Anonimni portal manipulativno o aktivistima/cama koji se bore protiv izgradnje mini hidroelektrana

Portal Jablanica Live objavio je članak u kojem se iznose manipulativne tvrdnje o udruženjima koja se bore protiv izgradnje mini hidroelektrana u BiH.

Foto: Pixabay

Na anonimnom portalu Jablanica Live 25.5.2022. godine objavljen je članak pod naslovom:

Borci za bh. rijeke: Ko i zašto obilato finansira ekološka udruženja u BiH?

U članku se govori o aktivistima/cama koji/e se bore protiv izgradnje mini hidroelektrana u Bosni i Hercegovini te preispituje njihove motive i motive donatora koji odobravaju grantove za njihove kampanje.

Na samom početku članka tvrdi se da mnoge bh. nevladine organizacije žive od obilnih “donacija”, a da se ne zna “šta i za koga rade”. Potom se navodi da su neimenovani autori/ce članka istražili/e nevladine organizacija ACT i Mozaik, na čijem se vrhu navodno nalazi aktivistica Lejla Kusturica.

Tvrdi se da organizacija ACT nema uposlenike i da ne plaća porez na plate i doprinose. 

Dalje se ističe da su udruženja ACT i Mozaik dobili određene donacije iz Rockefeller Brothers Fonda (RBF), te se postavlja pitanje da li su ekološka društva u BiH “samo produžena ruka američke globalne politike”.

Na koncu, motivi iza aktivizma ekoloških udruženja u BiH dovode se u pitanje zbog toga što se porodica Rockefeller u prošlosti “obogatila na nafti”.

Portal Jablanica Live na svojoj stranici nema istaknut impressum niti podatke o vlasničkoj strukturi. Kao kontakt-adresa, na stranici je naveden e-mail firme “Artheon promotions d.o.o.” sa sjedištem u Mostaru. Web stranica ove firme nije dostupna, a jedini podaci koji se o firmi mogu pronaći jesu oni u Registru poslovnih subjekata u BiH.


Šta su mini hidroelektrane i kako utječu na okoliš?

Izgradnja mini hidroelektrana u Bosni i Hercegovini i drugim zemljama regiona proteklih nekoliko godina podstakla je u javnom prostoru rasprave o njihovom utjecaju na okoliš. 

U Bosni i Hercegovini je do maja ove godine izgrađeno 115 mini hidroelektrana, a još 340 je u fazi izgradnje, navodi se u članku portala Radio Slobodna Evropa.

Kako stoji u članku istog portala iz 2019. godine, studije rađene u Evropskoj uniji i Srbiji ukazuju da mini hidroelektrane imaju štetan utjecaj na životnu sredinu. Upravo je zbog štetnog utjecaja, kako se navodi, u Evropi srušeno oko 400 mini hidroelektrana, a u SAD-u od 1993. do 2017. preko 1.000.

U kratkom videosnimku objavljenom na ovom portalu objašnjava se kako funkcionišu mini hidroelektrane i zašto su štetne:

Tok rijeke ili planinskog potoka pregrađuje se branom. Voda se zatim sprovodi kroz cijevi. Kroz cijevi, voda se zatim sprovodi do turbine. Turbina pretvara mehaničku energiju vode u električnu energiju. Struja se zatim uvodi u elektromrežu, dok se voda ponovo vraća u riječni tok.

Izgradnja male hidroelektrane utiče na cijeli ekosistem: na biljke, životinje i ljude. Kada se rijeka pregradi i uvede u cijevi, mijenja se prirodni tok rijeke ili potoka, a u njemu ostaje nedovoljno ili vrlo malo vode da bi opstale biljke i životinje. Da bi se izgradila mala hidroelektrana, krče se šume, sijeku stabla drveća. To utiče na druge životinje, šume se smanjuju, vazduh postaje nekvalitetniji, dolazi do erozije terena. Prilikom izgradnje male hidroelektrane često nisu obezbijeđenje tzv. riblje staze koje omogućavaju ribama i rakovima da se slobodno kreću radi ishrane i mrijesta. Lokalno stanovništvo ostaje bez izvora vode.

Ove činjenice izostavljene su u članku portala Jablanica Live, u kojem se borba aktivista/ica za zabranu izgradnji mini hidroelektrana nastoji predstaviti isključivo kao da je u službi interesa stranih fondacija.

Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH je u junu 2020. godine usvojio zaključak o potpunoj zabrani izgradnje mini hidroelektrana na cijeloj teritoriji FBiH, čime je Parlament dao Vladi FBiH rok od tri mjeseca da izradi prijedlog potrebnih promjena zakona, kao i da formira tijelo koje će na tome raditi. Usprkos tome, zakon kojim bi se u potpunosti zabranila izgradnja mini hidroelektrana u FBiH još nije stupio na snagu.

Više o tome možete pročitati u analizi našeg partnerskog portala Istinomjer, objavljenoj u aprilu ove godine.


Ko je Lejla Kusturica i kako radi ACT fondacija?

Kada je riječ o borbi protiv izgradnje mini hidroelektrana, jedna od najistaknutijih ličnosti u BiH je aktivistica Lejla Kusturica, o kojoj se u članku portala Jablanica Live navodi: 

Istražili smo konkretan slučaj nevladinih organizacija u čijem vrhu se nalazi aktivistica Lejla Kusturica koja obnaša funkciju direktorice Fondacije „Atelje za društvene promjene – ACT“, a pored pomenutog udruženja, Kusturica je u vrijeme kada su donacije zaprimljene bila menadžerica za filantropiju Fondacije “Mozaik”. Lejla je inače veoma aktivna i glasna u borbi protiv izgradnje mini-hidroelektrana u BiH te kroz svoje nevladine organizacije lobira strane donacije putem raznih internacionalnih nevladinih fondacija.

U članku se također iznose tvrdnje o fondacijama ACT i Mozaik:

Na web stranici rbf.org u vlasništvu Rockefeller Brohers Fondacije možemo vidjeti da su fondacija Act kao i Mozaik primili izdašne donacije, tačnije ukupno su primili gotovo blizu jednog miliona KM! Na sljedećim linkovima i sami možete pogledati pomenute donacije. Donacije za Act pogledajte ovdje,  a donacije za Mozaik ovdje.

Naprimjer, 10. maja 2021. godine Fondacija “Atelje za društvene promjene – ACT” dobila je donaciju od 25.000 hiljada dolara na ime njihovog projekta za “Očuvanje naših rijeka”,ACT je od ovog fonda dobio još jednu donaciju od 70.000 hiljada dolara u aprilu ove godine.

Udruženje nema zaposlenih, nema poreza na plaće, nema porez na dobit, nema plaćanja doprinosa.

Fondacija “Mozaik” u kojoj Lejla Kusturica obnaša mjesto menadžerice za filantropiju bila je veoma aktivna u lobiranju sa Rockefeller Brothers Fondom. Na njihovo ime stiglo je čak 442.000 američkih dolara kroz tri donacije od 2018. godine do 2021. godine. 

Raskrinkavanje je kontaktiralo Kusturicu s molbom da nam kaže kada i na kojoj poziciji je bila zaposlena u Fondaciji Mozaik, da li Fondacija ACT ima zaposlenike i plaća li doprinose i porez na plate, te za koje je projekte Fondacija dobila grantove od Rockefeller Brothers Fonda.

Kako je objasnila u odgovoru na naš upit, Kusturica je u Fondaciji Mozaik bila zaposlena od 2013. do 2017. godine, a radila je kao asistentica, koordinatorica i na koncu menadžerica na projektima u oblasti omladinskog poduzetništva i filantropije. 

Dakle, nije tačno da je Fondacija Mozaik zaprimila navedene “donacije” od Rockefeller Fonda za vrijeme dok je Lejla Kusturica radila u toj organizaciji. Također, manipulativna je tvrdnja da Kusturica “kroz svoje nevladine organizacije lobira strane donacije”. Ona nema “svoje” nevladine organizacije, već vrši funkciju direktorice u jednoj – Fondaciji ACT.

Na pitanje o broju zaposlenih i plaćanju doprinosa i poreza na plate u organizaciji ACT, Kusturica je rekla da Fondacija ima jednog kontinuiranog uposlenika, direktoricu, za koju se redovno plaćaju svi potrebni porezi i doprinosi na platu. Također imaju i tri eksterne osobe koje pomažu u radu ACT-a i za koje se plaćaju svi potrebni porezi po uputama računovođe.

Osim toga, ACT je prošle godine angažovao nekoliko osoba kroz različite ugovore o povremenim poslovima, a sve obaveze u vidu poreza i doprinosa za te angažmane prema državi izmirene su zaključno sa 31.5.2022, navela je Kusturica. Iz Fondacije ACT Raskrinkavanju je na uvid dostavljeno uvjerenje iz Poreske uprave, kao i finansijski izvještaji kojima se potvrđuje da organizacija plaća doprinose i nema dugovanja.

Kusturica je također objasnila da je tačno da ACT ne plaća porez na dobit, jer kao neprofitna organizacija nema dobit i ostvaruje prihode putem donacija, i po zakonu ne podliježe porezu na dobit.

Kusturica je objasnila da je ACT fondacija u 2021. godini od Rockefeller Brothers Fonda dobila grant u iznosu od 25.000 američkih dolara pod nazivom “Sačuvajmo naše rijeke” u trajanju od godinu. U aprilu ove godine, prema Kusturicinim riječima, dobili su dvogodišnju podršku od RBF-a u iznosu od 70.000 dolara za rad ACT-a. Navela je na šta će se njihova organizacija usredotočiti u naredne dvije godine:

U našem fokusu u naredne dvije godine bit će konačno usvajanje zakona kojim se, između ostalog, zabranjuju male hidroelektrane, usvajanje drugih zakona i podzakona za zaštitu rijeka, organizovanje akademija za aktiviste i umjetnike, podrška lokalnim pokretima, kreiranje jednog vida instituta znanja sastavljenog od stručnjaka, umjetnika i aktivista. Također ćemo se još aktivnije fokusirati na regionalnu saradnju grass-root pokreta u odbrani rijeka. Zajedno s drugima radit ćemo na zaštiti prirode u BiH kroz koncept klimatske pravde.

Dakle, Fondacija ACT je od RBF-a dobila grantove, a ne donacije. 

Donacije predstavljaju davanje u neku dobru svrhu, koje ne podrazumijeva protuuslugu.  Grantovi su, s druge strane, sume novca koje se daju kao podrška za rad nekoj organizaciji ili pojedincima, obično nakon formalnog procesa odlučivanja koji uključuje pisanu ili verbalnu prezentaciju rada pojedinca ili organizacije i donošenje odluke na osnovu toga. Grantovi podrazumijevaju podnošenje izvještaja o utrošku sredstava i o tome šta je njime postignuto. Projektni grantovi odobravaju se za specifične projekte, a grantovi opšte podrške da bi se učvrstila opšta svrha ili rad jedne organizacije.

Kusturicu smo pitali da li ju je iko s portala Jablanica Live prije objave članka kontaktirao s molbom za komentar na navode koji su izneseni o njoj i njenoj organizaciji. Rekla je da nije bila kontaktirana.

Fondacija ACT nije jedino udruženje koje se bori protiv izgradnje mini hidroelektrana u BiH. U BiH djeluje na desetine ekoloških udruženja. U borbi protiv izgradnje mini hidroelektrana posebno se istaklo udruženje “Bistro-Hrabre Žene Kruščice”, koje je pažnju javnosti privuklo kada su članice ovog udruženja svojim tijelima zaustavile gradnju mini hidroelektrane na rijeci Kruščici.

Porodica Rockefeller i manipulativno povezivanje ekološkog aktivizma u BiH sa naftnom industrijom  

U članku portala Jablanica Live navodi se:

Pitanje koje se samo po sebi nameće je da li su Ekološka društva u BiH samo produžena ruka američke globalne politike jer sudeći po ovim izdašnim donacijama i motivima Fondacija koje doniraju novac dobijamo  takvu sliku.

Poznato je da se porodica Rockefeller obogatila na nafti. Rockfellerov Standard Oil bio je prvi veliki svjetski biznis, u jednom trenutku kroz rafinerije te tvrtke prolazilo je 90 posto nafte u svijetu. Od ovog bogatstva donirani su milioni i milioni raznim nevladinim organizacijama, a kroz svoju fondaciju iste doniraju i bh. nevladinim organizacijama.
(...)
No, činjenica da leže u istom krevetu sa doajenima svjetskog zagađivanja i to što se finansiraju “prljavim novcem”, koji je uzrok višestrukog zapaljenja rijeka, ne remeti mnogo bh. “borce za rijeke” kada je primanje izdašnih donacija u pitanju.

Za kraj ćemo napomenuti činjenicu da ‘zelena energija’ koju promovišu fondacije koje doniraju velike novce Ekološkim pokretima u BiH i nije baš toliko zelena jer materijal za proizvodnju solarnih panela kao i vjetroturbina u velikom količini ovisi o rudaranju rijetkih metala. Takvi rudnici u svijetu već prave ogromne ekološke katastrofe a o tome ćemo pisati u narednom članku…

Tačno je da je porodica Rockefeller, tačnije John D. Rockefeller, krajem 19. stoljeća osnovala i vodila veliku naftnu kompaniju Standard Oil, koja je 1911. razbijena na nekoliko desetina manjih firmi. Djeca John D. Rockefellera su 40-ih godina prošlog stoljeća osnovala Rockefeller Brothers Fond.

Činjenica da je otac osoba koje su osnovale RBF krajem 19. i početkom 20. stoljeća upravljao naftnom korporacijom, pak, ne znači da su ekološka udruženja u BiH, koja se bore za očuvanje okoliša i rijeka, “produžena ruka američke globalne politike” i ne umanjuje štetu koju mini hidroelektrane imaju na okoliš.

Isticanjem ovih informacija, javnost se podstiče na sumnju u pozadinu aktivizma protiv izgradnje mini hidroelektrana.

Izostavljanje činjenica o štetnosti mini hidroelektrana, iznošenje netačnih tvrdnji o aktivističkim udruženjima koja se bore protiv njihove izgradnje, te naglašavanje informacija o historiji porodice Rockefeller u članku objavljenom na portalu Jablanica Live, gradi se manipulativna slika o temi o kojoj se piše. U samom naslovu članka, postavljanjem pitanja “ko i zašto finansira ekološka udruženja u BiH”, insinuira se da se iza aktivizma krije tajni, zlonamjerni interes. 

Na koncu, u članku nema konkretnog odgovora na pitanje “zašto”, koje se postavlja u naslovu, već se navodi niz “zavjeroloških” tvrdnji o ekološkim udruženjima kao “produženoj ruci američke globalne politike”.

Shodno činjenicama, tvrdnje da je Fondacija Mozaik dobila grantove od Rockefeller Brothers Fonda dok je Lejla Kusturica tamo radila, da organizacija ACT nema uposlenih, ne uplaćuje doprinose i porez na dobit te da Kusturica preko “svojih nevladinih organizacija” lobira “strane donacije” ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama

Članak ocjenjujemo i kao pristrasno izvještavanje, s obzirom na to Kusturica, direktorica organizacije koja je predmet članka, nije kontaktirana sa molbom za komentar prije objave članka u kojem se iznose optužbe na njen račun i račun organizacije u kojoj je direktorica.

(Nerma Šehović i Elma Murić, Raskrinkavanje.ba)

Autorica: Redakcija Objavljeno: 24. 06. 2022 | Zadnji put osvježeno: prije 5 mjeseci

Posljednje objavljene analize

Lažna vijest
Lov na klikove: Izmišljena priča o životu medicinske sestre u Beču

Anonimni portali “nadogradili” su priču o medicinskoj sestri koja je emigri...

Lažna vijest Prenošenje lažnih vijesti
Analiza
Lažna vijest
Teorija zavjere o prisilnoj vakcinaciji: Šta su zapravo ciljevi Imunizacijske Agende 2030?

Društvenim mrežama i pojedinim portalima šire se tvrdnje o navodnim ciljevi...

Lažna vijest Manipulisanje činjenicama Teorija zavjere
Raskrikavanje.rs Istinomjer.ba Analiziraj.ba NewsMavens.com Raskrinkavanje.me