Foto: Raskrinkavanje
Vijest o nestanku Danke Ilić u Srbiji odjeknula je u cijelom regionu i izazvala burne reakcije i interes javnosti. Dvogodišnja djevojčica nestala je u popodnevnim satima 26. marta u mjestu Banjsko Polje u Boru. Zbog njenog nestanka, u Srbiji je prvi put aktiviran sistem “Pronađi me”, srbijanska verzija tzv. Amber alerta. Sistem funkcioniše tako da se u slučaju nestanka maloljetnog djeteta, stanovnici/e cjelokupne države promptno obavještavaju o tome putem SMS poruka, interneta, televizije i drugih sredstava masovnog informisanja s ciljem da se dijete što brže pronađe.
Nadležni organi u Srbiji vodili su intenzivnu istragu o nestanku Danke Ilić, a u nju su se uključivale i austrijska policija i policija u FBiH. Potjernicu je raspisao i Interpol.
Nakon osam dana potrage za djevojčicom, nadležni organi u Srbiji saopštili su da je Danka Ilić ubijena 26. marta. Za njeno ubistvo sumnjiče se dva muškarca, koja su je navodno udarila autom u blizini porodičnog imanja u Banjskom Polju, a potom bacila njeno tijelo na lokalnu deponiju.
Mediji iz cijelog regiona danima su intenzivno izvještavali o nestanku i razvoju istrage. Neki od njih izvještavanju pristupaju odgovorno i profesionalno. Drugi, pak, krše niz etičkih novinarskih standarda i normi, i zloupotrebljavaju ovaj slučaj i potresenost publike u regionu za skupljanje klikova. U nekim slučajevima, mediji su direktno ometali istragu policije.
U ovoj analizi bavimo se neprofesionalnim medijskim pristupom ovom slučaju, ali i predočavamo preporuke relevantnih izvora za izvještavanje u ovakvim situacijama.
Besraman lov na klikove
Mnogi mediji iz Srbije, ali i drugih zemalja regiona, ne prežu od senzacionalizma, namjerno stavljajući nepotpune informacije u naslove članaka, koji su često “opremljeni” nizom interpunkcijskih znakova, velikih slova i “dramatičnih” izraza. U naslovima se čitateljima/kama nerijetko obećavaju nove ili iznimno relevantne informacije o slučaju. Ipak, u ovim su člancima obično već poznate informacije ili detalji koji nisu od interesa za javnost i/ili ne predstavljaju značajna otkrića iz istrage.
Udarna informacija! Poznati rezultati poligrafskog testiranja oca nestale Danke! (Informer, 29.3.2024)
NA MESTU NESTANKA DANKE PATROLA ZATEKLA... Policijska majorka Bojana Otović otkrila nov detalj i satnicu događaja (Alo, 31.3.2024)
Finale drame koja trese Srbiju: Mladež na nadlaktici rešava misteriju nestanka Danke Ilić! (Informer, 31.3.2024)
NOVI DETALJI: OTKRIVENO JE LI DANKA BILA NA MJESTU S KOJEG JE MAJKA PRIJAVILA NESTANAK (Hayat, 1.4.2024)
OVO SU ŽENE SA SNIMKA KOJI JE POSLAO SRBIN IZ BEČA Policija ispituje se da li je Danka Ilić sa njima! (FOTO) (Blic, 1.4.2024)
Osim “navlačenja” klikova uz pomoć senzacionalizma, lažnih obećanja o važnim preokretima u istrazi i “prepakivanja” već poznatih informacija u nove članke, neki portali pribjegli su doslovnom izmišljanju udarnih vijesti o slučaju. Portal Glas javnosti je, tako, 27. marta plasirao lažnu vijest da je djevojčica pronađena živa i zdrava, o čemu je Raskrinkavanje već pisalo u analizi ovdje. Ove navode demantovalo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije i apelovalo na medije da prestanu ugrožavati istragu širenjem netačnih informacija. I drugi portali objavljivali su potpuno lažne navode o slučaju. U velikom broju slučajeva, lažne vijesti bile su u naslovu, a sami članci govorili su o nečemu potpuno drugačijem, bez informacija iz naslova.
Uhapseni roditelji devojcice Danke.Majka priznala da je dete prodala Bugarima ? (Goldy Pro, 28.3.2024)
Roditelji prodali dete preko granice.Djed priznao sta se desilo sa kcerkom.Nazalost to je sigurno istina ? Majka porucila samo jedno (Goldy Pro, 29.3.2024)
Cilj izvještavanja mnogih portala o ovom slučaju nije bio pravovremeno informisati javnost i doprinijeti istrazi, već eksploatisati slučaj za povećanje čitanosti na svojim web stranicama, što najbolje prikazuje naslov koji je Srpska info objavila 27. marta, u jeku potrage za Dankom Ilić:
Iako su čitatelji/ke iz naslova ovog članka mogli/e zaključili da je riječ o epilogu potrage za nestalom djevojčicom u Srbiji, već u prvim redovima teksta objašnjeno je da članak zapravo govori o Bailey Wolf, djevojčici koja je nestala, a potom i pronađena u Australiji. Na ovom portalu nismo uspjeli pronaći ranije članke o slučaju iz Australije, ali jesmo pronašli desetine članaka o nestanku Danke Ilić. Redovni/e čitatelji/ke su, dakle, iz ovog naslova mogli/e zaključiti da članak govori o nestaloj djevojčici iz Srbije.
Sličan “trik” sa slučajem iz Australije iskoristilo je još nekoliko portala iz regiona, uključujući Blic, Republiku, Dijasporu info i Srbiju danas (1, 2, 3, 4).
Nestanak djeteta u jet set rubrici
Dok je trajala potraga za Dankom Ilić, namjera medija da slučaj neobjašnjenog nestanka dvogodišnje djevojčice pretvore u spektakl za javnost ogledala se, između ostalog, i u mnogobrojnim medijskim prenošenjima reakcija i komentara estradnih ličnosti. Nerijetko su ovakvi članci “opremljeni” senzacionalističkim naslovima i smješteni u rubrike poput ”Jet set“ ili “Estrada”. U nekim su slučajevima čak iznošene i netačne tvrdnje, poput one da je pjevačica Maja Berović lično vidjela djevojčicu koja liči na Danku Ilić.
Andreana Čekić uputila hitan apel zbog male Danke! Pevačica objavila važan podatak! (FOTO) (Informer, 1.4.2024)
MAJA BEROVIĆ VIDELA DEVOJČICU KOJA LIČI NA NESTALU DANKU ILIĆ: Hitno se oglasila iz Beča! (Udarna vest, 31.3.2024)
Oglasila se Dragana Mirković nakon objave snimka iz Beča na kojem je navodno djevojčica Danka Ilić (Avaz, 1.4.2024)
KARLEUŠA SE OBRATILA RODITELJIMA MALE DANKE Pevačica iznela predlog: Dovoljno mi je samo sat vremena! (Alo, 29.3.2024)
Na ovaj način, mediji uspijevaju “iscijediti” što veći broj članaka na ovu temu dok je interes javnosti za nju još uvijek izrazito prisutan. Sličan pristup izvještavanju mediji su imali i u prethodnim slučajevima koji su potresli javnost, kao što je masovno ubistvo u beogradskoj osnovnoj školi i femicid u Gradačcu.
Ovi članci sadrže informacije koje nisu bile relevantne za razvoj istrage i nisu bile od javnog interesa, ali zato doprinose senzacionalizaciji i spektakularizaciji cijelog slučaja i uklapaju se u cjelokupan dojam da mediji ovaj slučaj mahom tretiraju na isti način kao i tračeve i afere s estrade. Dakle, pravljenje “vijesti” od, kako se čini, gotovo svake objave estradnih ličnosti na društvenim mrežama o ovom slučaju korisno je isključivo za čitanost na portalima.
Glasine, špekulacije i nerelevantni intimni detalji
Od samog nestanka djevojčice 26. marta, mediji iz Srbije i regiona počeli su objavljivati razne špekulacije o okolnostima i istrazi. Mnoge informacije o slučaju koje su objavljene u medijima došle su iz anonimnih izvora ili predstavljaju neprovjerena nagađanja o tome šta se moglo dogoditi, a pojedini su prenosili i glasine iz komšiluka kao “vijesti” te iznosili privatne detalje iz života porodice nestale djevojčice koji nisu relevantni za slučaj. Pri tome, pojedine izjave osoba bliskih slučaju u naslovima članaka predstavljene su na manipulativan način.
ŠOK SAZNANJE! Prve informacije veštačenja telefona majke nestale Danke: Na dan nestanka obrisano mnogo poruka i poziva! (Informer, 29.3.2024)
NE SAMO DA SE PRIČA, POČELO JE I DA SE SUMNJA! Meštanin otkrio detalje o porodici male Danke (Alo, 29.3.2024)
NELOGIČNOSTI SA POSLJEDNJE SLIKE DANKE ILIĆ PRIJE NESTANKA! NEDIĆ: INTERESANTNO JE JER NIKO NIJE PRIMIJETIO OVAJ DETALJ (Hayat, 29.3.2024)
"NEŠTO MI JE NEJASNO KOD NJIHOVOG ODNOSA" Komšinica iz Brestovca o Ivani i njenom bratu Stefanu: Isterali su ih iz porodične kuće kad su bili deca.... (FOTO) (Republika, 2.4.2024)
Vrlo brzo, portali su počeli i da objavljuju uglavnom apsurdne tvrdnje o sektama i magiji, kao i kvazipsihološke analize roditelja i drugih osoba povezanih sa slučajem. U ovakvim izvještajima roditelji Danke Ilić nerijetko se stavljaju na optuženičku klupu, iako nikada nisu objavljeni nikakvi konkretni dokazi koji bi ukazali na to da su oni na bilo koji način bili povezani s nestankom svoje kćerke. Nakon što je utvrđeno da je djevojčica ubijena, postalo je sasvim jasno da su medijske optužbe protiv njih bile sasvim neutemeljene.
"MOGUĆE DA JE NEKA RELIGIJA ILI VLAŠKA MAGIJA..." Advokat Toma Fila o nestanku Danke Ilić - pomenuo i potragu u Beču! (Republika, 2.4.2024)
Misteriozni simbol na Fejsbuk profilu Dankinog oca! Evo o čemu se radi i koje mu je značenje! (Informer, 1.4.2024)
“Mala Danka NIJE POBEGLA, ovo je NEMAR RODITELJA!” Ekskluzivno! Psiholog o nestanku devojčice! (VIDEO) (HypeTV, 27.3.2024)
PSIHOLOŠKI PROFIL MAJKE DANKE ILIĆ: Zbog čega je tako hladna? Repac: Ona raspolaže nekim informacijama u vezi sa nestankom devojčice…(Republika, 1.4.2024)
"U stanovima simboli, porodica bi morala da primeti": Da li su roditelji Danke Ilić pripadnici određene KULTNE ORGANIZACIJE? (Srbija danas, 1.4.2024)
Granični prelazi, kazne za krivična djela - Еvo šta je guglala majka male Danke prije nestanka (Alternativna televizija, 2.4.2024)
Širenjem ovakvih neprovjerenih informacija – od tračeva iz komšiluka, preko paušalnih analiza osoba koje nikada nisu ni upoznale ličnosti o kojima govore do teorija zavjere o sektama i magiji – mediji su stvorili konfuziju i dodatno uznemirili javnost. Portali su svoj prostor ustupili estradnim ličnostima i raznim “analitičarima” i “detektivima” upitnih kvalifikacija te širili mnogobrojne dezinformacije i neprovjerene tvrdnje. Taj medijski prostor zapravo je trebao biti ustupljen predstavnicima istražnih organa, porodici nestale djevojčice i pouzdanim, provjerenim informacijama koje su važne za istragu.
Posebnu priliku za eksploataciju slučaja pojedini portali vidjeli su u objavljivanju snimka nastalog u Beču 31. marta. Naime, stanovnik glavnog grada Austrije na tramvajskoj stanici uočio je djevojčicu u pratnji dvije žene. Smatrao je da djevojčica liči na Danku Ilić, napravio je kratak videosnimak nje i žena s kojima je bila i prijavio ono što je vidio policiji. Nedugo potom, oglasila se i austrijska policija obavještenjem da istražuje cijelu situaciju, odnosno da traži žene sa snimka.
Desetine portala objavile su vrlo mutan snimak, inicijalno predstavljajući pretpostavku o djevojčici na njemu kao provjerenu informaciju o lokaciji dvogodišnje Danke. U danima nakon toga, u medijima su objavljene na stotine članaka o jednominutnom mutnom snimku iz Beča, uz mnogobrojne spekualcije i “analize”. Mnogi mediji također su manipulativno predstavili i jedno od saopštenja koje je objavila austrijska policija prije nego što se saznalo da je Danka ubijena, pogrešno im pripisujući tvrdnju da je “na snimku vjerovatno Danka” iako policija nije tvrdila takvo nešto (1, 2, 3).
Austrijska policija je 4. aprila saopštila da je locirala žene sa snimka i da na njemu nije Danka Ilić.
Nastavak eksploatacije i nakon saopštenja o smrti
Čak i nakon što je saopšteno da je djevojčica ubijena, mediji iz regiona nisu smatrali da je potrebno obustaviti objavljivanje nagađanja, netačnih tvrdnji i senzacionalističkih izvještaja. Tako su, samo nekoliko sati nakon što je saopšteno da je Danka Ilić ubijena, portali počeli objavljivati “ekskluzivne” fotografije i snimke deponije na kojoj policija traži njeno tijelo.
Ovo su prve slike sa deponije gdje je tijelo Danke Ilić, bageri sve prekopavaju (Vitez, 4.4.2024)
Najnoviji snimak pretraživanja deponije: Od tela male Danke ni traga ni glasa, policija pretražuje svaki milimetar zemljišta (VIDEO) (Informer, 5.4.2024)
Ni u ovom slučaju nisu ostale neprovjerene informacije o detaljima ubistva i “zavjerološka” izmišljanja, kao ni “vijesti” s estrade.
ŠOKANTNO! Policija na mestu gde je nestala Danka Ilić zatekla VLAŠKE VRADŽBINE: Razbacani svežnjevi hleba, zamotane krpice, hranu... JEZIVO SAZNANJE (Republika, 5.4.2024)
"ANĐELE POČIVAJ U MIRU" Ceca se emotivnim rečima oprostila od ubijene Danke Ilić (Blic, 4.4.2024.)
Đani otkazao nastupe zbog smrti male Danke: Estrada zavijena u crno, ubistvo devojčice nema koga nije pogodilo (Informer, 5.4.2024)
Nakon vijesti da je djevojčica ubijena, veliki broj medija iz cijelog regiona objavio je imena i fotografije osumnjičenih muškaraca. Mnogi portali su, pak, objavili fotografiju pogrešnog čovjeka, targetirajući tako osobu koja uopšte nije povezana s ovim slučajem i direktno ugrožavajući njenu bezbjednost (1, 2, 3, 4).
Kako izvještavati o nestaloj i ubijenoj djeci?
Obaveze medija prema javnosti definisane su u prvim redovima Kodeksa za štampane i online medije Vijeća za štampu BiH.
Novinari, urednici i izdavači štampanih i online medija u BiH imaju obavezu da prema javnosti održavaju visoke etičke standarde u bilo kojem trenutku i pod bilo kakvim okolnostima.
Dužnost novinara, urednika i izdavača štampanih i online medija je da poštuju potrebe građana za tačnim, korisnim, pravovremenim i relevantnim informacijama, brane principe slobode informiranja i pravo na pravedan komentar te pravo na slobodnu i na argumentima zasnovanu kritiku društvenih pojava i procesa.
(...)
Urednici i novinari u štampanim i online medijima moraju biti svjesni štetnosti objavljivanja i prenošenja dezinformacija jer to predstavlja grubo kršenje osnovnih pravila novinarske profesije.
Prenošenje dezinformacija iz drugog medija ili izvora ne oslobađa odgovornosti urednike medija koji ih prenose.
Također, urednici i novinari u štampanim i online medijima moraju biti svjesni da objavljivanje i prenošenje dezinformacija utječe na gubitak kredibiliteta medija koji takve sadržaje plasira ili prenosi.
Kodeks kaže i da novinari/ke ne smiju zadirati u tuđu privatnost, osim u slučajevima kada je to u interesu javnosti, kao i da su dužni poštovati presumpciju nevinosti osobe za koju se sumnja da je počinila neko krivično djelo prije donošenja pravosnažne sudske presude. Kada je riječ o izvještavanju o djeci i maloljetnicima/ama, novinari/ke trebaju biti posebno obazrivi, poštovati Konvenciju o pravima djeteta i raditi u najboljem interesu djeteta.
Slične upute mogu se pronaći i u Kodeksu novinara Saveta za štampu Srbije.
Iako ove odrednice predstavljaju osnovna pravila novinarske profesije, medijsko izvještavanje o određenim zločinima i kriznim situacijama pokazalo je da ih se značajan broj medija, urednika/ca i novinara/ki iz regiona ne pridržava i da ne rade svoj posao odgovorno.
Raskrinkavanje je kontaktiralo UNICEF u BiH molbom da se osvrnu na medijsko izvještavanje o ovom slučaju, a odgovoreno nam je sljedeće:
Uloga medija tokom potrage za nestalom djecom može biti presudna. Prvenstveno se ta uloga tiče informisanja javnosti o slučaju i poziva na uključivanje u potragu, što bi trebalo slijediti odluku policije i tužilaštva. Informacije o slučaju tokom potrage trebalo bi svesti na one od zvaničnih izvora, u ovom slučaju policije.
Nažalost, i ovaj put svjedočimo da mediji prilikom izvještavanja vrše ozbiljna kršenja prava djece, objavljujući informacije koje nisu provjerene, otvarajući vlastitu istragu, skrećući pažnju javnosti na traženje krivca i sumnjičenje umjesto na potragu za djetetom.
Tokom portage za nestalom osobom, a posebno djetetom, važno je brzo reagovati, te se objava identiteta i fotografije djeteta, kao i osnovnih podataka koji će pomoći u prepoznavanju, može smatrati najboljim interesom djeteta.
Sve ostale informacije, o porodici, odnosima, izjavama poznanika i mišljenjima intervjuisanih osoba, niti su korisne za istragu niti bi trebale biti od javnog značaja.
Ovakve informacije ne koriste informisanju javnog mnijenja, istrazi, a najmanje djetetu.
Informacije objavljene online ostaju online. Dijete zauvijek ostaje obilježeno napisanim.
Posljedice možemo očekivati odmah ili za nekoliko godina.
Važno je istaći i da je medijsko izvještavanje o nestaloj djeci i osobama opravdano i smisleno samo dok ih se ne pronađe. Nakon toga, medijsko izvještavanje i uključivanje javnog mnijenja moralo bi prestati. Tek ukoliko uredništvo procijeni da pojedinačan slučaj ukazuje na propuste u sistemu zaštite djece, opravdano je izvještavati o fenomenu, ponovo štiteći interes djeteta i njegove porodice.
Kontaktirali smo i Vijeće za štampu i online medije BiH:
U svjetlu nedavnog tragičnog događaja, želimo naglasiti važnost novinarskog pristupa koji se temelji na istinitosti, empatiji i poštovanju prema žrtvama i njihovim bližnjima. Kada je riječ o izvještavanju o osjetljivim temama, poput nestanka/ubistva maloljetnog djeteta, ključno je da se pridržavamo visokih novinarskih standarda kako bismo minimizovali dodatnu patnju i traumu za sve uključene.
U skladu s Kodeksom za štampane i online medije Bosne i Hercegovine, ističemo važnost provjere činjenica, vjerodostojnosti izvora informacija i kredibiliteta medija od kojeg se preuzimaju informacije (član 7 - Tačnost i fer izvještavanje). Ovo je temelj odgovornog novinarstva i osigurava da informacije koje prenosimo javnosti budu tačne i pouzdane. Dodatno, u skladu s članom 8 - Dezinformacije, ističemo da je nužno da urednici i novinari budu svjesni štetnosti objavljivanja i prenošenja dezinformacija. Prenošenje dezinformacija iz drugih medija ili izvora ne oslobađa odgovornosti, te je važno da svaki novinar preduzme korake kako bi se osiguralo da informacije koje se prenose nisu dezinformacije koje mogu nanijeti štetu javnosti.
Izvještavanje o nestanku/ubistvu djeteta predstavlja temu od javnog interesa, o kojoj novinari imaju pravo i obavezu izvještavati. Međutim, to izvještavanje mora uvažavati pravo na privatnost i porodični život lica, uključujući članove porodice. Pored toga, medijsko izvještavanje ne smije na bilo koji način kompromitovati istragu koju vode nadležni organi, koji, s druge strane, moraju blagovremeno informisati medije i javnost o relevantnim informacijama, odnosno o informacijama koje mogu biti podijeljene sa javnošću. Mediji moraju izbjegavati senzacionalistička izvještavanja i širenje dezinformacija, koje mogu imati poguban efekat na privatnost i fizičko i psihičko zdravlje članove porodice djeteta, te dodatno uznemiriti javnosti.
Empatija i osjetljivost su ključni. Potrebno je da su novinari svjesni težine situacije te da u skladu s tim izbjegavaju suvišne detalje koji bi mogli dodatno traumatizovati porodicu žrtve. Naslovi i sadržaji trebaju biti informativni, ali i saosjećajni prema svima koji su pogođeni ovim tragičnim događajem.
Urednici i novinari trebaju također promovisati kritički odnos prema senzacionalističkim naslovima i sadržajima. Cilj novinarstva nije izazivanje panike ili senzacionalizma, već informisanje javnosti na odgovoran i poštovanjem ispunjen način. Nadamo se da ćemo kao predstavnici medijske zajednice biti u mogućnosti pridonijeti stvaranju medijskog okruženja koje je istinito, empatično i odgovorno, poštujući prava i dostojanstvo svih.
Nestanak i ubistvo Danke Ilić, dvogodišnje djevojčice iz Bora, još jednom su pokazali da mediji iz našeg regiona u velikom broju prioritiziraju profit umjesto javnog interesa. Koliko su destruktivni netačni medijski napisi i senzacionalizam za istragu policije, javnost će saznati nakon određenog perioda. Nadamo se da će do tada preporuke uroditi plodom te da će mediji prioritizirati odgovoran i profesionalan pristup u odnosu na klik i zaradu.
(Raskrinkavanje.ba)