Portal “Nema veze” objavio je 8 decembra članak sa naslovom:
I KOD NAS SE PRODAJU: 10 lažnih namirnica koje Kina izvozi a pune su pesticida, plastike i hemikalija koje prouzrokuju rak!
Ako je vjerovati brojaču posjeta na samoj stranici, članak je do trenutka pisanja analize pogledalo preko 66 hiljada, a podijelilo preko 9 stotina osoba.
Pretragom ovog naslova utvrdili smo da se ova vijest pojavljuje na raznim portalima još od 2016. godine. Najstariju objavu sa ovim naslovom zabilježili smo na portalu “Fokuzz”, koji je istu objavio 23.03.2016.
U svim člancima donosi se identična “lista lažnih namirnica” koju prenosimo u cjelosti:
1. Lažna jaja
Ova jaja sadrže alginsku kiselinu, kalijum, želatin, kalcijum-hlorid, vodu i veštačku boju. Ljuska je napravljena od kalcijum-karbonata. Jedenje ovih jaja može izazvati gubitak memorije i demenciju.
2. Orasi punjeni cementom
Prodavac koji je prodavao ove orahe rekao je da je ovo uradio kako bi “orasi” bili teži.
3. Svinjetina umesto govedine
Svinjetina je u Kini mnogo jeftinija od govedine, tako da mnogi restorani podmeću svinjetinu umesto govedine, ali je prvo hemijski obrade. Lekari kažu da ovako obrađeno meso može izazvati sporo trovanje, deformitete pa čak i tumor.
4. Lažni grašak
Lažni grašak pravi se od stočnog graška i soje, dodaje se zelena boja i natrijum-metasulfit (koristi se kao izbeljivač ili konzervans). Ovo je prehrambenoj industriji zabrenjeno da koristi u proizvodima jer može izazvati rak, a takođe ometaju telo u apsorpciji kalcijuma.
5. Bejbi formula
Formula sadrži veoma malo hranjivih materija, verovatno je napravljena od krede, a kod dece se razvija “velika bolest glave” zbog koje koje glava deteta nabubri a ostatak tela propada.
6. Industrijska so umesto kuhinjske soli
Industrijska se je nepogodna za ljude. Ipak, ona je mnogo jeftinija od kuhinjske soli. Industrijska so može da izazove mentalne i fizičke probleme, na primer hipotiroidne probleme i poremećaj reproduktivnog sistema.
7. Blato umesto crnog bibera
Proizvodi u Kini se ne isputuju po svemu sudeći dok neko ne umre zbog njih. Umesto crnog bibera prodavano je blato, a umesto belog brašno. Jedan prodavac je na to rekao “niko od toga neće umreti”.
8. Lažne nudle
U Žongšanu je proizvedeno nekoliko tona lažnih nudli. Istraživanje je pokazalo da su nudle napravljenje od kukuruza, parafinskog voska i mastila koje im je davalo ljubičastu boju.
9. Lažni ginseng
Ginseng je koren koji se u Kini koristi oko 3000 godina u medicinske svrhe. Prodavci su ginseng kuvali sa šećerom kako bi dobio na težini. Prirodni ginseng sadrži 20% šećera, dok je ovao sadržao 70%. Sa tolikom količinom šećera, neće mnogo učiniti za nečije zdravlje.
10. Plastični pirinač
Ogromne količine plastičnog pirinča otkrivene su u Kini, koji je uglavnom napravljen od krompira i sintetičke smole. Često konzumiranje ovakvog pirinča moglo bi da izazove rak.
Ova lista od 10 (nekada ih je 8 ili 9) “lažnih namirnica iz Kine” pojavljuje se na stotinama portala i na raznim jezicima. U moru objava nemoguće je utvrditi koji su prvobitni izvori i teško je potvrditi autentičnost samih fotografija, to jest pronaći šta one zaista predstavljaju i da li se radi o proizvodima koji su zaista bili prisutni na kineskom tržištu.
No, većina fotografija sama po sebi ukazuje na to da se namirnice, ili njihove “imitacije”, ne nalaze “kod nas” i da izvor ovih vijesti nisu portali iz regiona. Stoga smo pretražiti nekoliko ovakvih slika, kako bi utvrdili koji su njihovi stvarni izvori.
Fotografije “lažnih oraha i jaja” objavljene su prvi put 2007. godine u članku na engleskom jeziku, koji također upozorava na lažnu hranu iz Kine:
Najstariju fotografiju “lažne govedine” našli smo na jednom perzijskom forumu gdje je postavljena još 2008. godine:
Fotografija lažne soli objavljena je u članku koji govori o priči koja se desila 2009. godine na Tajvanu. Fotografija koja prikazuje “lažna hrana za bebe” objavljena prvi put 2013 u “Reuters”-u. Članak govori o nekonkuretnim cijenama mliječnih proizvoda zbog kojih je Kina kaznila neke kompanije. (FOTO: Chinese commercial law enforcement personnel inspect milk powder products at a supermarket in Lianyungang, Jiangsu province August 6, 2013. REUTERS/China Daily - Kinesko osoblje pregleda mlijeko u prahu u Kini)
Kao što smo vidjeli po pretragama fotografija, ovakvi članci sastavljaju se iz različith dostupnih izvora, koji se onda kombiniraju u lažne liste. Nijedan se ne može povezati sa bh. ili regionalnim tržištem, a najčešće se radi o fotografijama starim i po desetak godina, za koje nije sasvim jasno šta zapravo prikazuju.
Povodom tvrdnji iznesenih u ovim člancima, kontaktirali smo Agenciju za sigurnost hrane u Bosni i Hercegovini, kojoj smo dostavili kompletnu “listu” objavljenu na ovim portalima. Direktor Agencije, Džemil Hajrić, rekao nam je da ovakvih namirnica nema, niti je ikad bilo, na tržištu u BiH.
U svim ovakvim člancima, bilo da su objavljeni na domaćim ili stranim portalima, nikada nema čak ni pokušaja da se ponude bilo kakvi dokazi za izneseno. Imena proizvođača i samih lažnih proizvoda koji se pominju ne možemo pronaći u ovim člancima, kao ni informacije o tome gdje se mogu kupiti.
Ni jedno stručno mišljenje, niti bilo kakva potvrda iznesenih tvrdnji, nije ponuđeno ni u jednom slučaju. Liste su pravljene u zavisnosti od “kreativnosti” autora u datom trenutku.
Zapravo, pravi razlog postojanja ovakvih listi, upozorenja, članaka - pa i samih portala - možemo naći u ovom detalju sa portala “Nema veze”, koji je prisutan i u mnogim drugim sličnim člancima.
Naime, lista od 10 lažnih namirnica podijeljena je na 10 stranica, kako bi umjesto jednog dobili 10 klikova, te isto toliko puta povećali zaradu od oglasa.
Autori ovakvih sadržaja privlače čitatelje bombastičnim naslovima koji najavljuju informacije bitne za njihovo zdravlje, ali se na tome ne zaustavljaju.
Čitatelji koji se nadaju informativnom sadržaju, već nakon fotografije “broja 1” nailaze na poruku koja ih upućuje da otvore sljedeću stranicu kako bi vidjeli ostatak sadržaja. Nakon što kliknu na sljedeću stranicu, pričitaju broj 2, na dnu se ponovo nalazi ista poruka i tako do kraja liste.
Vlasnici portala ovom manipulacijom povećavaju broj pregleda stranice, jer svako novo učitavanje reklama (obično Google oglasa) predstavlja novi iznos novca na njihovom računu.
Napomena:
Cilj ovakvih članaka, a i samog postojanja ovakvih portala, nije tačno informisanje - niti, zapravo, bilo kakvo informisanje javnosti. Oni postoje isključivo da bi donijeli zaradu njihovim vlasnicima, koji skoro nikada nisu novinari, a ovakvi portali rijetko uopšte imaju redakciju ili više od jedne “zaposlene” osobe, te bi ih bilo pogrešno smatrati medijima
Najčešće se radi o jednoj osobi koja napravi portal i popunjava ga uglavnom tuđim (i u velikom broju slučajeva potpuno izmišljenim) sadržajima, kojima daje senzacionalističke naslove čiji je cilj da privuku što veći broj posjeta na stranici.
Svaka takva posjeta bilježi se kao novo učitavanje oglasa koji su postavljeni na stranici i predstavlja direktnu zaradu osobi na čije ime je portal registrovan i sa čijim bankovnim računom je povezan.
Kada ovakvu stranicu otvorite sa uključenom ekstenzijom za blokiranje oglasa, kakva je recimo AdBlock, ona izgleda potpuno drugačije i ne prikazuje ogroman broj napadnih reklama koje su, zapravo, prava svrha njenog postojanja.
Sve članke u ovoj analizi, koji su bez ikakve osnove ustvrdili da nasumično prikupljene fotografije predstavljaju “lažne namirnice koje se mogu kupiti i kod nas” ocjenjujemo kao klikbejt i lažnu vijest.
Agencija za sigurnost hrane u Bosni i Hercegovini:
U skladu s odredbama Pravilnika o službenim kontrolama koje se provode radi verifikacije postupanja u skladu s odredbama propisa o hrani i hrani za životinje te propisa o zdravlju i dobrobiti životinja ("Službeni glasnik BiH", broj 5/13), službene kontrole zdravstvene ispravnosti i higijene hrane koja je predmet Vašeg upita pri uvozu u Bosnu i Hercegovinu kao i u maloprodaji provodi Ured za veterinarstvo - granična veterinarska inspekcija kao nadležna Institucija za službene kontrole pri uvozu hrane životinjskog porijekla, sanitarna inspekcija odnosno inspekcija. za hranu koje su u sastavu Federalne uprave za inspekcijske poslove Federacije BiH, Republičke uprave za inspekcijske poslove RS i Inspektorata Brčko distrikta BiH. Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine dosad nije dobila službenu informaciju navedenih inspekcijskih tijela da se takva hrana nalazi na tržištu Bosne i Hercegovine.