Foto: Freepik
Na Instagram nalogu Mač pravde 30. aprila 2025. godine objavljen je videosnimak u kojem kardiolog iz Srbije Petar Borović tvrdi da je kafa jedan od glavnih uzročnika raka jetre zbog aflatoksina koji luče gljivice oko ove biljke. Snimak izgleda kao insert iz dijaloške televizijske emisije. U snimku je sljedeći razgovor:
Voditelj: Spomenuli ste u jednom momentu da izaziva kancerogena dejstva kafa ali ja sam pronašao određene tvrdnje naučnika koji kažu da ona smanjuje rizik od dobijanja Parkinsonove bolesti, raka jetre, kamena u žuči, da li je to istina ili je reklama?
Borović: Kafa je jedan od glavnih faktora raka jetre. Pošto raste u tropima, znači sutropski pojas, kafa je jedna prelepa biljka, ja sam slikao kad držim nastavu u Australiji, ima lepe cvetove i tako dalje.
Voditelj: Da li je istina da ispod kafe ništa ne raste?
Borović: Da, to ćemo kasnije obraditi. Potpuno je istina, i sad pazite jedan eklatan podatak. Kafa raste znači u sutropskom području i nasele se gljive koje luče, gljivice, aflatoksin koji upravo izaziva rak jetre, tako da je to jedna velika dezinformacija.
Borović, bez mnogo detalja, tvrdi i da je kafa koja se danas koristi bila skladištena u magacinima do 30 godina, što je navodno još više doprinijelo količinama aflatoksina od gljivica u njoj.
Isti snimak objavljen je i na platformi X 17. maja 2025. godine.
Snimak je zapravo isječak iz emisije koja je izvorno objavljena na YouTube nalogu TV Hope još u junu 2012. godine pod naslovom “Istina i šarm kave 1. dio - Naše zdravlje u našim rukama”. Dio koji je preuzet može se čuti od 4:41 minuta snimka.
Tvrdnje da kafa uzrokuje rak jetre objavljene su i u člancima nekoliko portala 2014. godine u kojima su prenesene i druge tvrdnje koje je Borović iznio u pomenutoj emisiji (1, 2, 3, 4, 5, 6).
Kafa i jetra
Biljka kafa je drvoliki biljni grm ili “do 5 m visoko zimzeleno drvo s kožnatim listovima i cvatovima od bijelih, peteročlanih cvjetova”, kako je opisano u Hrvatskoj enciklopediji. Uzgaja se zbog plodova, od kojih se pravi istoimeni napitak, u ekvatorijalnim dijelovima Amerike, Afrike i Azije.
Postoji nekoliko vrsta primarnog raka jetre, odnosno raka koji počinje u jetri, a najčešći je hepatoćelijski rak jetre. Ipak, češće se rak proširi na jetru iz nekog drugog organa u kojem je nastao (metastaze).
Veza između ispijanja kafe i raka jetre istraživana je u nekoliko studija. Neke od ovih studija uključene su u tri metastudije (1, 2, 3) koje su indeksirane u PubMed bazi američkih Nacionalnih instituta za zdravlje (eng. National Institutes of Health, NIH). U ovim metastudijama ustanovljeno je da nema dovoljno dokaza koji bi potvrdili da ispijanje kafe uzrokuje rak jetre.
Na stranici British Liver Trust, dobrotvorne organizacije u Ujedinjenom Kraljevstvu koja se fokusira na zdravlje jetre, u odjeljku “Kafa i zdravlje jetre, najčešće postavljanja pitanja” istaknuto je da su se mnoge studije bavile uticajem kafe na zdravlje jetre te da su “generalno otkrile da je pijenje kafe vjerovatno dobro za vašu jetru”. Navodi se da postoje solidni dokazi da kafa smanjuje rizik od hepatoćelijskog raka, ali isto tako se potcrtava da je za zdravlje jetre bitno prestati s navikama koje narušavaju rad ove žlijezde s unutarnjim lučenjem.
Na stranici dobrotvorne organizacije za borbu protiv raka World Cancer Research Fund International dostupan je članak iz 2021. godine u kojem je istaknuto da se smatra da bi “blagotvorni efekti konzumiranja kafe mogli biti posljedica antioksidativnih i protuupalnih svojstava koja mogu zaštititi od bolesti izazvanih upalom, poput raka”.
Prisutnost štetnih tvari u kafi
Tvrdnja da kafa uzrokuje rak jetre zbog aflatoksina koji se nalazi u njoj je manipulativna. Tačnost tvrdnje da je kafa na tržištu opasna zbog ovih toksina provjeravao je Healthline, američki portal specijalizovan za medicinske teme. U članku koji je objavljen 2022. godine, i dopunjen 2023, objašnjeno je da je ova tvrdnja rasprostranjena, ali i netačna.
Aflatoksini su toksini koji su proizvod plijesni Aspergillus flavus, koja se često razvija u područjima vlažnih i toplih klima. U pomenutom članku naglašeno je da je aflatoksin B1, koji se najčešće nalazi u usjevima kafe, “poznati kancerogen i dokazano je da ima različite štetne učinke”. No, opisano je i da kafa koja dolazi do potrošača sadrži ovaj toksin tek u tragovima, što je neškodljivo za ljudsko zdravlje.
Healthline tvrdnje o kafi i mikotoksinima (toksinima koje proizvode gljivice) stavlja u širi kontekst objašnjenjem da su toksini, uključujući mikotoksine, svuda, ali u malim količinama i tragovima koji nisu opasni po ljudsko zdravlje. Nekoliko studija pokazalo je da ima tragova toksina u kafi, ali i u drugim namirnicama; kafa u tom pogledu nije izuzetak (1, 2, 3, 4).
Proizvođači i regulatori sigurnosti hrane prate nivoe buđi i mikotoksina u kafi, i u hrani inače, i u slučaju da se ustanove povećane vrijednosti, takva se namirnica povlači s tržišta.
Postoje i tehnike za kontrolu buđi i mikotoksina u kafi. Healthline navodi da je mokra obrada jedna od najpoznatijih metoda koja se koristi za to. Termička obrada kafe, prema istom izvoru, takođe pomaže da se spriječi stvaranje štetnih tvari.
O netačnim tvrdnjama da kafa koja dolazi do potrošača sadrži toksične nivoe buđi i mikotoksina, i da uzrokuje rak, pisao je i Science Feedback u analizi objavljenoj 29. maja 2024. godine.
Shodno navedenim činjenicama, tvrdnju da je kafa jedan od glavnih uzročnika raka jetre zbog aflatoksina u njoj ocjenjujemo kao pseudonauku. Kafa može da sadrži toksine koje proizvode gljivice i koji su kancerogeni u tragovima, ali te količine u komercijalnoj kafi nisu opasne. Studije pokazuju da kafa zapravo može smanjiti rizik od najčešćeg oblika raka jetre.
30.5.2025: Sljedeći izvori su nakon objave analize ispravili ocijenjene tvrdnje i dobili ocjenu Ispravljeno: Telegraf (30.5.2025).
(Raskrinkavanje.ba)