Nakon što su međunarodne organizacije Human Rights Watch i Amnesty International te brojni mediji (1, 2, 3) u oktobru 2023. izvijestili o slučajevima koji ukazuju na to da izraelska vojska u Gazi upotrebljava oružje s bijelim fosforom, tvrdnje o upotrebi ovog oružja postale su viralne i na društvenim mrežama na našem govornom području.
Na Facebook stranici portala Akos 4. novembra je, uz sljedeći opis, objavljena fotografija noćnog neba na kojem se vide tragovi jake svjetlosti koji se iz zraka obrušavaju prema tlu:
Izre1ski okupator upravo Ga3u zasipa međunarodno zabranjenim bombama sa bijelim fosforom. Ratne zločine ne mogu sakriti!
Foto: Screenshot/Facebook
Ove se tvrdnje, podijeljene uz identičnu fotografiju, mogu pronaći i u drugim objavama na Facebooku. U nekim se objavama fotografija dijelila i uz tvrdnju da “Izrael bijelim fosforom trenutno bombarduje izbjeglički kamp Al-Shati u Gazi”.
Izvješća medija i međunarodnih organizacija o upotrebi oružja s bijelim fosforom u Gazi
Internacionalna organizacija Humans Rights Watch 12. oktobra 2023. godine na svojim je stranicama objavila da je, na osnovu videosnimaka te iskaza svjedoka iz ovih područja, utvrdila da su izraelske snage u vojnim operacijama u Gazi i Libanonu u oktobru ove godine koristile municiju s bijelim fosforom. U objavi ove organizacije navodi se da snimci “prikazuju višestruke zračne eksplozije artiljerijski ispaljenog bijelog fosfora iznad gradske luke u Gazi te na dvije ruralne lokacije duž granice između Izraela i Libanona”.
Laboratorija za građanske dokaze, koja djeluje u okviru organizacije Amnesty International, 13. oktobra objavila je da je program za krizne odgovore ove organizacije “prikupio uvjerljive dokaze koji dokumentuju da je izraelska vojska u gusto naseljenim civilnim područjima u Gazi upotrijebila artiljerijske granate s bijelim fosforom”. Konkretno, naveli su, njihov tim uspio je verifikovati napad na luku u Gazi i na obližnje hotele, a koji je prikazan na videosnimku objavljenom 11. oktobra.
Bijeli fosfor, čvrsta voštana i zapaljiva supstanca dobijena od fosfatnih stijena, pored široke primjene u raznim granama industrije, u vojnim operacijama koristi se za osvjetljavanje područja ratnih dejstava, stvaranje dimnih zavjesa te kao zapaljivi agens. Svjetska zdravstvena organizacija svaki je oblik izlaganja ovoj supstanci ocijenila kao štetan, navodeći da bijeli fosfor može uzrokovati duboke i teške opekotine, a u teškim slučajevima izloženosti, ozbiljna oštećenja organizma, komu i smrt.
Zapaljiva oružja u koja spadaju i oružja s bijelim fosforom definisana su u okviru Trećeg protokola UN-ove Konvencije o određenim konvencionalnim oružjima. Ovaj protokol zabranjuje upotrebu zapaljivog oružja u područjima gdje žive civili, o čemu je Raskrinkavanje ranije pisalo u ovoj analizi.
S obzirom na navedeno, tvrdnje da je izraelska vojska u Gazi i Libanonu koristila ovo oružje ubrzo su izazvale pažnju brojnih svjetskih medija, uključujući i Washington Post i Reuters.
Washington Post je tako 12. oktobra objavio da je od Briana Castnera, višeg kriznog savjetnika za oružje i vojne operacije pri Amnesty Internationalu, zatražio da analizira snimak koji prikazuje izraelski zračni napad na luku u Gazi od 11. oktobra. Castner je u odgovoru ovom listu naveo da se, prema njegovom mišljenju, “čini da snimak pokazuje upotrebu bijelog fosfora”. U članku je prikazan i spomenuti video tog napada, za kojeg Washington Post navodi da se radi o autentičnom snimku iz Gaze.
Castner je za Washington Post dodao i sljedeće:
Nije jasno da li bi se ovaj incident smatrao kršenjem zakona oružanog sukoba (...) Morali bismo znati više o predviđenoj meti ovog napada i predviđenoj upotrebi bijelog fosfora da bismo donijeli definitivnu pravnu presudu o ovom konkretnom slučaju (...) Ali općenito, svaki napad koji ne pravi razliku između civila i vojnih snaga potencijalno može predstavljati kršenje zakona ratovanja.
Reuters je u svom članku, prenoseći tvrdnje o bombardovanju Gaze i Libanona oružjem s bijelim fosforom, a koje je iznio Human Rights Watch, objavio i da “nisu mogli nezavisno provjeriti navode” ove organizacije. U članku su prenijeli i kratko saopštenje izraelske vojske u kojem stoji da su “trenutne optužbe protiv IDF-a (Izraelskih odbrambenih snaga), a koje se odnose na upotrebu bijelog fosfora u Gazi, nedvosmisleno netačne”.
Uz navedeno, Reuters je dodao i da je zapaljivo oružje, u koje spada i ono s bijelim fosforom, prema spomenutom Trećem protokolu Konvencije o upotrebi određenih konvencionalnih oružja zabranjeno koristiti ako se vojne mete nalaze među civilima, ali da Izrael nije među zemljama potpisnicama ove konvencije niti je obavezan njome.
Da li fotografije iz viralnih objava prikazuju upotrebu oružja s bijelim fosforom u Gazi?
Budući da se, uz iste tvrdnje, fotografija upotrebe oružja s bijelim fosforom širila i izvan našeg govornog područja, provjerom navoda da se radi o snimku iz Gaze bavila se i platforma za provjeru činjenica Check Your Fact. U fact-checking analizi ove platforme navodi se da je tvrdnja da se radi o fotografiji iz Gaze netačna te da fotografija, prema podacima s platforme Getty Images, datira iz marta 2018. godine
U opisu fotografije na platformi Getty Images stoji da je fotografija nastala 23. marta 2018. u Siriji te da prikazuje “ono što se čini kao padanje zapaljive municije s bijelim fosforom tokom režimskog bombardovanja u Doumi, jednom od nekoliko preostalih džepova koje drže pobunjenici u Istočnoj Guti na periferiji glavnog grada Damaska”.
Osim na stranici Getty Images, ista fotografija može se pronaći u članku engleskog izdanja Deutsche Wella, objavljenom u septembru 2018. godine, a ovom fotografijom ilustrovan je i jedan od članaka kineske državne agencije Xinhua iz marta 2019.
Iz navedenog je jasno da je fotografija stara više od pet godina te da nije nastala 2023. godine u Gazi. Shodno tome, objave iz kojih se može zaključiti da prikazuje upotrebu oružja s bijelim fosforom u Gazi dobijaju ocjenu manipulisanje činjenicama.
(Raskrinkavanje.ba)