Na Facebook stranici Dnevna doza domaćih filmova i serija je 15.10.2020. objavljena fotografija dječaka koji leži na komadu kartona, sa opisom u prvom licu jednine:
ROČITAJTE DO KRAJA!
Danas, dok sam prelazila ulicu, vidjela sam dječaka na zemlji i ljudi su prolazili kao da je nevidljiv.
Dok sam mu prilazila, sjedio je na zemlji, pitala sam ga da li je dobro i ako mu nešto treba, pružio je ruku.
Pogledao me i rekao: ′′ Daj mi hrane, gladan sam!
Prešla sam ulicu sa njim i smjestila ga u pekaru, dok su me svi gledali kako sjedim sa ovim dječakom.
Nikad nisam vidjela, da se neko toliko uzbuđuje zbog jela ..kiflu,kroasan...
Nakon što je završio sa jelom, uze me za ruku i reče mi:
Ni oči nisu vidjele, ni uši nisu čule, šta vam je Bog spremio!
Ako pročitate ovu priču, Bog će učiniti čudo u vašem životu!
Bog će vam dati:
* Bolje radno mjesto
* Sva sreća svijeta i dobro zdravlje u cijeloj tvojoj porodici!
I brige će nestati, samo
napiši ′′ Amin ′′ i podijeli.
Ovo je najranija objava koja je još uvijek dostupna na Facebooku, no uzimajući u obzir da u opisu fotografije prvoj riječi, “pročitajte”, nedostaje početno slovo (“ROČITAJTE”), vjerovatno se radi o nepotpunom kopiranju sada nedostupne objave sa neke druge Facebook stranice. Primjer potpune objave se može vidjeti na ovom linku.
Od tada, fotografiju sa istim opisom objavile su brojne druge Facebook stranice i profili, a identičan post je 17.1.2021. objavljen i u Facebook grupi 🌸VOLIM KUR''AN🌼, kao i na Facebook stranici Sofijin IZBOR 11.4.2021.
Trenutno dostupne objave ovog teksta i fotografije na Facebooku su zajedno ostvarile više od 77.000 interakcija.
Naš partnerski portal Faktograf je u analizi “U koordiranoj akciji dijele se netočne informacije za skupljanje lajkova”, iz novembra 2020. godine, objasnio kada je i kako fotografija zapravo nastala.
Kako je izvještavao BBC, fotografija je originalno snimljena prije četiri godine u Kazahstanu. Nakon što je fotografija tada trogodišnjeg dječaka postala viralna, potaknula je široku debatu o siromaštvu u središnjoj Aziji.
Također, dječak nije bio sam ostavljen na cesti. Dječakova majka objasnila je za BBC da se nalazi u teškoj financijskoj situaciji i da je zato on bio s njom na mjestu rada.
“Moj sin je zaspao dok sam teško radila i nisam imala drugog izbora osim staviti ga na sigurno mjesto za zemlju dok sam bila u poslu. Postavila sam karton ispod njega, spavao je samo 10 ili 15 minuta”, rekla je.
Dakle, priča iz Facebook objave, napisana u prvom licu jednine, nije se dogodila osobi koja ju je napisala i uopće se ne radi o nedavnom događaju.
"Akcija" o kojoj analiza Faktografa govori, odnosi se na objave ove priče na 29 različitih Facebook stranica u razmaku od svega tri minute, sa ciljem da objave tih stranica dosegnu što veći broj interakcija, a time i veći broj pratilaca.
Iako je priča koja prati ovu fotografiju dokazano izmišljena, objave sa istim tekstom nastavile su se dijeliti na Facebooku i u ovoj godini.
Tako ih je, u sličnoj “akciji prikupljanja lajkova”, 20.2.2021. u istoj minuti podijelilo osam Facebook stranica: Ja volim životinje, Životni savjeti, Prazna ostala mi duša, Recepti, Biti Srcem Vezan - u tome leži snaga, Slike djece i kućnih ljubimaca, Domaćica - Najbolji recepti i Ekskluziv savjeti.
Ovo je samo još jedna od manipulativnih taktika povećanja broja ljudi koji prate pojedine Facebook stranice - objavljivanje fotografija koje navodno prikazuju neku dramatičnu životnu situaciju ili izazivaju emotivnu reakciju kako bi prikupile lajkove i interakcije.
Te fotografije obično imaju isti ili sličan opis, a nerijetko se isti opis koristi za različite fotografije koje prikazuju sličnu situaciju. Opisi takvih fotografija često su napisani u prvom licu jednine, kao da se osoba prikazana na fotografiji, ili osoba koja je učestvovala u situaciji navodno vezanoj za fotografiju, direktno obraća korisnicima Facebooka.
Najčešći razlog zbog kojeg se stranice izgrađuju na ovaj način jeste njihova prodaja ili sticanje dovoljno velikog broja pratilaca. Cilj je postići isplativost objavljivanja linkova na članke portala koji koriste Google reklame za monetizaciju. Detaljnije o ovakvim vrstama manipulacija možete pročitati u ovoj analizi. Skupljanje klikova i “bildanje” Facebook stranica: Manipulativne fotografije izmamljuju emocije i lajkove
Prema našoj metodologiji, ocjenu lažna vijest dobija originalna objava koja sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Budući da najranija dostupna objava fotografije dječaka i uz nju izmišljene priče na Facebooku nije i prva, odnosno da originalna objava nije dostupna, sve postove u kojima se fotografija i priča pojavljuju zajedno ocjenjujemo kao prenošenje lažnih vijesti.
(Aldin Karahasanović, Raskrinkavanje.ba)