Foto: Uliana26, Freepik
U Republici Srpskoj (RS) u toku je kampanja za prijevremene izbore za predsjednika ovog entiteta. Izbori su zakazani za 23. novembar 2025. godine, nakon što je Centralna izborna komisija donijela odluku o prestanku mandata Miloradu Dodiku jer je pravosnažnom presudom Suda Bosne i Hercegovine osuđen na godinu zatvora.
Građani/ke na izborima mogu birati između šest kandidata: Siniše Кarana (SNSD), Branka Blanuše (SDS), Dragana Đokanovića (Savez za novu politiku), Nikole Lazarevića (Ekološka partija Republike Srpske) i nezavisnih kandidata Igora Gaševića i Slavka Dragičevića.
Milorad Dodik, sada bivši predsjednik RS i aktuelni predsjednik stranke SNSD, aktivno učestvuje u Karanovoj kampanji. Dodik i Karan tokom kampanje izbore nazivaju “nametnutim”, često bez preciziranja ko ih je nametnuo (1, 2, 3). Slične tvrdnje iznosi i članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine i potpredsjednica SNSD-a Željka Cvijanović, nazivajući izbore “vještački nametnutim”.
Dodik, između ostalog, navodi da su izbori “referendum” u kojem građani odlučuju između visokog predstavnika Christiana Schmidta i Karana. Cvijanović, prenosi RTRS, navodi da se prijevremenim izborima “nastoji opovrgnuti ili umanjiti značaj narodne volje”, jer je Dodik prije tri godine izglasan za predsjednika RS. Karan, takođe, navodi da je Schmidt “oduzeo” pravo narodu u RS da bira svoje predstavnike, ustvrdivši pri tome da “ovo nisu izbori, ovo je referendum, na kojem će narod srušiti okupatora Šmita i potvrditi svoje suvereno pravo da samo on bira svoje predsjednike”.
I prije zvaničnog početka izborne kampanje, članovi/ce SNSD-a iznosili/e su tvrdnje o “nametnutim izborima”. Nerijetko su izbori nazivani i “Schmidtovim”.
Kako se ovaj narativ širi u medijima?
Riječ je, dakle, o jednom od najzastupljenijih narativa SNSD-a u ovoj kampanji. Njihove navode pojedini mediji iz RS redovno prenose, ne osvrćući se na utemeljenost takvih tvrdnji (1, 2, 3, 4). Članci u kojima se izvještava o članovima/icama SNSD-a tako obiluju prenošenjima njihovih izjava u kojima se koristi sintagma “nametnuti izbori” te se govori o “oduzetoj volji” naroda.
Pojedini mediji, pak, i sami izbore eksplicitno nazivaju “Schmidtovim”, “nametnutim” ili “OHR izborima”. RTRS, javni emiter Republike Srpske, u prilogu emitovanom u Dnevniku na dan početka kampanje, kao i u članku u kom je taj prilog objavljen, navodi sljedeće:
Nametnuti prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske nisu uzalud ponijeli epitet "Šmitovi izbori", ali kako god smo dospjeli u vazalnu poziciju, da nam neimenovani stranac piše i zakone i sudbinu, izbori su ipak prilika da se toj samovolji stane na put.
U prilogu iz Dnevnika i članku objavljenom na portalu RTRS od 12. novembra, u kom se izvještava o navodnom miješanju političkih stranaka sa sjedištem u Sarajevu u izbore, ovi se izbori nazivaju “Schmidtovim” i “nametnutim”.
Koliko je političko Sarajevo umiješano u Šmitove nametnute izbore za predsjednika Republike Srpske, svakodnevno se potvrđuje.
Na portalu Frontal, u člancima o kampanji objavljenim 9. novembra (1, 2), izbori se usputno nazivaju “OHR-ovim izborima”.
Prije početka kampanje, portali Senzor i Faktor magazin objavili su članke u čijim su naslovima za prijevremene predsjedničke izbore u RS korišteni pomenuti epiteti:
Cvijanović traži američke posmatrače za izbore koje je nametnuo Šmit (Faktor magazin, 26. 10. 2025)
POČINJE BORBA ZA PREDSJEDNIKA RS: Šmitovi izbori izazvali haos u CIK-u (Senzor, 7. 11. 2025)
Dakle, pojedini mediji u Republici Srpskoj i susjednoj Srbiji, osim što neselektivno i bez kritičkog osvrta prenose sve tvrdnje SNSD-ovih članova/ica, i sami aktivno učestvuju u širenju ovog narativa, često ga suptilno uvrštavajući u druge izborne sadržaje.
Zašto su izbori raspisani?
Prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske raspisani su u skladu s važećim Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) je na sjednici održanoj 28. avgusta 2025. godine donijela Odluku o raspisivanju i održavanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske. Donošenje ove odluke uslijedilo je nakon što je na ranijoj sjednici, održanoj 6. avgusta 2025. godine, CIK donio Odluku o prestanku mandata Miloradu Dodiku, do tada aktuelnom predsjedniku RS.
Osnov za donošenje odluke o prestanku mandata bila je drugostepena presuda Suda Bosne i Hercegovine u predmetu protiv optuženih Milorada Dodika i Miloša Lukića. Kako se navodi na stranici Suda BiH, "Milorad Dodik oglašen je krivim da je počinio krivično djelo neizvršavanje odluka Visokog predstavnika iz člana 203.a stav 1. KZBiH, zbog čega je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine. Na osnovu člana 203.a stav 4. KZBiH, u vezi sa članom 73. KZBiH, optuženom Miloradu Dodiku izrečena je i mjera sigurnosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od 6 (šest) godina, od dana pravosnažnosti presude, s tim da se vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora ne uračunava u vrijeme trajanja ove mjere sigurnosti."
Dakle, Dodiku je izrečena pravosnažna presuda na Sudu BiH, kojom je osuđen na godinu zatvora, kao i zabranu vršenja dužnosti predsjednika RS u trajanju od šest godina. Upravo su te kazne razlog zbog čega je prekinut njegov mandat.
U obrazloženju odluke o prestanku mandata koju je donio CIK navodi se sljedeće:
Odredbama člana 1.10 stav (1) tačka 4. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine utvrđeno je da izabranom članu organa vlasti na svim nivoima prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran danom pravosnažnosti sudske presude kojom je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci ili duže.
Nadalje, tačkom 5. i tačkom 6. istog stava člana 1.10 propisano je da izabranom članu organa vlasti na svim nivoima prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran danom pravosnažnosti sudske presude kojom mu je izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja određenog zanimanja, djelatnosti ili dužnosti koja predstavlja funkciju izabranog člana u organu vlasti, odnosno danom pravosnažnosti sudske presude kojom mu je izrečena kazna koja za posljedicu dovodi u pitanje samo prestanak te službene dužnosti i prestanak tog radnog odnosa.
Presuda Miloradu Dodiku zasnovana je na članu Krivičnog zakona 203a, koji je uvršten Zakonom o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, a koji je 2023. godine donio visoki predstavnik. No, odredbe člana Izbornog zakona prema kom je Dodiku prekinut mandat postojale su u sličnoj formi i u verziji Izbornog zakona iz 2001. godine. Schmidt je odlukom iz marta 2024. godine mijenjao ovaj član, no suština odredbe o prestanku mandata ostala je ista.
Dakle, visoki predstavnik Christian Schmidt jeste nametnuo izmjene Krivičnog zakona, čije je nove odredbe Dodik onda prekršio. On, pak, nije imao direktne veze s “nametanjem” izbora. Oni su raspisani na osnovu člana Izbornog zakona koji nije donio Schmidt. Direktan razlog raspisivanja izbora jeste pravosnažna presuda koju je Dodiku izrekao Sud Bosne i Hercegovine.
Stoga su i tvrdnje medija i političara/ki o “Schmidtovom nametanju izbora” u najmanju ruku manipulativne, a njima se odgovornost s Dodika pokušava izmjestiti na OHR i Christiana Schmidta. Rezultati izbora pokazaće koliko je kampanja SNSD-a, koju, čini se, predvodi sam Dodik, a ne kandidat na izborima Siniša Karan, bila efektivna u pridobijanju glasača/ica u Republici Srpskoj.
(Raskrinkavanje.ba)