Foto: Raskrinkavanje.ba
Na Facebooku i Instagramu su 20. oktobra 2026. godine podijeljene slike žene koja je navodno pokušala zaustaviti demonstrante u Parizu koji su pljačkali njenu prodavnicu.
Foto: Screenshot/Facebook
Slike su se dijelile uz “poučnu” priču u kojoj je ova žena predstavljena kao lijevo orijentisana aktivistica koja je podržavala prava migranata samo da bi joj migranti “vratili uslugu” i opljačkali prodavnicu u neredima (1, 2, 3).
1. Članica je francuske ljevice i aktivistica, jedna od najvećih zagovornica otvaranja migracija za sjevernoafričke narode.
2. Posjeduje mali, šik butik na elitnoj lokaciji. Stajala je u svojoj trgovini pokušavajući je spasiti od pljačkanja i krađe dok im je govorila da je poznata aktivistica.
3. Rekla im je: „Ja sam ovo i ono, aktivistica za azil. Uz vas sam, branila sam vas i vaš ulazak i boravak u Francuskoj.” Pljuvali su je, oborili na zemlju i gazili – srećom, još je živa.
4. Opljačkali su cijelu trgovinu, čime su u trenutku uništili sav trud i rad njezina života. Stajala je ondje zapanjena i nije mogla vjerovati da su te horde lopova, gangstera, kriminalaca i barbara, koje je branila cijeli svoj život i za čije se doseljavanje u svoju zemlju zalagala, sada opljačkale njezinu trgovinu.
Desničarska propaganda
Francusku od kraja septembra 2026. godine potresaju masovni protesti. Započeli/e su ih učenici/e srednjih škola u Parizu i drugim francuskim gradovima zbog loših uslova i nedostatka osoblja u javnim školama. U oktobru su se protestima pridružili i radnički sindikati, kao i mnogobrojni građani i građanke, a osim promjena u javnom obrazovanju, demonstranti/kinje zahtijevaju i poboljšanje ekonomskih uslova u državi i rješavanje problema visokih životnih troškova. Prema tvrdnjama francuskog Ministarstva unutrašnjih poslova, 17. oktobra je u protestima širom zemlje učestvovalo više od pola miliona ljudi. U više su navrata protesti postali nasilni kada su grupe ljudi počele uništavati imovinu i sukobljavati se s policijom. Nakon protesta 17. oktobra, oko 1.500 ljudi je uhapšeno (link).
Slike žene iz analiziranih objava na društvenim mrežama preuzete su iz videosnimka koji je 19. oktobra 2026. godine objavio BBC. Nastao je na protestima 17. oktobra u Parizu.
Foto: Screenshot/BBC
Žena na snimku pokušava zaustaviti grupu muškaraca koji pljačkaju prodavnicu. Suprotno tvrdnjama iz objava, nije riječ o njenom butiku niti im govori da je aktivistkinja koja podržava liberalnu imigracionu politiku. Nije tačno ni da je muškarci na snimku pljuju, obaraju na zemlju i gaze.
Kako su izvijestili mediji, snimak prikazuje grupu muškaraca koji pljačkaju supermarket lanca Franprix u blizini Trga Republike u Parizu. Na videu se čuje kako žena viče na njih i govori im da prestanu, da pljačka nije cilj protesta i pita ih zašto to rade. Jedan od muškaraca udaljava je od ulaza u supermarket, govori joj da će se povrijediti i da vinovnici “ne slušaju razum”. Identitet žene na snimku nije poznat, kao ni njena politička uvjerenja i stavovi o migracijama.
Također je nejasno ko su muškarci na snimku. Nema potvrde da se radi o migrantima, a ne francuskim građanima, kako se to implicira u objavama.
Nakon što su masovni protesti u Francuskoj počeli, desničarske organizacije i stranke povezivale su ih s migracijama, o čemu je Raskrinkavanje već pisalo u analizama koje možete čitati ovdje i ovdje. Ipak, svi dostupni podaci ukazuju na to da je riječ o pokretu koji organizuju, predvode i dominantno u njemu učestvuju francuski građani i građanke, a zahtjevi demonstranata/kinja odnose se na životne uslove svih stanovnika/ca zemlje i nemaju veze s migracijama. Nema dokaza ni da su demonstranti koji su uhapšeni zbog nasilja i uništavanja imovine dominantno migranti (1, 2, 3).
Dakle, snimak žene koja pokušava zaustaviti pljačkanje supermarketa iskorišten je za izmišljenu priču o liberalnoj aktivistici koja je iskusila negativne posljedice svog zalaganja. Priča se dijeli na društvenim mrežama na raznim jezicima, u objavama koje izmišljenom “poučnom” pričom promovišu antimigracijski narativ. O ovoj temi pisao je i hrvatski fact-checking portal Faktograf.
Iako su aktuelni protesti među najmasovnijim koje je Francuska vidjela proteklih godina, demonstracije nisu neuobičajene u ovoj evropskoj državi. Francuzi/kinje imaju dugu tradiciju građanskog neposluha, a još od početka 20. vijeka mnogi masovni protesti eskalirali su u nemire (link). Dezinformativni narativi o migracijama, koje grade i izmišljene priče poput ove o aktivistici i “lekciji” koju je dobila, doprinose stvaranju straha, nepovjerenja i predrasuda prema migrantima, predstavljajući ih kao prijetnju sigurnosti, stabilnosti ili kulturi društva u kojem žive. Često generalizuju i pripisuju čitavoj grupi odgovornost za kriminal, nasilje ili druge društvene probleme, bez utemeljenja u činjenicama. To podstiče ksenofobiju, diskriminaciju i govor mržnje, a migranti su dodatno stigmatizovani. Dezinformacije o migracijama skreću pažnju sa stvarnih uzroka i izazova te otežavaju informisanu javnu raspravu i kreiranje odgovornih politika
Shodno činjenicama, priču da je žena sa snimka u Parizu liberalna aktivistica koju su napali migranti dok su joj pljačkali prodavnicu ocjenjujemo kao dezinformaciju.
(Raskrinkavanje.ba)