Intervju za anonimni portal sa nepoznatim autorom/icom

Ova analiza je označena kao: Razabiranje

Neki predizborni intervjui su nam više otkrili o medijima koji su ih objavili, nego o osobama koje su intervjuisali.

O portalu „Informativa.ba“ i njegovoj bliskosti sa Savezom za bolju budućnost (SBB), “Raskrinkavanje” je i ranije pisalo u nekoliko navrata. U jednoj od prvih analiza, ustanovili smo da se ova stranica mahom bavi obračunom sa političkim protivnicima stranke - u naslovima članaka u samo jednoj rubrici - “Reakcija građana”, od ukupno 81 članka, 51 put se pojavljuje Stranka demokratske akcije, svaki put u negativnom kontekstu. SBB se pojavljuje tri puta - dva puta pozitivno i jednom neutralno prikazan (analiza je dostupna na ovom linku). Ukratko, riječ je o jednom od niza sličnih “medija” koji artikulišu stavove stranaka i obračunavaju se sa njihovim političkim protivnicima bez “cenzure” - to jest, iznose tvrdnje koje se ne mogu saopštiti putem zvaničnih stranačkih organa. Portal “Informativa” nema impressum niti bilo kakve dostupne podatke o vlasništvu i autorima/cama tekstova.

I tokom kampanje iza nas, “Informativa” je služila kao (ne)zvanični kanal SBB-a. U ovoj analizi izdvajamo intervju koji je „Informativa“ objavila sa kandidatkinjom SBB-a na proteklim Opštim izborima, Editom Đapo. Činjenica da je riječ o mediju “bliskom” SBB-u objašnjava kako je ministrica u aktuelnoj Vladi FBiH mogla dati intervju za potpuno anonimni portal, bez navedenog imena novinara/ke s kojim je razgovarala.

Intervju sa Editom Đapo, jasno je predizborni intervju. Teme koje dominiraju intervjuom posvećene su ženama i ulozi žena u politici. Naslov intervjua ne ostavlja nimalo sumnje u to da je jedina njegova svrha da sagovornicu predstavi kao kandidatkinju koja zaslužuje glas ženskog biračkog tijela:

DR. EDITA ĐAPO: Žene koje su svoj društveni, profesionalni i javni život podredile porodici su jednako uspješne žene kao i mi koje ih predstavljamo

I pitanja su takva:

„Ima li za žene u BiH mjesta u politici? Ima li dovoljno žena na političkoj sceni?“

„Koliko bi žene mogle da utiču na društveni život, šta Vi mislite o tome?“

„Šta žene mogu učiniti u političkom životu, kako mogu uticati na političke odluke?“

Svako od ovih pitanja samo po sebi je potpuno legitimno i bavi se temom koja je relevantna i u izbornoj kampanji i generalno. Ovdje, međutim, pitanje učešća žena u politici služi isključivo za to da kandidatkinji da prostor za promociju. Drugim riječima, intervju se svodi na jedno isto pitanje postavljeno četiri puta, te iskorišteno za promociju kandidatkinje i njene stranke u odgovorima.  

Edita Đapo je prethodne tri godine obnašala funkciju ministrice turizma i okoliša u Vladi Federacije BiH. Paradoksalno, nakon opetovanog postavljanja pitanja o političkom angažmanu žena, sama kandidatkinja nije dobila nijedno pitanje o svom konkretnom političkom angažmanu. Osim jednog koje prenosimo zajedno sa odgovorom:

P: „Za vrijeme Vašeg mandata dobili ste brojne nagrade za Vaš rad. Možete li to prokomentarisati?

O: “Drago mi je da su mnogi predstavnici međunarodnih organizacija i lokalnih vlasti prepoznali moje napore i dodijelili mi nagrade za rad. To je moja satisfakcija i zahvalna sam im na tome. Ne mogu nabrojati sve, ali mogu izdvojiti neke od tih nagrada. Nagrada kojom treba da se ponosimo svi u BiH jeste prvo mjesto u konkurenciji od 195 zemalja koju je BiH dobila na Konvenciji UN o biloškoj raznolikosti za novouspostavljeni sitem izvještavanja, potom nagrada Počasna građanka Goražda, Nagrada za doprinos razvoju općine Donji Vakuf, nagrada Evropkog pokreta za doprinos u turizmu itd.  “       

Ovakva pitanja se u intervjuima naprosto ne postavljaju. Kao što smo pisali u jednom od ranijih osvrta, intervju je prilika da novinar/ka i intervjuisana osoba odmjere snage, suoče stavove, nekad čak i do tačke otvorene polemike. Da bi ovaj intervju bio istinsko korištenje ove novinarske forme, morao bi sadržavati i pitanja koja se tiču konkretnih rezultata rada Đapo u njenom ministarskom mandatu. Oni su, međutim, indirektno pomenuti samo kroz konstataciju o “brojnim nagradama”, dok su bilo kakve “teže” teme izbjegnute, iako ih je svakako bilo: ekološka katastrofa koja se zbila u Lukavcu u augustu ove godine, očajna kvaliteta zraka u nekim od najvećih gradova u Federaciji BiH, netransparentna podjela novca Fonda za zaštitu okoliša javnim i privatnim medijima i slično.

Na osnovu gore navedenog, jasno je da se u ovom slučaju nije radilo o novinarstvu, već o predizbornom PR-u, to jest političkoj promociji. U prilog tome ide i činjenica da je intervju, nakon što se pojavio na “Informativi”, objavljen i na zvaničnoj stranici SBB-a.  

(Raskrinkavanje.ba)

Autor: Emir Zulejhić Objavljeno: 15. 11. 2018 | Zadnji put osvježeno: prije 2 godine

Posljednje objavljene analize

Lažna vijest
Nove QAnon besmislice: Mediji nisu “osuđeni na smrt” u Nirnbergu i Trump nije vraćen na Facebook

Američka teorija zavjere QAnon i dalje je iznimno popularna na našem govorn...

Lažna vijest Prenošenje lažnih vijesti Teorija zavjere
Lažna vijest
Uprkos tvrdnjama njemačkog biologa, virusi postoje i izazivaju bolesti

Njemački biolog Stefan Lanka poznat je po tvrdnjama da virusi ne izazivaju...

Lažna vijest
Dezinformacija
Niti je tačno da bi sutkinja Nyambe “oslobodila” Mladića, niti da je izdvojila mišljenje po svim tačkama

Pojedini mediji manipulativno su izvijestili o izdvojenom mišljenju sutkinj...

Dezinformacija Klikbejt Ispravljeno
Raskrikavanje.rs Istinomjer.ba Analiziraj.ba NewsMavens.com Raskrinkavanje.me