Foto: Shutterstock
Na portalu Nulta tačka je 3. marta 2026. godine objavljen članak o kazni za kršenje pravila evropskog Akta o digitalnim uslugama (DSA) koja je izrečena platformi X (bivši Twitter) i žalbi koju je ova platforma podnijela. Članak je opremljen sljedećim naslovom:
Evropska komisija hoće da cenzuriše slobodu govora, samo im je X prepreka
U članku se tvrdi da je X opisan kao platforma koja se “bori za pravo građana širom svijeta da slobodno izražavaju svoje stavove” na internetu, dok je za Akt o digitalnim uslugama navedeno da je sredstvo za sprovođenje cenzure.
Prošle nedelje, Maskova platforma X podnela je pravni izazov protiv kazne od 140 miliona dolara koju je Evropska komisija izrekla u decembru prošle godine prema Zakonu o digitalnim uslugama (DSA), zakonu EU koji omogućava cenzuru.
Tvrdi se i da je platforma X kažnjena jer je odbila sprovoditi cenzuru.
Od kada je Ilon Mask kupio X i pretvorio ga u platformu slobode govora, Brisel je jasno pokazao neprijateljstvo prema platformi. Bivši evropski komesar Tjeri Breton je 2023. upozorio: “Možete da bežite, ali ne možete da se sakrijete… borba protiv dezinformacija biće zakonska obaveza po DSA. Naši timovi će biti spremni za primenu.” Bivša potpredsednica Komisije za vrednosti i transparentnost Vera Jurova dodala je: “Twitter privlači mnogo pažnje i njegovo poštovanje zakona EU biće strogo nadgledano.”
Zbog toga je X dobio prvu kaznu po DSA u decembru. Poruka je jasna: svaka platforma koja odbije cenzuru suočiće se sa posledicama.
U članku je navedeno da DSA sadrži regulacije o stvarima kao što su dezinformacije i govor mržnje, koje nisu izglasane u parlamentu.
Dodatni kodeksi ponašanja regulišu “dezinformacije”, “govor mržnje” i zaštitu maloletnika, sa 153 stranice dodatnih pravila koja nikada nisu izglasana.
Navodi se i da je DSA alat koji se primjenjuje globalno, odnosno da služi kao sredstvo globalne cenzure koju navodno sprovodi Evropska komisija (EK).
Nejasni i široki termini zakona idealni su alati za komisiju da cenzuriše neželjene stavove, a DSA se primenjuje globalno, ne samo u Evropi.
Studija House Judiciary Committee pokazuje ogroman pritisak na velike tehnološke platforme da globalno primenjuju DSA standarde cenzure, što znači da EU cenzuriše govor širom sveta.
Šta je Akt o digitalnim uslugama i čemu služi?
U članku Nulte tačke je kao izvor naveden portal Zero Hedge, izrazito desničarska platforma na kojoj se objavljuje sadržaj s nepouzdanim objavama na kojoj su se dijelile teorije zavjere (1, 2). Članak objavljen na toj stranici preuzet je s portala Real Clear Politics, koji je takođe desničarska platforma na kojoj se objavljuje sadržaj iz domena pseudonauke i teorije zavjere (1).
Akt o digitalnim uslugama (eng. Digital Services Act, DSA), kako je objašnjeno na stranici Evropske komisije posvećenoj digitalnoj strategiji Evropske unije (EU), ima za cilj stvaranje sigurnijeg internetskog okruženja za potrošače i trgovačka društva u EU. Vijeće EU ga je, nakon Evropskog parlamenta (EP), usvojilo u oktobru 2022. godine. Riječ je o skupu pravila čiji je cilj da se osigura sigurniji digitalni prostor za korisnike/ce, kao i ravnopravno tržište za biznise na području EU.
DSA umanjuje rizike od ilegalnog i štetnog sadržaja tako što uvodi obavezu pravovremenog uklanjanja ilegalnog sadržaja nakon prijave, uspostavlja transparentne procedure moderacije i omogućava korisnicima/ama pravo žalbe na odluke platformi. Ovaj akt zahtijeva od platformi veću transparentnost algoritama i oglašavanja, uključujući zabranu ciljanog oglašavanja zasnovanog na osjetljivim podacima i posebnu zaštitu maloljetnika/ca. Za vrlo velike online platforme i pretraživače predviđene su dodatne obaveze, poput procjene i ublažavanja sistemskih rizika, uključujući rizike od širenja dezinformacija i manipulacije informacijama.
DSA se odnosi na širok spektar digitalnih posrednika koji nude usluge korisnicima u EU, bez obzira na to gdje im je sjedište. To uključuje pružaoce pristupa internetu, hosting servise, online platforme poput društvenih mreža i tržišta, kao i vrlo velike platforme poput Googlea, Amazona, Facebooka i TikToka.
Cenzura je “kontrola i zabrana protoka informativnih, kulturnih i umjetničkih sadržaja koje poduzima neko vladajuće tijelo u svrhu pretpostavljene dobrobiti zajednice ili društva”, navedeno je u Hrvatskoj enciklopediji. Suprotno tvrdnjama iz članka portala Nulta tačka, namjena DSA nije cenzura, nego se ovim aktom nastoje spriječiti nezakonite i štetne aktivnosti u online prostoru, ali i spriječiti širenje dezinformacija. Pri tom, ovaj akt se ne bavi pojedinačnim sadržajima, već propisuje mehanizme odgovornosti platformi u slučaju širenja nezakonitog i štetnog sadržaja. DSA omogućava i podnošenje prigovora i žalbi u slučajevima određenih postupaka, što u sistemu cenzure nije moguće.
Dodatno, da nije riječ o propisu koji uvodi cenzuru, pokazuje i odgovor na pitanje “Kako ćete održati pravičnu ravnotežu s osnovnim pravima, kao što je sloboda izražavanja?” koje je jedno od pitanja i odgovora u vezi s DSA, dostupno na zvaničnoj stranici EK-a. Kako je pojašnjeno u odgovoru, DSA štiti slobodu izražavanja, uključujući slobodu i pluralizam medija. Ponuđena su tri primjera koja to dokazuju. Prvi je mehanizam prigovora za žalbu na odluke o moderaciji. Dakle, postoji sistem u kojem se može uložiti žalba platformi, zatim DSA od platforme traži transparentnost u moderaciji sadržaja, što znači da se odluke donose na posve jasan način. Treći opisani primjer odnosi se na rješavanje pristrasnosti u algoritmima za preporuku, gdje DSA uvodi nove alate za procjenu koju algoritmi daju platformi kako bi se stvorilo što pravednije online iskustvo.
Suprotno tvrdnjama navedenim u članku Nulte tačke, DSA ne sadrži “neizglasane kodekse ponašanja” koji se odnose na stvari poput dezinformacija ili govora mržnje na platformama. Raniji Kodeks dobre prakse o dezinformacijama Evropske unije, danas poznat kao Kodeks postupanja, integrisan je u širi regulatorni okvir EU, posebno putem povezanosti s DSA. Radi se o dobrovoljnom i strukturiranom okviru saradnje između platformi, oglašivačke industrije i drugih aktera. Uspostavljen je 2018. i značajnije ojačan 2022. godine. Njegov je cilj suzbijanje širenja dezinformacija zajedničkim standardima i većom transparentnosti i odgovornosti digitalnih servisa. Kad je postao povezan s DSA, dobio je elemente koregulacije.
Kodeks ima desetine obaveza i konkretnih mjera na čije su se provođenje potpisnici obavezali. Ključne oblasti uključuju demonetizaciju dezinformacija, odnosno sprečavanje zarade od takvog sadržaja, transparentnost političkog oglašavanja i borbu protiv manipulativnih praksi, poput botova, lažnih naloga i deepfake sadržaja. Poseban fokus je na saradnji s istraživačima i fact-checkerima, kojima bi trebao biti omogućen veći pristup podacima platformi, kao i na uspostavljanju sistema praćenja učinka putem izvještavanja i indikatora.
Kodeks se odnosi na velike online platforme, oglašivače, tehnološke kompanije i organizacije civilnog društva koje djeluju u EU. Njegova svrha jeste smanjenje uticaja dezinformacija na demokratiju, javno zdravlje i sigurnost, uz očuvanje slobode izražavanja. Ali nije dio DSA niti je prošao glasanje u Evropskom parlamentu. Kao što smo već naveli, radi se o dobrovoljnom okviru saradnje, s kojim su se složile i platforme, stoga nije bilo potrebno da se usvoji nekim glasanjem.
Ni DSA ni Kodeks ne sadrže stavke koje predviđaju “cenzuru”, kako se to tvrdi u analiziranom članku, nego regulišu šta platforma mora da omogući u vezi sa sadržajem koji je štetan ili ilegalan.
Šta je platforma X prekršila u odnosu na DSA?
Evropska komisija kaznila je platformu X sa 120 miliona eura u decembru 2025. godine zbog kršenja obaveza o transparentnosti prema DSA. Ustanovljeno je da korištenje “plave kvačice” za verfikovane naloge na ovoj platformi obmanjuje korisnik/ce, jer svako može platiti da dobije taj verifikovani status, a da kompanija suštinski nije provjerila ko stoji iza naloga, što korisnicima/ama otežava procjenu autentičnosti naloga i sadržaja, navedeno je u saopštenju EK-a povodom kazne. Iz EK-a su rekli i da registar oglasa platforme X ne ispunjava zahtjeve DSA o transparentnosti i dostupnosti, kao i da je ustanovljeno uskraćivanje pristupa javnim podacima istraživačima/cama.
Platformi je dat rok 60 radnih dana da obavijesti EK o koracima koje će poduzeti u vezi s ustanovljenim kršenjem propisa koji se odnose na plaćanje plave kvačice, odnosno 90 dana za druga kršenja. U februaru 2026. godine na nalogu kompanije na platformi X objavljeno je da je uložila žalbu na ovu odluku.
Navod da EK koristi DSA da “cenzuriše širom svijeta” netačan je i manipulativan u vezi s tim kako DSA funkcioniše. Formalno, DSA je pravna regulacija EU i ona se primjenjuje unutar jedinstvenog tržišta EU. Međutim, jasno je definisano (u članu 2, stav (1)) da se DSA “primjenjuje na usluge posredovanja koje se nude primateljima usluge koji imaju poslovni nastan ili se nalaze u EU, bez obzira na mjesto poslovnog nastana pružatelja tih usluga”. Dakle, DSA jeste pravni propis EU, ali se odnosi i na one koji svoje usluge pružaju unutar tog prostora, bez obzira na to gdje je njihovo sjedište (u slučaju platforme X, to su Sjedinjene Američke Države).
Shodno navedenim činjenicama, tvrdnju da EK provodi cenzuru pomoću DSA ocjenjujemo kao lažnu vijest. Riječ je o aktu koji omogućuje stvaranje sigurnijeg internetskog okruženja, uz jasno definisane obaveze i propise kojima se štiti sloboda izražavanja.
Tvrdnju da je platforma X kažnjena jer Elon Musk odbija da sprovede cenzuru takođe ocjenjujemo kao lažnu vijest, jer je kazna izrečena zbog kršenja obaveza o transparentnosti iz DSA.
Impliciranje da DSA sadrži dijelove koji nisu izglasani u Evropskom parlamentu ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama. Tačno je da je DSA povezan s Kodeksom postupanja s dezinformacijama, ali ovaj dobrovoljni kodeks nije dio Akta. Istu ocjenu dajemo tvrdnji da se DSA primjenjuje globalno. DSA je akt EU, ali ga se sve platforme, bez obzira na mjesto njihovog sjedišta, moraju pridržavati ukoliko posluju na području EU.
(Raskrinkavanje.ba)