Rasvjetljavanje: Ankete i istraživanja kao instrument manipulisanja glasačima/cama u predizbornoj kampanji

Ova analiza je označena kao: Analize Razabiranje

Predizborna kampanja period je i objavljivanja rezultata različitih ispitivanja javnog mnijenja. Nerijetko, taj sadržaj postaje dezinformativan kako bi se netačnim rezultatima anketa i drugih istraživanja uticalo na biračko tijelo.

Foto: Raskrinkavanje.ba

Uoči Opštih izbora 2.10.2022, objavljujemo serijal “Rasvjetljavanje”, posvećen različitim medijskim fenomenima koji obično prate predizbornu kampanju. Fokusiramo se na pojave koje sadrže elemente dezinformacija ili drugih oblika manipulacija kojima se nastoji uticati na javnost i birače/ice, a koje smo već imali/e priliku vidjeti u prethodnim izbornim ciklusima.

Sve analize iz ovog serijala možete pročitati na ovom linku.

Drugi tekst ovog serijala ukazuje na pojavu manipulisanja anketama i istraživanjima javnog mnijenja, ili čak njihovo potpuno izmišljanje, s ciljem uticaja na stavove biračkog tijela.

Kako se ankete i istraživanja koriste za predizborne manipulacije?

Različite ankete i ispitivanja javnog mnijenja pred izbore učestala su i uobičajena pojava predizbornog procesa. Takva istraživanja u Bosni i Hercegovini najčešće naručuju same političke partije i/ili kandidati/kinje, te ih prosljeđuju medijima i objavljuju na sopstvenim stranicama. 

Međutim, rezultati ispitivanja javnog mnijenja pred izbore, osim što trebaju pružiti uvid u rejting kandidata/kinja, zloupotrebljavaju se i koriste i kao svojevrstan instrument kojim se nastoji uticati na odluke glasačkog tijela. 

Upravo zbog uticaja koji predstavljanje rezultata takvih istraživanja ima na javno mnijenje važno je da mediji prilikom objave tih sadržaja u potpunosti poštuju dobre prakse i zakone. U suprotnom, rezultati tih istraživanja postaju dio dezinformativnog sadržaja, što publiku dovodi u zabludu.
Istraživanje dezinformacija koje prate izborni proces u BiH, koje je objavilo UG “Zašto ne” u februaru 2021. godine, koje možete čitati na linku ovdje, pokazalo je da se mogu izdvojiti tri najčešća načina kako mediji mogu da zloupotrijebe rezultate ispitivanja javnog mnijenja: 

1) potpunim izmišljanjem istraživanja i podataka 

2) korištenjem neodgovarajuće metodologije istraživanja

3) nepotpunim i manipulativnim prikazivanjem stvarnih rezultata. 

Kako to izgleda u praksi?

Analize o manipulacijama u vezi s ispitivanjima javnog mnijenja Raskrinkavanje je u rubrici “Razabiranje” objavljivalo pred Opšte izbore 2018, kao i pred Lokalne izbore 2020. godine.

Jedan od primjera izmišljanja nepostojećih istraživanjima jeste članak o navodnom istraživanju popularnosti političkih partija iz Unsko-sanskog kantona, koji je objavljen na portalu Cazin. Istraživanje nikad nije provedeno, nego je stvarno istraživanje iz Hrvatske prepisano uz izmjene aktera/ki i predstavljeno kao redovno, godišnje istraživanje.

Osim lažiranja samog postojanja istraživanja, često se izmišljaju i informacije o autorima/kama istraživanja kako bi se stvorila lažna slika njegovog kredibiliteta. 

U jednom takvom primjeru, portal Buka, a potom i niz drugih medija, uključujući RTRS i ATV, objavio je vijest o navodnom istraživanju agencije IPSOS prema čijim rezultatima Igor Radojičić, tadašnji gradonačelnik Banje Luke, “pobjeđuje” Draška Stanivukovića, njegovog protivkandidata na izborima. Agencija IPSOS ubrzo je demantovala tvrdnje da je provela takvo istraživanje. 

Tokom kampanje za Lokalne izbore 2020. godine Raskrinkavanje je pisalo i o situaciji kada su dva medija objavila rezultate o dvije ankete o podršci istim strankama u jednoj opštini, s potpuno suprotnim rezultatima. Ni u jednom slučaju mediji nisu naveli ko je radio istraživanje. 

U sličnom maniru, na portalu Istinito objavljena je godinu kasnije anonimna anketa javnog mišljenja o političarima, navodno provedena u Banjoj Luci, također s nelogičnim rezultatima. Ukupan zbir rezultata navodne ankete bio je preko 100%.

S ciljem uvjeravanja glasača/ica u popularnost kandidata/kinja, portali su manipulativno koristili i Google Trends alat. Na nekoliko portala je na osnovu podataka ovog alata objavljena tvrdnja da je Sanja Vulić iz SNSD-a popularnija na Googleu od Jelene Trivić iz PDP-a. Prikazani podaci, koji su bili autentični, međutim, nisu ukazivali na zaključak koji su objavili portali.

Zabilježen je i sličan primjer u kojem su mediji netačno predstavili tačne podatke, ovaj put portala Istinomjer. Portal Raport objavio je članak u kojem analizira (ne)ispunjenost obećanja sarajevskih opštinskih načelnika koristeći rezultate monitoringa portala Istinomjer. Rezultati su predstavljeni na manipulativan i selektivan način, a dodatno su u članku procenti ispunjenosti obećanja predstavljeni suprotno metodologiji koju Istinomjer koristi prilikom monitoringa. 

Kako se rezultati istraživanja i anketa trebaju predstaviti u medijima?

Kako bi  javnost dobila potpune i tačne podatke o ispitivanju javnog mnijenja, odredbama Poglavlja 16, “Mediji u izbornoj kampanji”, Izbornog zakona BiH propisano je da su elektronski mediji dužni istaći:

  • naziv institucije ili ime lica koje je naručilo i platilo istraživanje

  • naziv i sjedište institucije koja je provela istraživanje

  • ispitni uzorak i mogućnost odstupanja u ishodu istraživanja i period u kojem je provedeno istraživanje. 

Rezultati telefonskog anketiranja ili uličnih anketa koje se provode tokom izborne kampanje neće biti predstavljeni kao siguran i autentičan stav određene društvene grupe i medij je dužan to naglasiti, precizira se istim zakonom. 

Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) je u Priručniku o praćenju medija za izborne promatračke misije, u poglavlju “Dodatak: Zbornik standarda i načela o slobodi istraživanja tijekom izbora”, također navela preporuke Vijeća Evrope u vezi s medijskim izvještavanjem o anketama. U ovom se priručniku ističe, slično Izbornom zakonu BiH, da mediji trebaju pružiti dovoljno informacija kako bi javnost sama mogla da donese sud o anketi.

Vijeće za štampu i online medije u BiH ne precizira posebne smjernice u vezi s medijskim objavama predizbornih istraživanja javnog mnijenja. Ipak, Kodeks za štampane i online medije ovog vijeća propisuje dobre novinarske prakse kako bi se ispoštovala potreba javnosti za tačnim, korisnim, pravovremenim i relevantnim informacijama.

Ukoliko neki od navedenih elemenata u medijskom predstavljanju rezultata istraživanja javnog mnijenja nedostaje, ukoliko nisu poznate potpune informacije o njemu ili ako sami podaci izgledaju nelogično, moguće je da je riječ samo o još jednom pokušaju predizborne medijske manipulacije. Upadljive greške, kao što je ukupni rezultat veći od 100%, jasan su signal da čitate sadržaj koji nije tačan, ali je ponekad nelogičnosti i greške teže uočiti.

Kome i kako prijaviti manipulativne primjere?

U slučaju da naiđete na istraživanje, anketu ili drugi oblik ispitivanja javnog mnijenja tokom predizborne kampanje, a u čiju istinitost sumnjate ili mislite da je pogrešno predstavljeno, linkove objava možete poslati Raskrinkavanju putem opcije “Prijavite članak”.

Ukoliko je ovakav sadržaj objavljen na televiziji ili radiju, takve sadržaje možete prijaviti Regulatornoj agenciji za komunikacije u BiH (RAK). Detaljan opis sadržaja koji se mogu prijaviti RAK-u, kao i način prijave, pronađite na stranici Medijska pismenost ovdje

Kada je riječ o sadržajima objavljenim u štampanim ili online medijima, možete ih prijaviti Vijeću za štampu u BiH. Koji se sadržaji i na koji način mogu prijaviti Vijeću za štampu, čitajte ovdje

(Mladen Lakić i Emir Zulejhić, Raskrinkavanje.ba)

Autor: Mladen Lakić Objavljeno: 09. 09. 2022 | Zadnji put osvježeno: prije 1 sedmice

Posljednje objavljene analize

Lažna vijest
Nove lažne nagradne igre lažnih Bingo Facebook stranica

Nekoliko Facebook stranica koje oponašaju vizuelni identitet trgovačkog lan...

Lažna vijest
Lažna vijest
Organizacija RAND nije kreirala izvještaj u kom se “planiraju rat i energetska kriza”

Portal Epoha u svom članku tvrdi da je organizacija RAND Corporation autor...

Lažna vijest
Analiza
Kako portali zloupotrebljavaju Istinomjer za političku promociju i diskreditaciju

Fact-checking portal Istinomjer čest je izvor vijesti za bh. portale. Ipak,...

Razabiranje
Raskrikavanje.rs Istinomjer.ba Analiziraj.ba NewsMavens.com Raskrinkavanje.me