Hrvatski zavod za javno zdravstvo je 5.2.2021. najavio je da će u Hrvatskoj uskoro započeti vakcinacija i trećom vakcinom protiv Covid-19 u toj zemlji, onom proizvođača AstraZeneca. Navedenu vakcinu je 29.1.2021. godine Evropska agencija za lijekove (EMA) preporučila za autorizaciju, a istog dana Evropska komisija i uslovno odobrila za korištenje.
Međutim, i prije nego je vakcina dobila odobrenje evropskih institucija, njemačka komisija za vakcine pri institutu “Robert Koch” savjetovala je da se, zbog manjka podataka o učinkovitosti AstraZeneca vakcine za dobnu skupinu 65 i starije, istima vakciniše stanovništvo u starosti od 18 do 64 godina.
Kada je riječ o učinkovitosti AstraZeneca vakcine, u dokumentu koji opisuje njezina svojstva navedeno je da se na osnovu kliničkih ispitivanja ne može procijeniti učinkovitost ove vakcine za populaciju stariju od 55 godina. No, kako je navedeno u preporuci Evropske agencije za lijekove, s obzirom na to da je iskustvo sa drugim vakcinama pokazalo kako je razvijanje imunološkog odgovora kod ove populacije moguće i da se očekuje da ova vakcina bude efikasna, naučnici smatraju da se vakcina proizvođača AstraZeneca može koristiti za imunizaciju starije populacije.
“Ekskluzivne” informacije anonimne imunologinje
Anonimni portal HOP je 5.2.2021. objavio članak u kojem se navodno iznose “ekskluzivne” informacije o tome da je vakcina AstraZeneca opasna po život za ljude sa određenim zdravstvenim problemima ili stanjima. Članak je opremljen naslovom:
Ekskluzivno: Došli smo do dokumenta koji cjepivo ‘AstraZeneca’ svrstava u opasne po život za:srčane, bubrežne, jetrene , endokrino metaboličke, neurološke, gastrointestinalne bolesti,Imunosupresiv i trudnice
Fotografija “ekskluzivnog” dokumenta je objavljena u članku.
Naslov je u formi tweeta sa fotografijom “ekskluzivnog” dokumenta objavljen 5.2.2021. na dva Twitter profila koja u nazivu imaju “HOP” (HOP Portal i HOP). Arhivirane objave se mogu pogledati na ovom i ovom linku.
Nemušto sastavljen članak počinje informacijom da je doktorica Sanja Musić Milanović, supruga predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića, u zemljotresom pogođenim područjima vršila vakcinaciju stanovništva, o čemu je pisao i portal Dnevnik (.hr).
Međutim, ovaj potez Musić Milanović nije našao na odobrenje anonimnog imunologa ili imunologinje koji/a se navodno javila portalu HOP da izrazi zabrinutost u vezi sa vakcinacijom.
-Ne mogu vjerovat što se događa, jasno se vide grupacije kojima se ne smije dati cjepivo, truju li oni ljude, znaju li što rade? Modificiraju? -upitala se imunologinja koja nam se javila.
Ovaj komentar je bio poslan nama od stručne osobe, imunologa koji je htio ostati anonimna. Pitali smo ga u kojem je problemu cjepivo …
Iz ova dva citirana paragrafa može se vidjeti da ni autor/ica ovog teksta nije siguran/na da li je riječ o imunologu ili imunologinji. Naizmjenično mijenjanje rodova navodnog sagovornika/ice, koje se javlja i u nastavku članka, upućuje da je ovaj “izvor” gotovo sigurno plod mašte autora/ice članka.
U samog članku nije jasno navedeno da li je “imunolog/inja” poslao i fotografije dokumenta koje je HOP predstavio kao “ekskluzivu”. No, pozicija fotografija koje prate navodne izjave sagovornika/ice u članku implicira da je izvor “ekskluzive” upravo “imunolog/inja”, odnosno autor/ica.
Zbog čega su navodne fotografije “ekskluziva” objašnjeno je u nastavku članka tvrdnjom da na stranici HALMED-a (Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode) nisu mogli pronaći informacije o tome da je vakcina kompanije AstraZeneca problem za populaciju od 65 godina.
Na stranici Halmeda nismo našli ove informacije iako su morale biti dostupne baš svima. AstraZeneca kao cjepivo nije samo problem za populaciju od 65 godina…
Kombinacija uvoda o vakcinisanju u zemljotresom pogođenim područjima, a za koje je navodni imunolog izjavio da “se jasno vide grupacije kojima se ne smije dati cjepivo”, i tvrdnji kojima se problematizira sigurnost vakcine AstraZeneca, upućuje da je upravo ova vakcina korištena u zemljotresom pogođenim područjima kada je objavljena vijest o Milić Milanović (2.2.2021). Tog dana, pišući o podacima o broju vakcinisanih protiv Covid-19 u Sisačko-moslavačkoj županiji, Večernji list je objavio da se vakcinacija u toj županiji vrši Pfizerovim i Moderninim vakcinama. Kako je ranije navedeno, distribucija AstraZeneca vakcine u Hrvatskoj je bila najavljena tek za drugu sedmicu februara (od 8.2.).
Tvrdnja da se na stranicama Hrvatske agencije za lijekove ne mogu pronaći informacije o ovoj vakcini nije tačna. Dokument naziva COVID-19 Vaccine AstraZeneca - SAŽETAK OPISA SVOJSTAVA LIJEKA, čije fotografije je HOP objavio i predstavio kao ekskluzivu, na stranici ove agencije je javno dostupan. Autor/ica je doslovno isti isprintao/la i fotografisao/la te predstavio/la kao “ekskluzivan”.
Dokument je lako pronaći u sekciji “Baza lijekova” na stranici HALMED-a, gdje je u polje “Naziv lijeka” potrebno upisati samo AstraZeneca. Prvi rezultat su upravo podaci o ovoj vakcini protiv Covid-19.
U nastavku članka navodni imunolog/inja tvrdi da se, prema ovom dokumentu, AstraZeneca vakcina svrstava u opasne po život:
–Kako su uopće došli do činjenice da su ova cjepiva opasna za populaciju od 65 godina, kada su opasna i za populaciju od 55 godina? Zbog čega se izmišlja dobna granica za one od 65 godina? U dokumentu koji cjepivo ‘AstraZeneca’ svrstava u opasne po život piše da za: srčane, bubrežne, jetrene , endokrino metaboličke, neurološke, gastrointestinalne bolesti, Imunosupresiv i trudnice ono je opasno, jer nikakva ispitivanja ne postoje, pa su primatelji poput glodavaca tek pokusni kunići.
Dokument, međutim, ne “svrstava vakcinu u opasnu po život”. Na stranici 7. sažetka opisa proizvoda Covid-19 Vaccine AstraZeneca, kao što se može vidjeti i na fotografiji, naveden je opis načina utvrđivanja učinkovitosti ove vakcine. Objašnjeno je da su zaključci o učinkovitosti izvučeni “iz dvaju randomiziranih, zaslijepljenih, kontroliranih ispitivanja koja su još u tijeku”. Oba ispitivanja, iako u različitim fazama, uključivali su odrasle osobe u dobi od 18 godina i više, no u ispitivanje se nisu mogle uključiti sljedeće osobe:
U ispitivanja se nisu mogle uključiti osobe s teškom i/ili nekontroliranom kardiovaskularnom, gastrointestinalnom, jetrenom, bubrežnom, endokrinom/metaboličkom bolešću te neurološkim bolestima kao ni osobe s teškom imunosupresijom, trudnice i osobe s poznatom infekcijom virusom SARS-CoV-2 u anamnezi.
Lijevo: Fotografija navodnog “ekskluzivnog” dokumenta iz članka portala HOP
Desno: Stranica 7. sažetka opisa svojstava lijeka Covid-19 Vaccine AstraZeneca, dostupnog na web stranici HALMEDA-a
Iako u dokumentu nije naveden razlog zbog kojeg ove grupe nisu mogle biti uključene u klinička ispitivanja, ipak nije navedeno da je vakcina AstraZeneca opasna po život u slučajevima ovih pacijenata.
U nastavku članka iznesen je zaključak da se ove vakcine trebaju “odmah maknuti iz uporabe”:
U principu takvo cjepivo bi se trebalo odmah maknuti iz uporabe, jer može naškoditi ovim navedenim grupacijama-kaže nam imunolog.
–Ovo cjepivo ne smije se primjenjivati kod osoba koje imaju srčane probleme, dekompenzaciju srca, probleme sa jetrom, jer ništa nije ispitano, trebalo bi proći tri godine da se ispitaju posljedice.
Ovaj zaključak je također netačan, budući da je zasnovan na izmišljenoj tvrdnji o opasnosti vakcina za navedene grupe. Odobrenje za upotrebu AstraZeneca vakcine (kao uostalom i Pfizer, Moderna i ostalih vakcina) je “uslovno”, što znači da se očekuju dodatni podaci o ovom proizvodu. Dosadašnji podaci iz kliničkih ispitivanja ukazuju da je vakcina sigurna i efikasna kod populacije koja je učestvovala u kliničkim ispitivanjima. Sigurnost i efikasnost vakcina kod grupa koje nisu bile zastupljene u prvobitnim kliničkim ispitivanja trebala bi biti utvrđena naknadno, a prema pisanju portala Radio Slobodna Evropa, AstraZeneca bi Evropskoj komisiji trebala dostaviti podatke iz novije studije, koja je uključivala i ispitanike starije od 65 godina.
Dijelovi bubrega, majmuna, štakora… u vakcini?
U članku su iznesene i u više navrata raskrinkane tvrdnje o sastavu vakcina:
–Čestice aluminija, žive, GMO ljudskog embrija /dijelovi bubrega/. Dijelovi lab. najmuna i štakora? Evo sada možete biti “sretni i mirni” jer znate sastav …
Kao dokaz za navedeno priložena je fotografija ispisane liste sastojaka AstraZeneca vakcine:
Identična tvrdnja objavljena je u naslovu teksta na portalu HOP od 31.1.2021, a istog dana je objavljena i na Twitter profilu HOP, a ove objave su već ocijenjene u analizi koja se nalazi na ovom linku.
Čestice aluminija, žive, GMO ljudskog embrija /dijelovi bubrega/,dijelovi lab. majmuna i štakora u cjepivu? Dunning-Krugerov efekt kod školovanih?
Međutim, na ovoj fotografiji nigdje nije navedeno da se u AstraZeneca vakcini nalaze čestice aluminijuma i žive. Prisustvo jedinjenja ovih dvaju metala u vakcinama godinama se neosnovano problematizira u antivakcinacijskim krugovima koji okrivljuju vakcine za pojavu razvojnih poremećaja, posebno kod djece. O ulozi jedinjenja žive (koja se više i ne koriste u dječijim vakcinama) i jedinjenja aluminijuma možete detaljnije čitati na portalu Vakcine.ba (link, link).
Što se tiče sastojaka vakcine koji jesu navedeni na fotografiji, o njima smo pisali u analizi u kojoj smo se bavili sličnim tvrdnjama proizašlim iz netačnog tumačenja identične fotografije. Analiza se nalazi na linku ispod:
Vakcina AstraZeneca ne sadrži nikakve "ćelije", "dijelove" niti "komadiće" tkiva ili organa
Vakcine protiv Covid-19 kompanije AstraZeneca su razvijene i proizvode se pomoću ćelijskih linija dobijenih iz fetusa abortiranog ‘70-ih godina, ali ne sadrže te ćelije. Osim toga, u vakcinama se koristi bezopasni adenovirus čimpanze, koji je nosilac genetičke instrukcije za šiljak protein virusa Sars-Cov-2. No, u vakcinama se ne nalaze “dijelovi majmuna ili štakora”, kako se navodi u tekstu. Više o tome kako funkcionišu adenovirusne ili vektorske vakcine (npr. vakcina AstraZenece) pročitajte na ovom linku.
Izmišljeno iskustvo kolega iz Zagreba
Anonimna imunologinja je navodno podijelila i “iskustvo” kolega iz Zagreba. U članku portala HOP se navodi da su doktori koji su se vakcinisali vakcinom kompanije Pfizer nakon pet dana dobili Covid-19. Navodno, doktori strahuju govoriti o tome:
-Dat ću vam i zanimljiv primjer kolega iz Zagreba, koji se isto boje bilo što reći, cijepljeni su medicinari iz dvije zagrebačke bolnice, nakon 5 dana dobili su covid 19, a nitko od njihovih obitelji nije bio zaražen. To mi daje veliku sumnju u ulogu ovog cjepiva. Cijepljeni su Pfizer cjepivom.-priča nam imunolog.
Google pretraga ključnih riječi nije dala nikakav rezultat o takvim slučajevima. Uz činjenicu da se radi o anonimnom “izvoru” ove informacije, te navodima da se doktori “boje bilo šta reći”, nedostatak bilo kakvih drugih tragova ovakvih slučajeva upućuje na zaključak da su izmišljeni.
Vrijedi pojasniti da infekcija virusom nekoliko dana nakon primanja prve doze nije nemoguća, s obzirom na to da je potrebno određeno vrijeme da tijelo izgradi imunitet nakon vakcinacije. Kako je navedeno na stranici Američkih centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), “obično je potrebno nekoliko sedmica da tijelo stekne imunitet nakon vakcinacije”. To znači da je moguće da se osoba zarazi virusom prije ili neposredno poslije vakcinacije te da razvije bolest, a razlog za to je to što nije bilo dovoljno vremena da se razvije imunitet.
Shodno navedenom, ocjenu lažna vijest dajemo tvrdnjama da se u objavljenom dokumentu navodi kako je AstraZeneca vakcina “opasna po život” za određene grupe; da se “ove informacije” ne mogu naći na stranici HALMED-a te da su doktori u Zagrebu dobili Covid-19 nakon vakcinacije Pfizerovim vakcinama. Ove tvrdnje nemaju nikakvu osnovu u činjenicama.
S obzirom da su na portalu HOP ranije objavljene tvrdnje da se u sastavu vakcine AstraZeneca nalaze čestice aluminijuma, žive i dijelovi majmuna i štakora, a koja su već ocijenjene, istim dodjeljujemo ocjenu prenošenje lažnih vijesti.
Tvrdnju da se u vakcini AstraZeneca nalazi “GMO ljudskog embrija” ocjenjujemo kao dezinformaciju, budući da su ćelije dobivene iz elektivnog abortusa korištene za razvoj i proizvodnju vakcine, ali se ne nalaze u njezinom sastavu.
(Raskrinkavanje.ba)