Na upit čitaoca, Raskrinkavanje je analiziralo članak objavljen na portalu Dnevno.ba, koji u naslovu tvrdi da su „Čović i Dodik organizirali hapšenje desetorice Hrvata u Orašju radi zaoštravanja odnosa sa Bošnjacima“. Hapšenje o kojem je riječ odnosi se na deset pripadnika HVO-a, koji su optuženi da su po „zapovjednoj osnovi ili osobno odgovorni za ratne zločine nad zarobljenicima srpske nacionalnosti“. Originalni članak objavljen je 2016. godine na portalu “Dnevno”, a prenijelo ga je i nekoliko drugih portala.
Članak u naslovu i uvodu navodi sljedeće:
„MOĆNI TANDEM ZAJEDNO U AKCIJI:
7DNEVNO: Čović i Dodik organizirali hapšenje desetorice Hrvata u Orašju radi zaoštravanja odnosa sa Bošnjacima
General Živko Budimir nedavno je javno optužio Dragana Čovića da je bio unaprijed upoznat s uhićenjima generala Đure Matuzovića i još devet pripadnika HVO-a, ključnih zapovjednika HVO-a, MUP-a i Vojne policije, te ta činjenica baca novo svjetlo na lik i djelo dugogodišnjeg gospodara hrvatskog korpusa u Bosni i Hercegovini.“
U samom članku, međutim, nema nijednog dokaza o navodim vezama između Čovića i hapšenja desetorice pripadnika HVO, odnosno između Čovića i Dodika - osim izjave Živka Budimira, koja se može smatrati slobodnijim komentarom o političkom konkurentu.
Sama intepretacija autora teksta prilično je nejasna, s obzirom da su zločini koji se stavljaju na teret uhapšenoj desetorici počinjeni protiv zarobljenika/zatvorenika srpske nacionalnosti, te stoga nije jasno kako je hapšenje oficira HVO za zločine protiv Srba trebalo „zaoštriti odnose sa Bošnjacima“.
U nastavku članka kao jedini dokaz da su Čović i Dodik zajedno planirali hapšenje oficira i vojnika HVO iz Orašja navodi se sljedeći niz potpuno nepotkrijepljenih tvrdnji:
da je „naredba o uhićenu Hrvata zaobišla Pericu Stanića, direktora SIPE (Agencije za istrage i zaštitu svjedoka) i prijatelja ljutog Dodikovog neprijatelja, ministra sigurnosti Dragana Mektića, te je operacijom rukovodio Stanićev zamjenik Đuro Knežević, Hrvat iz Orašja kojeg je na tu dužnost imenovala Hrvatska demokratska zajednica, čiji je predsjednik Dragan Čović“;
da „tužitelj koji je SIPA-i naredio hapšenje pripadnika HVO-a zove se Milanko Kajganić, a eminentni je član Dodikove stranke i ovo mu je jedini ozbiljni proces od kada radi u Tužiteljstvu BiH; te
da je sudac koji je odredio pritvor desetorici Hrvata Siniša Gluhajić iz Tuzle, dugogodišnji advokat u Beogradu, također Srbin i vrlo blizak Dodikovoj stranci, a dosadašnja praksa je bila da nikada tužitelj i sudac ne budu pripadnici istog naroda;
Potonje dvije tvrdnje su zapravo samo skraćene biografije Kajganića i Gluhajića i javno su dostupne na zvaničnim internet stranicama Tužilaštva i Suda BiH, te same po sebi ne dokazuju apsolutno ništa. Ne ulazeći u generalnu utemeljenost tvrdnji o postojanju političkih uticaja na Tužilaštvo i Sud BiH, za one koje su iznesene u ovom članku svakako su potrebni mnogo ozbiljniji dokazi od konfabuliranja na temelju opšte poznatih biografija.
Etički kodeks za sudije propisuje da sudije u BiH ne mogu biti članovi političkih stranaka, te se obavezuju da neće “prisustvovati političkim skupovima i manifestacijama” ili “davati priloge političkim strankama ili kampanjama”. Isto to se navodi u Kodeksu tužiteljske etike na zvaničnoj stranici Tužilaštva BiH.
Dalje, kada je riječ o SIPA-i, odnosno mogućnosti da je direktor te policijske agencije bio “zaobiđen” prilikom istrage protiv desetorice oficira i vojnika HVO-a, konsultovali smo Zakon o državnoj agenciji za istrage i zaštitu, koji u članu 8. definiše prava i dužnosti direktore Agencije, uključujući rukovođenje i usmjeravanje obavljanje svih poslova iz nadležnosti SIPA-e, među kojima je i “pravilno izvršavanje smjernica i naloga tužioca o radnjama policijskih službenika u vezi s krivičnim postupkom”. Članovi 9. i 10. Zakona o državnoj agenciji za istrage i zaštitu, propisuju da zamjenik direktora samo ispunjava dužnosti koje mu povjeri direktor, odnosno mijenja ga/je u slučaju spriječenosti da obavlja posao. Drugim riječima, nema nikakve sumnje da je direktor SIPA-e u potpunosti odgovoran za vođenje agencije.
S obzirom na gore navedeno, možemo zaključiti da interpretacije događaja koje su ponuđene u ovom tekstu predstavljaju tek niz nepotvrđenih špekulacija, koje su u naslovu predstavljene kao činjenice.
Zbog potpunog nesklada između naslova i sadržaja, odnosno zbog dezinformacija iznesenih u članku portal “Dnevno” i portali koji su prenijeli ovaj članak dobijaju ocjene klikbejt, dezinformacija i teorija zavjere.
(raskrinkavanje.ba)