.ba)