Foto: Silverije, Wikimedia Commons
U Zagrebu se od 30. novembra 2024. do 7. januara 2025. godine održava tradicionalna pretpraznična manifestacija advent. Dan nakon početka adventa, 1. decembra 2024. godine, na Facebook profilu Andrije Klarića objavljen je video u kojem Klarić obilazi adventske štandove i provjerava da li prihvataju gotovinu. Klarić je voditelj podcasta “Slobodni” u kojem se nerijetko dijele teorije zavjere. U videu na Facebooku on prikazuje kako u kućicama koje se nalaze na Trgu bana Jelačića ne prihvataju gotovinu, dok u ostalim kućicama prihvataju. Na snimku je također prikazan natpis na kojem je objašnjeno da je Trg bana Jelačića “cashless”, odnosno bezgotovinska zona, u kojoj je plaćanje moguće obaviti isključivo bankovnom karticom.
Foto: Screenshot/Facebook
Video je ubrzo postao viralan. Do datuma pisanja ove analize podijeljen je gotovo 1.000 puta i prikupio je skoro 150.000 pregleda.
Samo dan kasnije, zbog negodovanja građana/ki (1, 2), bezgotovinska zona na zagrebačkom adventu je ukinuta. Iz Gradske uprave Zagreba objasnili su da su odluku o bezgotovinskoj zoni samoinicijativno donijeli organizatori događaja, a promijenili su je nakon što je Gradska uprava reagovala. Prema informacijama kojima raspolaže Jutarnji list, organizatori su mislili da će uvođenjem bezgotovinske zone ubrzati proces plaćanja i skratiti vrijeme čekanja te im nije bila namjera da bilo koga diskriminišu. Dakle, od 2. decembra na Trgu bana Jelačića moguće je plaćati i gotovinom.
Bez obzira na činjenicu da je problem s neprihvatanjem gotovine na adventu riješen za jedan dan, bezgotovinska zona na Trgu bana Jelačića “inspirisala” je mnogobrojne teorije zavjere na društvenim mrežama. Tako se na Facebooku 2. i 3. decembra tvrdilo da je riječ o “pokaznoj vježbi” za potpuno ukidanje gotovine, što će rezultirati “svijetom potpunog nadzora” (1, 2, 3).
Na trgu u Zagrebu u okviru Adventa nije moguće platiti gotovim novcem nego isključivo karticama. To je samo pokazna vježba za svijet bez gotovog novca, svijet potpunog nadzora koji je suprotan sa idejom slobodnog društva. Uključimo se sve jer nije kasno dok god imamo slobodnu volju i izbore.
U objavi od 5. decembra 2024. godine na “zavjerološkom” Facebook profilu Marko Kraljevic Ponovo Jaše, uz isječak videa koji je objavio Klarić, iznose se tvrdnje da plaćanje karticom znači ulazak u “digitalni tor” i uvod u ukidanje gotovine i robovlasništvo.
Na videu objavljenom na YouTube kanalu Matrix TV 1. decembra 2024. godine bezgotovinska zona na adventu povezuje se sa “zakonom o digitalnom novcu” koji je navodno nedavno izglasan u Hrvatskoj. Autor videa navodi da ne zna kako je bezgotovinska zona legalna, tvrdeći da možda to ima veze s nedavno izglasanim zakonom.
I portal Epoha je u svom članku objavljenom 1. decembra 2024. godine opisao adventsku bezgotovinsku zonu kao “društveni eksperiment” za testiranje pokornosti javnosti i “zonu sumraka”. Nakon što je bezgotovinska zona ukinuta, određeni “zavjerološki” portali opisali su to kao važnu pobjedu u borbi za slobodu, ponavljajući tvrdnje o “zakonu o digitalnoj valuti” koji je navodno izglasan u Hrvatskom saboru i planu da se silom nametne digitalni novac (1, 2, 3, 4).
Šta su činjenice?
Paranoidne teorije zavjere o ukidanju gotovine i uvođenju digitalne valute centralne banke već nekoliko godina kruže na društvenim mrežama. Kako smo naveli u analizama ovdje, ovdje i ovdje, u ovim teorijama zavjere tvrdi se da će vlade širom svijeta uvesti digitalnu valutu centralne banke i ukinuti gotovinu, što će rezultirati time da vlast može pratiti kretanje pojedinca/ki i određivati koliko novca može imati i na šta ga smije trošiti.
Ove teorije zavjere uglavnom su bazirane na netačnim tvrdnjama i pogrešnom razumijevanju digitalnih valuta.
Digitalna valuta centralne banke predstavlja digitalnu verziju valute koju centralna banka neke države već izdaje u gotovini. Iako mnoge države u svijetu razmatraju ili testiraju uvođenje digitalne valute putem pilot-projekata, trenutno ih je samo nekolicina zaista uvela: Jamajka, Bahami i Nigerija. Hrvatska, suprotno tvrdnjama s društvenih mreža, nije izglasala “zakon o uvođenju digitalne valute”, već Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkom novcu. Riječ je o dva pojma koja imaju potpuno drugačije značenje, što smo detaljno objasnili u analizi ovdje.
Nijedna država na svijetu, uključujući i one koje su uvele digitalne valute i one koje to planiraju, nije ukinula gotovinu niti to zvanično najavljuje. Digitalna valuta centralne banke služi kao dopuna gotovini, a ne kao njena zamjena.
Neke države koje razmatraju uvođenje digitalne valute također razmatraju i načine na koje bi zaštitili upotrebu gotovine (1, 2). Naprimjer, Evropska unija razmatra uvođenje digitalnog eura, ali kako bi se to realizovalo, Evorpski parlament i Vijeće Evropske unije prvo moraju, između ostalog, usvojiti Prijedlog uredbe o euronovčanicama i eurokovanicama kao zakonskom sredstvu plaćanja koji garantuje dostupnost i korištenje gotovine kao legitimnog platnog sredstva.
Dakle, nigdje nije ukinuta niti se planira ukinuti gotovina. I ostale tvrdnje iz teorije zavjere o digitalnoj valuti lako se mogu osporiti. Naprimjer, ukoliko se zaista uvede digitalni euro u Evropskoj uniji, on neće moći biti “programabilan”, odnosno centralna banka neće moći određivati na šta građani/ke koji/e budu željeli/e koristiti digitalnu valutu smiju ili ne smiju trošiti svoj novac.
Problem u vezi s digitalnim valutama centralne banke svakako jeste potencijalno narušavanje privatnosti pojedinca/ke. Pojedine države koje razmatraju uvođenje digitalne valute predlažu načine na koje bi se taj rizik mogao minimizirati. U Ujedinjenom Kraljevstvu, recimo, razmatraju da građani/ke koji/e budu željeli/e koristiti digitalnu valutu novac drže na računu kojim bi upravljao “posrednik”, odnosno privatna kompanija, što bi onemogućilo Vladi da ima direktan uvid u transakcije. U EU nastoje kreirati opciju offline plaćanja koja bi korisnicima/ama garantovala da detalji transakcije neće biti poznati nikome osim njima i licu kojem plaćaju.
Bilo kako bilo, gotovina nije i neće biti ukinuta, barem ne u relativno bliskoj budućnosti. Kratkovjeka bezgotovinska zona na zagrebačkom adventu u režiji organizatora događaja nije dokaz neke rasprostranjene zavjere za ukidanje gotovine i tjeranje ljudi u “digitalni tor”. Štaviše, gradske vlasti u Zagrebu reagovale su prilično brzo nakon žalbi koje su uputili/e građani/ke i promijenili situaciju.
Shodno činjenicama, tvrdnju da je bezgotovinska zona na adventu u Zagrebu “pokazna vježba” pred ukidanje gotovine i dio plana da se ljudi “gurnu u tor” digitalne valute ocjenjujemo kao teoriju zavjere.
(Raskrinkavanje.ba)