Foto: Freepik
Kampanja za ovogodišnje lokalne izbore u Bosni i Hercegovini počela je 6. septembra. Kao i prethodne, i ova je donijela ispitivanja javnog mnijenja, čije rezultate plasiraju mediji. Tako su građanima i građankama Bosne i Hercegovine putem medija do sada predstavljeni rezultati više istraživanja. Međutim, predstavljani su i rezultati istraživanja koja su provele neimenovane agencije, a neki portali sami su na svojim stranicama "pitali" čitatelje/ke za koga će glasati. Ovakvi su rezultati potom predstavljeni kao relevantan pokazatelj raspoloženja birača/ica.
Riječ je o ranije viđenim praksama u predizborno vrijeme, o čemu smo pisali u okviru serijala "Rasvjetljavanje". Kako smo naveli u ovoj analizi, rezultati ispitivanja javnog mnijenja pred izbore, osim što trebaju pružiti uvid u rejting kandidata/kinja, zloupotrebljavaju se i koriste i kao svojevrstan instrument kojim se nastoji uticati na odluke glasačkog tijela.
Upravo zbog potencijalnog uticaja na javno mnijenje, važno je da mediji prilikom objave tih sadržaja u potpunosti poštuju dobre prakse i zakone.
Kako se rezultati istraživanja i anketa trebaju predstaviti u medijima?
Odredbama Poglavlja 16, “Mediji u izbornoj kampanji”, Izbornog zakona BiH propisano je da su elektronski mediji prilikom predstavljanja rezultata istraživanja dužni istaći naziv institucije ili ime lica koje je naručilo i platilo istraživanje, naziv i sjedište institucije koja je sprovela istraživanje, ispitni uzorak i mogućnost odstupanja u ishodu istraživanja te period u kojem je provedeno istraživanje.
U istom poglavlju navodi se i da “rezultati telefonskog anketiranja ili uličnih anketa provedenih među biračima tokom izborne kampanje neće biti prezentirani kao siguran i autentičan stav određene društvene grupe, što je medij, koji provodi anketiranje i objavljuje rezultate, dužan posebno naglasiti”.
U Priručniku o praćenju medija za izborne promatračke misije Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE), u poglavlju “Dodatak: Zbornik standarda i načela o slobodi istraživanja tijekom izbora” navode se preporuke Vijeća Evrope u vezi s medijskim izvještavanjem o anketama. Slično kao i u Izbornom zakonu, navedeno je da mediji trebaju pružiti dovoljno informacija kako bi javnost sama mogla donijeti sud o anketi.
Istraživanja u medijima tokom ovogodišnje predizborne kampanje
Neki su mediji ignorisali pravila i preporuke za predstavljanje istraživanja javnog mnijenja i tokom ove predizborne kampanje. Tome svjedoči više primjera koje je Raskrinkavanje uočilo do sada.
Na blogu novinara Slobodana Vaskovića odvojeno su objavljeni rezultati istraživanja rejtinga kandidata/kinja za poziciju gradonačelnika u više gradova u Republici Srpskoj. Od kraja avgusta, objavljeni su rezultati istraživanja za Banjaluku, Trebinje, Prnjavor i Bijeljinu. Pored rezultata, u ovim objavama navedeni su period u kojem je istraživanje rađeno, veličina uzorka, nivo pouzdanosti, spolna struktura i prosječna starost ispitanika/ca. U svima je, međutim, izostavljen važan detalj – ko je proveo ili naručio anketu, što je, prema Izbornom zakonu, obaveza medija.
Zanimljivo je, takođe, da ovi rezultati prednost daju kandidatima/kinjama koji/e dolaze iz stranaka koje su opozicija u Republici Srpskoj. Rezultate ovih istraživanja dalje su na isti način prenosili drugi mediji (1, 2, 3).
Naručilac, kao i onaj ko je radio istraživanje, ostao je nepoznat čitateljima/kama niza portala koji su prenijeli rezultate istraživanja rejtinga kandidata/kinja za gradonačelnika Banjaluke (1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9). U slučaju ovog istraživanja, koje prednost u izbornoj trci daje kandidatu PDP-a Drašku Stanivukoviću, podaci o istraživanju još su oskudniji. Pored rezultata, čitatelji/ke su jedino mogli/e saznati informaciju o veličini uzorka i periodu kada je istraživanje provedeno (i to ne u svim člancima). U članku koji je objavila Slobodna Bosna navodi se sljedeće:
Prema istraživanju koje je krajem prošle nedjelje radila jedna agencija iz Srbije, za Draška Stanivukovića će glasati skoro pola birača u Banja Luci, odnosno 49.9 posto. Kandidat Dodikovog SNSD-a Nikola Šobot, prema istom istraživanju, može računati na 33,8 posto glasova. Na trećem mjestu je bivša Stanivukovićeva partijska kolegica Jelena Trivić. Nju održava svega 13. 1 punoljentih Banjalučana, a podrška joj se urušava iz dana u dan, prema nedavnom istraživanju poržavako ju je oko 16 posto ispitanika.
U ovim se člancima pominje još jedno istraživanje, koje je navodno proveo NDI (Nacionalni demokratski institut). I u ovom slučaju nema informacija koje su obavezne prema Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine. Samo se kratko navodi sljedeće:
Sa sličnim rezultatima raspolaže i istraživanje koje je proveo NDI, samo što prema njemu Draška Stainvukovića podržava čak 52 posto ispitanika.
Mediji su rezultate ovog istraživanja uglavnom objavili uz senzacionalističke naslove u kojima se tvrdi da rezultati anketa pokazuju da će Draško Stanivuković ostati gradonačelnik Banjaluke. Neki čak ne pominju istraživanje u naslovu, već samo konstatuju da će Stanivuković ostati na gradonačelničkoj poziciji:
Draško Stanivuković će ostati gradonačelnik Banje Luke (Politički)
Zanimljiva je razlika između ovih rezultata istraživanja i rezultata koje je na svom blogu objavio Slobodan Vasković. Dok prema istraživanju neimenovane agencije iz Srbije Jelenu Trivić podržava svega 13,1%, a Stanivukovića 49,9% građana/ki, prema istraživanju koje je objavio Vasković, ona ima 40,3% podrške, a Stanivuković 20,1%.
Raskrinkavanje je u ovogodišnjoj predizbornoj kampanji uočilo i primjere istraživanja koje mediji sprovode na svojim web i Facebook stranicama, a kasnije objavljuju rezultate kao relevantan pokazatelj raspoloženja birača/ca.
Zanimljiv je primjer ankete portala Face (.ba) u kojoj publika telefonom "glasa" za neku od stranaka. Cijena poziva je 1,20 KM+PDV. O rezultatima ovog glasanja, Face (.ba) povremeno informiše svoje čitatelje/ke.
Ovo je trenutni presjek glasova “Centralnog pitanja”! Platforma za progres prednjači, Narod i Pravda je sustiže! (7. septembar)
Objavljujemo trenutne rezultate “Centralnog pitanja”! Stranka Naprijed uvjerljivo vodi! Hoće li je stići Platforma za progres? (12. septembar)
Trenutni rezultati “Centralnog pitanja” | Platforma za progres prestigla Naprijed! SDP i Naša stranka izjednačeni! (19. septembar)
U nekim od ovih “presjeka”, broj glasova ne prelazi stotinu.
Dva portala pitala su čitatelje i čitateljke kako će glasati na izborima u Gradačcu. Gradačački Glas tako je 5. septembra objavio rezultate ankete koja je provedena na Facebook stranici ovog medija. U anketi je učestvovalo 1.435 pratitelja/ki i oni/e su odgovarali/e na pitanje za kojeg bi načelničkog kandidata glasali/e da su sutra izbori. Rezultati su predstavljeni bez ikakvog upozorenja ili napomene o njihovim ograničenjima.
S druge strane, na portalu Balkan x objavljeni su rezultati ankete u kojoj je učestvovalo 2.387 osoba odgovarajući na pitanje za koju političku stranku i kandidata/kinju planiraju glasati na Lokalnim izborima 2024. godine u Gradačcu. U ovom su članku rezultati objavljeni uz sljedeću napomenu:
Ipak, važno je napomenuti da rezultati ankete ne moraju nužno odražavati konačan ishod izbora, s obzirom na to da se veliki broj starijih birača u Gradačacu ne koristi društvenim mrežama, što bi moglo uticati na konačne rezultate na biralištima.
Anketa, međutim, pokazuje trenutne tendencije i smjer u kojem bi glasovi birača mogli ići u oktobru, što će svakako biti od velikog značaja za sve stranke koje se bore za naklonost biračkog tijela.
Sličnu napomenu ima i članak na portalu Mahalla (.ba), u kome su predstavljeni rezultati ankete koju je proveo ovaj fojnički medij.
Trebinjski portal Leutar takođe je svoje pratitelje/ke pitao za kojeg bi načelničkog kandidata glasali/e u ovom gradu. Sličnu anketu o kandidatima/kinjama u Tomislav-Gradu imao je Tomislavnews. Rezultati ovih anketa objavljeni su bez ikakve dodatne napomene.
Ovakve ankete nisu pouzdan pokazatelj raspoloženja javnog mnijenja. U ovim slučajevima, naprimjer, postoji mogućnost višestrukog glasanja. Pored toga, treba imati na umu da značajan dio publike prati određene medije u skladu sa svojim političkim preferencama. Zbog toga uzorak može biti neodgovarajući.
Na ovo je za Media centar ukazao i profesor beogradskog Fakulteta političkih nauka Siniša Atlagić:
„Ova istraživanja ne koriste reprezentativni uzorak, već je riječ o mnijenju ljudi koji prate konkretne medije. Dakle, u konačnom rezultatu imamo značajno zakrivljenje u skladu sa ideološkim preferencijama korisnika datog medija. Dakle, cilj je persuazivnog karaktera, da se pokušaju ubijediti građani da glasaju za favorizovanu političku opciju“, rekao je Atlagić koji uz ostale predaje i na predmetu političko komuniciranje.
Udruženje građana i građanki “Zašto ne” je 2021. godine objavilo istraživanje dezinformacija koje prate izborni proces u BiH. Prema istraživanju, tri najčešća načina na koje mediji mogu zloupotrijebiti rezultate ispitivanja javnog mnijenja jesu potpuno izmišljanje istraživanja i podataka, korištenje neodgovarajuće metodologije istraživanja te nepotpuno i manipulativno prikazivanje stvarnih rezultata. Više o ovome čitajte na linku.
(Raskrinkavanje.ba)