Foto: Raskrinkavanje.ba
U jutarnjim satima 3.5.2023. godine u beogradskom naselju Vračar, 13-godišnji dječak je u Osnovnoj školi “Vladislav Ribnikar” iz vatrenog oružja usmrtio osam učenika/ca i školskog čuvara, a ranio šestero djece i nastavnicu. Ubijeno je sedam djevojčica i jedan dječak, svi rođeni između 2009. i 2011. godine. Maloljetni počinitelj napad je izvršio oružjem svoga oca, a tačan motiv i dalje je nepoznat.
Nepuna dva dana kasnije, u noći između 4.5. i 5.5, u Srbiji se dogodilo novo masovno ubistvo u selima Dubona i Šepšin kraj Mladenovca, gdje je ubijeno osam i ranjeno 14 osoba.
Ovi stravični događaji, u kojima je život izgubilo 17 ljudi, od čega devetero djece, izazvali su šok i burne emocije kako u Srbiji, tako i u drugim zemljama regiona. O njima su, što je razumljivo i očekivano, intenzivno izvještavali mediji iz regiona.
No, umjesto odgovornog i profesionalnog pristupa, mnogi su vidjeli priliku da profitiraju na ovim tragedijama, posebno na nezapamćenom masovnom ubistvu koje se dogodilo u školi na Vračaru. Tretirajući tragični događaj kao morbidni spektakl, brojni mediji iz Srbije i BiH su, tako, pribjegli neprimjerenim i neetičkim praksama, prenosili potresne i uznemirujuće detalje koji nisu bili u interesu javnosti, banalizovali ekstremno nasilje koje se dogodilo i prekršili sve zamislive smjernice i preporuke za etičko i društveno odgovorno izvještavanje o kriznim situacijama. Činjenica da su ovim tragedijama posebno bila pogođena maloljetna lica dodatno je uznemirujuća.
U ovoj analizi osvrnut ćemo se na problematične medijske članke koji su se mogli uočiti u javnom prostoru nakon masovnih ubistava koja su se dogodila prošle sedmice, kao i na potencijalne posljedice koje neprofesionalno izvještavanje može imati kada je riječ o ovakvim događajima.
Kako bi trebalo izvještavati o masovnim ubistvima?
Izvještavanje o ekstremnim i potresnim događajima poput masovnih ubistava posebno je kompleksno zbog niza potencijalnih posljedica koje može imati na aktere/ke samih događaja, to jest na žrtve i njihove bližnje, ali i na društvo u cijelosti.
U Sjedinjenim Američkim Državama, gdje su masovna ubistva iz vatrenog oružja (mass shootings) vrlo česta pojava, američka organizacija SAVE (Suicide Awareness Voices of Education – Obrazovanje i podizanje svijesti o samoubistvu), u saradnji sa stručnjacima/kinjama s Univerziteta Kolumbija, CDC-a te medijskih i drugih organizacija, napravila je posebnu web stranicu sa stručnim preporukama za odgovorno medijsko izvještavanje o takvim događajima.
Među rizicima koji prate ovakve događaje najdirektniji je onaj od “efekta zaraze”, to jest od ponavljanja sličnih događaja. Tome može doprinijeti upravo javni diskurs koji se u medijima i na društvenim mrežama kreira o masovnim ubistvima, koji može potaknuti druge osobe da oponašaju počinitelja i učine ista ili slična krivična djela (1, 2, 3). To se naziva i “copycat” efektom (copycat – imitator/ka), a opasnost da se takvo nešto dogodi naročito je velika tokom prvih nekoliko sedmica nakon takvog događaja (1).
U takvim slučajevima “imitatori/ke” djeluju na osnovu informacija koje su do njih došle iz medijskih izvještaja ili s društvenih mreža, to jest imitiraju događaje kojima nisu lično svjedočili/e, već su o njima saznali/e putem medija. Stoga način na koji mediji izvještavaju, medijski prikazi počinitelja/ki, njihovih slika, životnih okolnosti, događaja koji su prethodili djelu itd. mogu značajno uticati na povećanje ili smanjenje rizika da će doći do slučajeva “imitacije”.
Web stranica Reporting on mass shootings (Izvještavanje o masovnim pucnjavama) kreirana je kako bi se pomoglo medijima da što profesionalnije izvještavaju o takvim tragičnim događajima i izbjegnu rizike poput “efekta zaraze” i pojave “imitatora”. Ovo su neke od najvažnijih preporuka koje su istaknute:
Počinitelj krivičnog djela ne treba biti u fokusu medijskih izvještaja
Izvještavanje o počinitelju trebalo bi se svesti na minimum, kako se ne bi doprinosilo mogućnosti da se drugi poistovjete s njim ili “inspirišu” njegovim postupcima. U tu svrhu, treba izbjeći stalno ponavljanje njegovog imena, pretjerano objavljivanje njegovih fotografija i detalja iz života počinitelja.
O detaljima iz istrage treba izvještavati onda kada imaju informativnu vrijednost za javnost. Naprimjer, u slučajevima kada masovne ubice pišu svoje “manifeste” u kojima iznose ideološke razloge i/ili nastoje indoktrinirati druge kako bi počinili slična djela preporučuje se da se takvi tekstovi ne citiraju osim ako ne sadrže relevantne informacije za sam događaj. Ista je preporuka i za sadržaje (tekstove, crteže, slike, itd.) koje su počinitelji objavljivali na svojim društvenim mrežama prije izvršenja krivičnog djela.Prenositi činjenice i ne ulaziti u spekulacije o mentalnom zdravlju ili motivima zločina
Snažno se preporučuje da se izbjegava spekulisanje o mentalnom zdravlju počinitelja, a posebno korištenje derogatornih izraza koji se odnose na mentalne bolesti. Ove bi se preporuke trebale poštovati i kada se razgovara sa žrtvama, svjedocima i ostalim osobama koje su lično pogođene tragedijom te nastojati da se njihova svjedočanstva prenose tako da objektivno opisuju šta se dešavalo. Opisivanjem počinitelja kolokvijalnim pogrdnim izrazima kojima se stigmatizuju mentalne bolesti mogu se povećati predrasude i stigmatizacija osoba koje pate od mentalnih oboljenja te odvratiti ljudi od traženja pomoći ukoliko imaju probleme s mentalnim zdravljem.
Preporučuje se da mediji izvještavaju samo o utvrđenim činjenicama i da ne ulaze u nagađanja oko toga koji su bili motivi za izvršenje zločina, bez obzira na to da li spekulacije dolaze od istražnih organa ili od osoba koje su poznavale počinitelja ili žrtve.
Prikazivanje počinitelja kao žrtve, mučenika ili heroja jednako je opasno. Pri opisivanju ponašanja počinitelja važno je isticati da je ono štetno i nezakonito, a ne pribjegavati senzacionalističkom izvještavanju, koje može doprinijeti i uznemirenosti i panici kod gledatelja/ki i/ili dovesti do retraumatizacije pogođenih osoba. Porodicama žrtava i osobama koje su direktno traumatizirane napadom treba pristupiti sa saosjećanjem.- Od nasilja ne praviti spektakl
Preporučuje se izbjegavanje slika kojima se glorifikuje nasilje te izbjegavanje previše detaljnog izvještavanja i prikazivanja traumatičnih prizora s mjesta zločina. U nekim studijama navodi se da potanko opisivanje detalja ubistava također može doprinijeti širenju “efekta zaraze” jer potencijalni imitatori na taj način dobijaju informacije o tome kako se počinitelj ponašao, što mogu iskoristiti kako bi oponašali njegove postupke. “Rangiranje” incidenata (poređenje masovnih ubistava, naglašavanje koja su bila najsmrtonosnija i sl.) kod takvih osoba također može doprinijeti posmatranju zločina kao “podviga” koji treba ponoviti ili nadmašiti te se preporučuje da se o nasilju ne govori na taj način.
Pojednostavljivanje i senzacionalizacija incidenta također su nepoželjni. Banalizacija uzroka i faktora koji dovode do ekstremnog nasilja kao što su masovna ubistva jedna je od grešaka koju ne treba praviti. Umjesto spekulacija o tome koji je uzrok ili motiv, ili neutemeljenih tumačenja o tome šta je “izazvalo” napad, trebalo bi skrenuti pažnju na to da je nasilje kompleksan fenomen koji se ne može objasniti jednim uzrokom.
Sve su ove preporuke usmjerene na to da se dodatno ne pogoršava već teška situacija: da se izbjegne stvaranje dodatne nesigurnosti u društvu koje svakako prati ovakve događaje; da se izvještavanjem ne doprinosi traumatizaciji osoba koje su proživjele traumatično iskustvo te da se od počinitelja ne pravi heroj, žrtva niti potencijalni “uzor” za osobe koje bi mogle biti sklone da ga oponašaju.
S druge strane, pažljivo i profesionalno izvještavanje može informisati javnost o znakovima upozorenja potencijalno nasilnog ponašanja, edukovati ljude kako da prepoznaju osobe koje možda razmatraju da počine neki nasilni čin, ohrabriti ih da potraže pomoć za sebe ili druge, utješiti žrtve i njihove porodice i zajednice.
Kako mediji trebaju izvještavati o maloljetnicima/ama?
Profesionalni i etički novinarski kodeksi u zemljama regije možda nemaju specifične preporuke koje se odnose na izvještavanje o masovnim ubistvima, ali sadrže smjernice čijim bi se poštovanjem izbjegla većina opisanih grešaka. Kodeks za štampu i online medije u Bosni i Hercegovini Vijeća za štampu nalaže da će se “teme koje uključuju lične tragedije obzirno obrađivati, a pogođenim ličnostima prići će se diskretno i sa saosjećanjem”. Dodatno, novinarima/kama i urednicima/ama nalaže se i da izbjegavaju “objavljivanje punog identiteta žrtava i uznemirujućih sadržaja, osim kada je riječ o iznimnom javnom interesu”. Kodeks novinara Srbije također ističe da novinari/ke i urednici/e “naročito treba da izbegavaju spekulacije i prenošenje nedovoljno proverljivih stavova u izveštavanju o nesrećama i tragedijama u kojima ima stradalih ili su teško pogođeni materijalni i drugi interesi građana”.
Mediji imaju posebnu odgovornost kada su žrtve i/ili počinitelji krivičnih djela maloljetne osobe, što je bio slučaj s jednim od ubistava koje se dogodilo prošle sedmice.
Medijski kodeksi posebno naglašavaju značaj etičkog izvještavanja o maloljetnicima/ama, a u Srbiji je ovo pitanje i zakonski regulisano – Zakon o javnom informisanju i medijima u članu 77. navodi da se posebno “mora voditi računa da sadržaj medija i način distribucije medija ne naškode moralnom, intelektualnom, emotivnom ili socijalnom razvoju maloletnika”. Kodeks za štampu i online medije u BiH u članu 18. navodi da su novinari i urednici dužni da u postupanju s djecom i maloljetnicima “budu krajnje obazrivi, poštujući dobre običaje i Konvenciju o pravima djeteta i polazeći od najboljeg interesa djeteta”, da “zaštite identitet djeteta u postupcima u kojima je inače isključena javnost” te da “ne smiju direktno ili indirektno identificirati djecu mlađu od 18 godina u slučajevima kada su djeca žrtve, svjedoci ili optuženi u krivičnom postupku”. Slično se navodi i u Kodeksu novinara Srbije. Profesionalni mediji, dakle, u svom izvještavanju ne bi trebalo da otkrivaju puni identitet maloljetnih lica koja su na bilo koji način uključena u određeni slučaj.
Potreba za zaštitom identiteta maloljetnika/ca ističe se i u Preporukama za unapređenje zaštite prava djece na privatnost kada su prava narušena od strane medija u BiH, koje je 2012. godine izdala Institucija ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine.
Ništa od navedenog, nažalost, nije urađeno u slučaju napada u Beogradu i događaja koji su uslijedili.
U preporukama javni interes; u realnosti senzacionalizam, spekulacije i potpuno odsustvo odgovornosti
Kontinuirana praksa senzacionalizma i kršenja etičkih standarda profesije kada su u pitanju osjetljive teme (1, 2) nastavljena je, nažalost, i u slučajevima masovnih ubistava koja su se dogodila prošle sedmice. Veliki broj medija na ovom govornom području zanemario je sve spomenute preporuke te sve ove događaje tretirao samo kao priliku za podizanje čitanosti i gledanosti.
Tako su se u brojnim medijima iz regiona samo nekoliko sati nakon što se napad dogodio pojavile stotine senzacionalističkih izvještaja o tragičnom događaju, što se nastavilo i u danima koji su uslijedili.
Neposredno po saznanju ko je dječak koji je počinio ubistva, njegovo puno ime, prezime i fotografija objavljeni su u ogromnom broju članaka. Iz sata u sat nizali su se bizarni detalji iz njegovog života, objave s društvenih mreža, citati izjava koje je dao policiji, podaci o njegovim interesovanjima i školskim uspjesima te o članovima/icama njegove porodice, uključujući i jednu maloljetnu osobu.
EKSKLUZIVNO! Objavljujemo fotografije Koste Kecmanovića iz ŠKOLE SMRTI! (FOTO) (Republika, 6.5.2023)
DAN KAD SVI SLOBODNO MOGU DA UBIJAJU Kosta je bio opčinjen ovim horor serijalom, godinama se spremao da ubije (Alo, 4.5.2023)
JEZIVI DETALJI SA SASLUŠANJE UBICE IZ ŠKOLE NA VRAČARU "Kad sam ubio čuvara, strah je nestao", hladnokrvno je izgovorio (Alo, 5.5.2023)
OVO JE OTAC KOJI JE MONSTRUMA UČIO DA PUCA: Naučio ga šta je oružje, pa Kosta napravio KRVAVI PIR! (Republika, 3.5.2023)
OVO JE MAJKA UBICE IZ ŠKOLE NA VRAČARU: Posvetila se nauci, a sin joj mahao pištoljima - na kraju napravio HOROR (FOTO) (Republika, 4.5.2023)
ISPLIVALA FOTOGRAFIJA KOSTINE MAJKE IZ KABINETA! Jedan detalj posebno upada u oči! (FOTO) (Novi.ba, 6.5.2023)
MLAĐA SESTRA MU JE BILA U UČIONICI NEDALEKO OD ONE U KOJOJ JE ON UBIJAO: Sestra Koste K. prebačena kod rođaka, ne prestaje da plače (Novosti, 4.5.2023)
SOCIJALNA RADNICA O MLAĐOJ SESTRI UBICE SA VRAČARA: Biće joj neophodna adekvatna psihološka pomoć (Novosti, 5.5.2023)
Naslovi i članci poput ovih često su se nizali u jednom istom mediju, ne donoseći nikakve nove informacije, već samo eksploatišući “skandaloznost” sopstvenih tvrdnji o porodičnoj situaciji maloljetnog K.K. Ovako su, recimo, izgledali naslovi objavljeni u prethodnih nekoliko dana u samo jednom mediju – tabloidu Alo:
"ŽELEO JE DA MAJKA ČUJE KRIKE NEVINIH ŽRTAVA" Stručnjaci progovorili o masovnom ubici sa Vračara, sve je uradio zbog ovoga (Alo, 6.5.2023)
ŽELEO DA MU MAJKA PATI! Dečak ubica imao za cilj da povredi svoju ali i tuđe majke (Alo, 5.5.2023)
"HTEO SAM DA POZOVEM MAMU" Prilikom saslušanja za masakr na Vračaru, maloletni dečak nije pokazao kajanje, a njegov iskaz ledi krv" (Alo, 5.5.2023)
ISPLIVALA SLIKA IZ KANCELARIJE KOSTINE MAJKE Jedan detalj na ovoj fotografiji rasplakaće svaku mamu (FOTO) (Alo, 5.5.2023)
UGLEDNI OTAC IMA ORUŽJA ČETU DA NAORUŽA" Građani zahtevaju veće kazne i strože zakone (Alo, 6.5.2023)
DETALJI SA SASLUŠANJA OCA K.K. Znao je da se oseća odbačenim, a evo šta je priznao (Alo, 4.5.2023)
ISPLIVAO DOKAZ Otac učio maloletnog sina ubicu da puca, ne skida osmeh sa lica (Alo, 5.5.2023)
OVAKO SE BRANIO OTAC K. K. KOJI JE NAPRAVIO MASAKR Posedovao čitav arsenal oružja, evo šta je rekao pred sudijom (Alo, 5.5.2023)
Mediji su ubrzo počeli “opsjedati” i komšije iz njihove stambene zgrade i objavljivati sve, pa i najbanalnije detalje i svjedočanstva koja nisu imala nikakve veze sa samim slučajem niti bilo kakvu svrhu osim da iskoriste pažnju uspaničene javnosti. U nekim člancima K.K. je opisivan kao monstrum, psihopata ili sociopata; u drugim kao genijalac, “slatki dječak”, nadareni đak; u trećim kao žrtva vršnjačkog nasilja. Desetine medija gotovo su se utrkivale ko će objaviti više senzacionalističkih naslova, praveći usput od maloljetnog počinitelja masovnog ubistva medijsku zvijezdu. Drugim riječima, radeći upravo ono što je preporučeno da se ne radi kada su u pitanju izvršioci masovnih ubistava.
Krvavi pir Koste Kecmanovića: Bio je uzoran i povučen učenik, učestvovao na takmičenjima i dobijao pohvale (Klix, 3.5.2023)
Roditelji dečaka ubice su bili ponosni "na svog malog genijalca" (Blic žena, 4.5.2023)
"ZNALA SAM DA GA PITAM 'ZAŠTO, VLADO?'" Ispovest komšinice porodice dečaka ubice: "Kostu znam od rođenja..." (Blic, 6.5.2023)
KOMŠIJA OTKRIO KAKO SU ŽIVELI KECMANOVIĆI Decu smo viđali samo s dadiljom, ne s roditeljima (Alo, 4.5.2023)
"ZNAM I DETE KOJE JE PUCALO, ZNAM I DECU KOJA SU STRADALA" Oglasila se profesorka francuskog iz Ribnikara i postavila samo jedno pitanje (Alo, 4.5.2023)
ZADUBLJEN U ZADATAK, SA PLAVIM ČUPERKOM PREKO OKA Isplivale fotografije odeljenja smrti, otkrivaju Kostin odnos sa drugovima (Alo, 4.5.2023)
U direktnoj suprotnosti s još jednom preporukom za smanjivanje rizika od “imitacije” masovnih ubistava, niz medija objavio je i svojervrsnu “rang-listu” najsmrtonosnijih maloljetnih ubica, smještajući 13-godišnjeg K.K. na prvo mjesto, kao da se radi o takmičenju (1, 2, 3, 4, 5).
Eksploatacija šoka – svjedočanstva žrtava i roditelja
Osim što nisu zaštitili identitet maloljetnog počinitelja, pojedini mediji nisu zaštitili ni identitete učenika/ca Osnovne škole “Vladislav Ribnikar”. Njihova imena i prezimena, kao i necenzurisane fotografije i snimci s mjesta događaja, širili su se iz sata u sat. Neki mediji objavili su fotografije s lica mjesta na kojima nisu prekrivena lica maloljetnika/ca (1, 2), a neki su čak objavljivali i necenzurisane videosnimke s njihovim izjavama.
Pojedini portali objavili su i fotografiju navodnog spiska učenika/ca koje je napadač želio usmrtiti, prikazanu tokom pres-konferencije održane poslije napada, a na kojoj su jasno vidljiva njihova imena i prezimena. Sam spisak je zatim poslužio za razvijanje spekulacija o motivima za ubistva, koje su objavljivane bez obzira na to od koga su došle i koliko su bile (ne)utemeljene u činjenicama.
Uz imena, prezimena i fotografije, išle su i stotine članaka u kojima su se na najgrublji način, često u klikbejt naslovima, eksploatisali uznemirujući detalji iz svjedočanstava preživjelih učenika/ca. Snimci hapšenja, načinjeni privatnim mobilnim telefonima, ubrzo su integrisani u medijske članke, a objavljen je i audiosnimak navodno zabilježen za vrijeme napada, u većini slučajeva bez ikakvih upozorenja da se radi o sadržaju koji može uznemiriti slušatelje/ke. U danima koji su uslijedili, neki mediji objavili su čak i detaljne opise stanja unutrašnjih organa djece koja su bila ranjena u napadu.
“MAMA, SVE IH JE POBIO” Dečak legao pored mrtve drugarice, pa krvav skočio kroz prozor – strašni detalji masakra na Vračaru (Drugačije, 3.5.2023)
Krvavi dečak u suzama tražio sestru po školi: Cela Srbija oplakuje ubijene u pucnjavi u OŠ Vladislav Ribnikar (Telegraf, 3.5.2023)
Videla je kad je devojčicu upucao u glavu, sakrili su se, ali ih je našao i pucao: Otac preživele devojčice (Telegraf, 3.5.2023)
SVI DO JEDNOG SA SPISKA SU MU BILI DRUGOVI Učenik Ribnikara koji se spasao sigurne smrti otkrio šta se juče dešavalo (Alo, 4.5.2023)
OTAC PREUZEO RANAC I SVESKU STRADALE ĆERKE Potresne scene ispred OŠ "Vladislav Ribnikar", bivši odbojkaš zalepio umrlicu na vrata (Blic, 5.5.2023)
UGLEDNI LEKAR U STANJU ŠOKA - NIJE PREPOZNAO TEŠKO RANJENOG SINA: Vrištao i cepao mantil kad ga je video na prijemu u KC (Mondo, 4.5.2023)
"DOKTORE, JE L' NEĆU UMRETI?" Lekari ispričali kako su spašavali ranjene đake - Otrčali smo u salu, devojčica je godište moje ćerke (Novosti, 7.5.2023)
Spekulacije “stručnjaka/inja”: Združeni poduhvat zanemarivanja etike i odgovornosti
Kao i mnogo puta do sada, pokazalo se da neodgovornim medijima nikada ne nedostaje jednako neodgovornih “stručnjaka/inja”, spremnih da zanemare standarde sopstvenih profesija. Bezbrojne i najčešće potpuno arbitrarne pretpostavke o tome zbog čega je trinaestogodišnjak počinio zločin plasirane su na isti način kao i spekulacije o njegovom mentalnom zdravlju.
Niz sagovornika/ca iz oblasti poput psihologije, psihijatrije, sociologije, prava, socijalnog rada i drugih za medije je bez ikakvih profesionalnih skrupula postavljao dijagnoze i psihološke procjene mentalnog zdravlja K.K, njegove porodične situacije i motiva za masovno ubistvo koje je počinio. Za takva svoja “estradna vještačenja” mnogi mediji koristili su čak i osobe direktno pogođene tragedijom, prenoseći izjave date u stanju bijesa, straha i šoka kao informacije i “otkrića” o motivima ili mentalnom stanju počinitelja. Ponovo, radeći upravo suprotno od onoga što se preporučuje u takvim situacijama.
DOBIO JEDAN IZ ISTORIJE, PA PUCAO: Nezvanični razlog masakra u školi na Vračaru (Novosti, 3.5.2023)
REČENICA UČENIKA UBICE LEDI KRV U ŽILAMA! Ovo je dečak izgovorio prilikom hapšenja! (Republika, 3.5.2023)
DEČAK (14) KOJI JE PUCAO U ŠKOLI IZ UGLEDNE PORODICE! Učenici otkrili: "Imao je dva šaržera u rukama i pištolj" (Mondo, 3.5.2023)
Rekonstrukcija krvavog pira u Beogradu: Ispalio 57 hitaca u drugove i osoblje (Avaz, 4.5.2023)
POLICIJA OTKRILA MOTIVE NAPADA: OVO JE DETALJ KOJI JE KOSTU NATJERAO NA STRAVIČAN ČIN (Crna hronika, 4.5.2023)
KOSTA PUCAO U DEVOJKU U KOJU JE BIO ZALJUBLJEN: Jezivo saznanje dan nakon masakra koji je zavio Beograd u crno (Srbija danas, 4.5.2023)
"ZNALA SAM DEČAKA, BIO MI JE U KUĆI - ON JE MONSTRUOZNO DETE" Reči majke čija je ćerka bila na spisku za odsrel odzvanjaju ispred škole (VIDEO) (Drugačije, 4.5.2023)
"KOSTA JE BIO TEMPIRANA BOMBA!" Psiholog otkriva da li je krvavi pir u školi mogao da se spreči (Alo, 4.5.2023)
OTKRIVENA MISTERIJA SPISKA UČENIKA UBICE Ovako je 'odabrao' mete - imao je samo jedan kriterijum, da se naježiš (Alo, 5.5.2023)
DA LI SU AMBICIOZNI OTAC I MAJKA UPROPASTILI KOSTU "Monstrum se rađa", psiholog Jagodić otkriva da su roditelji napravili stravičnu grešku (Alo, 4.5.2023)
KOSTA K. SE GODINAMA SPREMAO ZA KRVAVI PIR Đukić Dejanović za Informer: Voleo je opasne stvari, lik ubice iz horor filma bio mu idol (Informer, 4.5.2023)
Na istom tragu, u prva 24 sata nakon napada mogli smo da pročitamo i različite jednako neodgovorne “stručne savjete”, poput onog o tome kako prepoznati “dijete psihopatu”.
Gotovo svaki ovaj članak opisivao je zločin dramatičnim klišeima iz crne hronike, kao što su “krvavi pohod” ili “krvavi pir”. Neki su posebno naglašavali “obučenost da puca” i “preciznost” kojom je 13-godišnjak pogodio neke od žrtava. Pojavili su se i članci koji su, bez ikakvog jasnog razloga, bili posvećeni tipu oružja koje je koristio u masovnom ubistvu, ilustrovani fotografijom pištolja u “krupnom kadru”.
Ovakav pištolj je koristio Kosta Kecmanović koji je ubio osam učenika i čuvara (Avaz, 4.5.2023)
K.K. JE TRENIRAO "AIRSOFT "To je vojno-taktička simulacija, i to je iskoristio u svrhe ovog zločina (Alo, 4.5.2023)
Saslušan vlasnik beogradske streljane (ATV, 4.5.2023)
Ne samo da je izostao oprez da bi se fetišizacijom nasilja i oružja u tako osjetljivom trenutku moglo uticati na osobe podložne “copycat” efektu već su ovakvi članci ostavljali dojam da su njihovi/e autori/ce i sami/e gotovo fascinirani/e nasiljem koje je maloljetnik počinio.
Pored svega navedenog, srbijanski tabloidi iskoristili su čak i masovna ubistva za “obračun” sa svojim kolegama s televizija N1 i Nova S, nazivajući ih “tajkunskim medijima” i opisujući ih kao “neljudske” i “bedne lažove” zbog izvještavanja o napadu, kao i kritika upućenih predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću zbog iznošenja pojedinih informacija o napadaču u javnost.
NAPISALI DA JE NASTAVNICA PREMINULA, KAKVI BEDNI LAŽOVI! Tajkunski medij prešao sve granice ljudskosti (Informer, 4.5.2023)
Opozicioni mediji najviše morališu, a preko SBB i kanala IDJTV najviše promovišu nasilje (Informer, 5.5.2023)
Štaviše, mediji čiji je rad inače politički instrumentalizovan i/ili usmjeren na tračeve o estradnim ličnostima od takvih obrazaca nisu odustali čak ni u ovom slučaju. Medijski prostor da komentarišu napad ustupljen je nizu javnih ličnosti – od pjevača/ica i glumaca/ica do presuđenih ratnih zločinaca poput Vojislava Šešelja. Desetine objava koje su osobe iz svijeta show businessa postavile na svoje društvene mreže također su iskorištene kao “vijesti” o tragičnim događajima. Tabloidni mediji su, pored toga, pomno pratili i sve javne ličnosti koje su se pojavile na mjestu zločina ili se ispostavilo da poznaju žrtve masakra. Sve su te informacije, iako ni od kakvog značaja za sam slučaj, senzacionalistički predstavljene publici kao dio priče o masovnom ubistvu (uključujući i lažnu vijest o pjesmi koju je o masakru napisao glumac Žarko Laušević).
Dve ubijene devojčice su bile drugarice sestričine srpskog glumca: Došao je u dva navrata na mesto masakra (Drugačije, 4.5.2023)
KARLEUŠA TVRDI DA JE OVO RAZLOG ŠTO SU UBICE NAPRAVILE MASAKR: Nisu krivi ni roditelji, ni društvo! (Informer, 7.5.2023)
TOG DANA KADA JE TUGA ZAVLADALA, KAD SU SE SRCA SLOMILA OD BOLA... Ćerka Čedomira Jovanovića se na emotivan način oprostila od ubijenih drugara iz OŠ "Vladislav Ribnikar" (Informer, 7.5.2023)
DRAGANA KATIĆ POTRESENA TRAGEDIJOM NA VRAČARU : Neutešna voditeljka (Glas javnosti, 5.5.2023)
TUGA U DOMU POPULARNOG ESTRADNOG PARA, NIŠTA VIŠE NIJE KAO PRE! Đurđevdan bez gostiju i muzike! (Informer, 7.5.2023)
"TEŠKO MI JE KAO DA SU MI ROD ROĐENI" Neda Ukraden ispred škole "Vladislav Ribnikar" gde je ubijeno osmoro đaka i čuvar: "Bože, daj snage roditeljima" (Blic, 4.5.2023)
Ana Stanić i Marko Janketić ispred škole na Vračaru gde se desio krvavi pir: "Moj sin ide u tu školu" (Blic, 3.5.2023)
"Nikada više ništa neće biti isto": Glumica NEMA OD BOLA, ubijene dve drugarice njene unuke: "Više neće biti poziva..." (Blic, 4.5.2023)
Milica Todorović van sebe nakon masakra u školi na Vračaru, pevačica uperila prstom na potencijalne ubice (FOTO) (Alo, 4.5.2023)
Ignorisani apeli profesionalnih udruženja
Medijske organizacije, profesionalna udruženja te organizacije za zaštitu djece i dječijih prava ubrzo su uputile apele da se prestane s kršenjem pravila profesije i eksploatacijom tragedije, da se poštuju preporuke za odgovorno izvještavanje o tragičnim događajima poput ovih, da se poštuju dostojanstvo i prava maloljetnih osoba te da se uznemirujući sadržaji adekvatno označe pri emitovanju i prenošenju (1, 2, 3, 4, 5). Ništa od toga nije se desilo.
Na promjenu ovih praksi nisu uticali ni događaji koji su uslijedili nakon pucnjave u osnovnoj školi na Vračaru. U satima i danima nakon napada, nizala su se svjedočanstva o osobama, mahom maloljetnim, koje su počele činiti upravo ono od čega se i strahovalo.
Djeca i odrasle osobe iz različitih mjesta, ne samo u Srbiji već u cijeloj regiji, počela su manje ili više eksplicitno izražavati podršku za počinitelja ili ga imitirati, prijeteći da će ponoviti isti ili sličan napad, objavljujući snimke podrške na društvenim mrežama, donoseći stvarno ili plastično oružje u školu te na razne druge načine oponašati i glorifikovati postupke maloljetnog počinitelja masovnog ubistva (1,2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9).
U danima nakon napada, više osoba u Srbiji, Bosni i Hercegovini te Sjevernoj Makedoniji uhapšeno je zbog fizičkih napada ili prijetnji napadom u osnovnim i srednjim školama ili su privedene na tzv. informativne razgovore zbog uznemirujućih objava na društvenim mrežama u kojima podržavaju ili najavljuju nasilje. Najteži “odjek” inicijalnog napada bilo je, svakako, drugo masovno ubistvo u večeri između 4. i 5. maja.
Činjenica da su se u tako kratkom periodu dogodila dva masovna ubistva u najmanju je ruku neuobičajena za države u regiji. Iz toga, te brojnih vremenski “zgusnutih” incidenta, moglo se pretpostaviti da su upravo medijski izvještaji o masakru u školi “Vladislav Ribnikar”, prepuni zastrašujućih, senzacionalistički obrađenih detalja i potpuno ispražnjeni od empatije, pružili “materijal” za identifikaciju s počiniteljem ili poslužili kao podstrek za nasilno ponašanje.
Nova počinjena nasilja i uznemirujuće prijetnje ipak su jednako, bez obzira prema žrtvama ili standardima profesije, momentalno pretvarana u isti morbidni spektakl. Pojavili su se, ironično, i ništa manje senzacionalistički članci u kojima su isti oni mediji čiji je svaki izvještaj bio udžbenički primjer opasnih negativnih praksi “upozoravali” na mogući "copycat" efekat.
"Duže vreme SPREMAM NEZAPAMĆEN MASAKR u Ekonomskoj školi" Mladić iz BiH zapretio da će učiniti isto što i Kosta (Blic, 3.5.2023)
HOROR SNIMAK KRUŽI DRUŠTVENIM MREŽAMA! Devojčica podržava masovnog ubicu sa Vračara: Kosta će da izađe kat-tad, a oni iz sanduka nikad! (VIDEO) (Republika, 5.5.2023)
"ON ĆE DA IZAĐE NAPOLJE, ALI ONI IZ SANDUKA NIKAD NEĆE!" Kruži jeziv snimak, DEVOJČICA PODRŽAVA UBICU! (Espreso. 5.5.2023)
JEZIV SNIMAK SLAVLJENJA MASAKRA ZGROZIO CELU SRBIJU Maloletna devojčica podržava K. K. sa Vračara, ovo nije normalno! (VIDEO) (Alo. 5.5.2023)
PRIVEDENA DEVOJČICA KOJA JE VELIČALA MASAKR U ŠKOLI NA VRAČARU! Podržala masovnog ubicu - izgovarala JEZIVE reči! (Glas javnosti, 6.5.2023)
HOROR SNIMAK NA MREŽAMA, DEČAK IZ SRBIJE SE SNIMAO KAKO REPETIRA OČEV PIŠTOLJ! Uzeo ga iz fioke, pa SIMULIRAO pucnjavu! (Mondo, 6.5.2023)
OD OVOGA STRAHUJE SRBIJA! Šta je fenomen "copycat": Učenik ubica je otvorio Pandorinu kutiju, sve je počelo od DŽEKA TRBOSEKA! (Republika, 4.5.2023)
DA LI SRBIJI PRETI COPYCAT EFEKAT? Termin upotrebljen nakon zločina Džeka Trboseka, evo šta znači (Drugačije, 4.5.2023)
Klikbejt kao dominantna “novinarska” tehnika
Većina “izvještaja” medija bila je podređena kreiranju klikbejt naslova korištenjem standardne tehnike za privlačenje klikova, od onih gdje se u naslovu postavlja pitanje na koje čitatelji/ke mogu dobiti odgovor jedino ukoliko kliknu na sam članak, preko opisivanja hapšenja napadača kao “ekskluzive”, pa do izmišljanja informacija kojih u samom tekstu nema ili korištenja neprimjerenih, kolokvijalnih ili čak vulgarnih izraza za privlačenje pažnje publike.
EKSKLUZIVNO Pogledajte hapšenje učenika (14) koji je pucao u osnovnoj školi na Vračaru (Nova S, 3.5.2023)
Da li će Kostinim roditeljima biti oduzeto starateljstvo? Iz jednog razloga Socijalni rad mora ovako reagovati (Drugačije, 4.5.2023)
Učenici okupirali zgradu Koste: "Ubio je sestru našeg prijatelja, želimo samo jedno..." (Oslobođenje, 4.5.2023)
Dječak sa spiska za likvidaciju otkrio jezive detalje: Neke je i 'ovjerio' (ATV, 4.5.2023)
Kako nam se maloletni Kosta Kecmanović USRAO u život (Sremskomitrovački portal, 3.5.2023)
Komšije o porodici ubice: Ljudi su dno dna, maltretirali su vlastitog djeda, ubijali pse... (Oslobođenje, 5.5.2023)
Pored ovakvih, među najprisutnijim strategijama za “izvlačenje” što više klikova iz ovih tragedija bilo je i ponavljanje iste informacije “zapakovane” u članke s različitim naslovima. Informacije koje je tokom uviđaja prikupila policija posebno su eksploatisane za “štancanje” klikbejt naslova i niza članaka u kojima su uglavnom ponavljane već poznate informacije, često predstavljene kao nova i šokantna otkrića. Većina takvih članaka zapravo je ponavljanje iste četiri informacije – da je K.K. mjesec planirao ubistvo, da je napravio spisak s imenima djece iz razreda i skicom plana škole, da je odlučio da napad izvede 3.5. jer se tog dana čas historije održavao u učionici blizu ulaza u školu te da je policiji rekao da sebe smatra “psihopatom” i da se osjećao ignorisano od druge djece.
No, tabloidi su satima, a potom i danima, reciklirali iste informacije, predstavljajući ih kao nova i ekskluzivna saznanja. Portal Alo je, recimo, za samo jedan dan objavio više od deset članaka baziranih isključivo na izjavama koje je na pres-konferenciji i televizijskom gostovanju dao Veselin Milić, načelnik Policijske uprave za grad Beograd:
UBIJAO PO SPISKU! Ovo je policija pronašla kod ubice sa Vračara! Sve do detalja isplanirao! (FOTO) (Alo, 3.5.2023)
IMAO JE SPISAK DECE KOJU JE ŽELEO DA LIKVIDIRA, SVE JE ISPLANIRAO I POLICIJU JE SAM ZVAO Veselin Milić kroz suze progovorio o masakru na Vračaru (Alo, 3.5.2023)
PLANIRAO DA UBIJE 15 ĐAKA Proračunato sastavio spisak "glavnih žrtava" i nacrtao plan škole i učionica (Alo, 3.5.2023)
POZIV KOJI LEDI KRV U ŽILAMA K. K. posle masakra sam pozvao policiju i izgovorio ovu jezivu rečenicu (Alo, 3.5.2023)
S RAZLOGOM IZABRAO VREME MASAKRA K.K. otkrio zašto se baš danas odlučio da zločin (Alo, 3.5.2023)
REKAO JE DA JE PSIHOPATA Milić otkrio koje su bile prve reči dečaka kada je posle masakra pozvao policiju (Alo, 3.5.2023)
MISTERIJIA ZAŠTO JE UBICA PRECRTAO JEDNO IME Sumnja se da se po pravljenju spiska dogodilo ovo (Alo, 3.5.2023)
VEŠTAČI SE TELEFON UBICE SA VRAČARA Utvrđuje se kome je pisao kobnog jutra, evo šta je pretraživao! (Alo, 3.5.2023)
NAČELNIK POLICIJE OTKRIO NASTAVAK REČENICE KOJU JE DEČAK IZGOVORIO Nije samo rekao da je psihopata, već i šta treba da urade (Alo, 3.5.2023)
ON JE BIO IZOPŠTEN IZ DRUŠTVA Veselin Milić izneo nove detalje o pucnjavi u školi (Alo, 3.5.2023)
ĐACI GA IGNORISALI NA ODMORU I EKSKURZIJAMA Mogući motiv masakra u školi na Vračaru (Alo, 3.5.2023)
OTKRIVENO ŠTA JE KOSTA RADIO VEČE PRE TRAGEDIJE Policija pregledala telefon dečaka (Alo, 7.5.2023)
Na sličan način eksploatisane su i sahrane žrtava oba masovna ubistva. Isti medij bi, tako, iskoristio sahranu jedne osobe za objavljivanje niza članaka u kojima su se ovi događaji, izuzetno potresni za porodicu i prijatelje žrtava, prenosili iz minuta u minut kao da se radi o javnim manifestacijama. Kao i u slučaju ubistava, izrazi bola i emocije lično pogođenih osoba eksploatisani su za senzacionalističke naslove, dizajnirane da izazovu jake emocije kod čitatelja/ki i zadrže ih na stranicama takvih medija. Tako su Večernje Novosti objavile pet izvještaja sa sahrane jedne od djevojčica ubijenih u školi “Vladislav Ribnikar” te isto toliko članaka i o sahrani mladića u Malom Orašju dva dana kasnije:
DECA JECAJU NA SAV GLAS, U SUZAMA SE OPROSTILI OD DRUGARICE: Potresne scene sa sahrane ćerke Dragana Kobiljskog (FOTO) (Novosti, 6.5.2023)
ISPRAĆAJ ĆERKE DRAGANA KOBILJSKOG: Povorka nema i skrhana od bola (FOTO, VIDEO) (Novosti, 6.5.2023)
ODBOJKAŠKE LEGENDE NA SAHRANI: Velikani se oprostili od ćerke Dragana Kobiljskog (FOTO) (Novosti, 6.5.2023)
"VRATI SE, DUŠO, MAMI U ZAGRLJAJ" Na beogradskom Centralnom groblju sahranjena tragično stradala ćerka Dragana Kobiljskog (Novosti, 6.5.2023)
"ZAŠTO TO RADIŠ? PRESTANI!" Vladika Ilarion na sahrani opisao kako se Ema suprotstavila ubici- "Dala je vremena da se druga deca spasu" (Novosti, 6.5.2023)
CELO SELO ZAVIJENO U CRNO: Sahrana u Malom Orašju (Novosti, 6.5.2023)
MALO ORAŠJE DANAS SE OPRAŠTA OD ŽRTAVA MAHNITOG UBICE: Zajednička sahrana petorice mladića na seoskom groblju (Novosti, 6.5.2023.)
MALIM ORAŠJEM ODJEKIVALA SAMO CRKVENA ZVONA: Poslednji pozdrav ubijenim mladićima u krvavom piru (VIDEO) (Novosti, 6.5.2023.)
PET MAJKI ZAVIJENO U CRNO: U Malom Orašju sahranjena petorica mladića - žrtve krvavog pira Uroša Blažića (FOTO/VIDEO) (Novosti, 6.5.2023.)
MAJKE KLONULE, GRČI IM SE UTROBA ŠTO IH JE NOSILA: Crni barjaci umesto đurđevdanskih venaca - sahranjena petorica mladića u Malom Orašju (Novosti, 6.5.2023.)
"SINE, EVO TI IDE UČITELJICA": Potresna scena na sahrani mladića ubijenih u Malom Orašju (Novosti, 6.5.2023.)
Velika odgovornost koju mediji imaju u društvu naročito dolazi do izražaja u kriznim situacijama. Stoga Raskrinkavanje, ali i brojni drugi (1, 2, 3), apeluje na novinare i novinarke, i urednike i urednice da ozbiljno shvate svoju ulogu i o ovakvim situacijama izvještavaju profesionalno i etički. Sigurnost građana/ki i javni interes morali bi uvijek, a naročito u periodima velikih kriza, biti iznad profita i političkih interesa. Ni ovoga puta to, nažalost, nije bio slučaj.
(Nerma Šehović, Tijana Cvjetićanin i Marija Ćosić, Raskrinkavanje.ba)