Foto: Raskrinkavanje.ba
Federalna novinska agencija (Fena) objavila je u februaru 2026. vijest o početku kampanje međunarodne inicijative “40 dana za život” u Mostaru. Kampanja je održana u vrijeme korizme od 18. februara do 29. marta 2026. godine, s proklamovanim ciljem “zaštite nerođenog života kroz molitvu, post i osvješćivanje lokalne zajednice”.
U članku su navedene informacije o aktivnostima učesnika/ca u kampanji, poput susreta s crkvenim zvaničnicima i saradnje sa “sigurnom kućom” u Međugorju za trudnice i žene koje su se nedavno porodile. Navedeno je i da u kampanji učestvuju psiholozi i liječnici koji “pružaju besplatnu pomoć” ženama “u dilemi oko pobačaja”. Osim toga, u članku je i informacija kako se pridružiti ovoj kampanji, kao i “uspjesi” međunarodne inicijative “40 dana za život”, poput zatvaranja klinika koje obavljaju prekide trudnoće.
Ovaj i mnogi drugi članci na portalima najavili su 12-satna “bdjenja” protiv abortusa ispred Sveučilišne kliničke bolnice u Mostaru. Iste aktivnosti Inicijativa “40 dana za život” provodila je i na jesen i proljeće 2025. godine.
Mostarska kampanja napravljena je po uzoru na američku inicijativu “40 dana za život”, koja se još od 2004. godine bavi aktivizmom protiv prava na abortus. Istoimene kampanje već se godinama organizuju u gradovima širom svijeta, a uključuju “bdjenja” ispred zdravstvenih ustanova, nošenje transparenata i molitvu, ali u nekim slučajevima i verbalno i fizičko uznemiravanje pacijentica i medicinskog osoblja.
U Bosni i Hercegovini je pravo na prekid trudnoće garantovano zakonom. No, kako je pokazalo nedavno istraživanje o regulaciji i dostupnosti abortusa, ovo je pravo u mnogim sredinama u zemlji tek slovo na papiru. Bolnica u Mostaru ispred koje su “bdjeli” aktivisti/kinje Inicijative “40 dana za život” jedna je od bh. zdravstvenih ustanova koja ne obavlja abortus osim ako nije riječ o slučajevima kad je žena životno ugrožena ili ako plod ima teške nedostatke.
Uprkos tome, “bdjenja” po 12 sati dnevno organizovana su triput dosad ispred Sveučilišne kliničke bolnice Mostar. Aktivisti/kinje u ovim kampanjama isticali/e su transparente s porukama protiv abortusa, dovodili/e djecu i promovisali/e ove aktivnosti na društvenim mrežama, u objavama koje su nekad prenosile lične priče žena koje su navodno odustajale od abortusa čak i kad im je život bio ugrožen.
Delila Hasanbegović Vukas, pravnica i autorica istraživanja o regulaciji i dostupnosti abortusa u BiH, za Raskrinkavanje je komentarisala potencijalni utjecaj ove kampanje na reproduktivna prava žena u BiH:
Kampanja i akcija u bolnici koje sprovodi Inicijativa “40 dana za život”, iako na prvi pogled tako ne izgledaju, izrazito su štetne za žene i osobe kojima je potreban abortus i s tim povezane zdravstvene usluge. Prvenstveno zbog činjenice da SKB Mostar, koja je izdala dozvolu za okupljanje navedene grupe, ne obavlja abortuse na zahtjev, tj. nijedan doktor ih ne radi. Kao što su izjavili za recentno istraživanje dostupnosti abortusa u BiH, “u SKB Mostar postoje ljekari koji se pozivaju na priziv savjesti i praksa abortusa nije nešto što se podržava u ovoj ustanovi”. Dakle, sve osobe s područja HNK kojima je potreban prekid trudnoće to nemaju gdje učiniti. Ovakvo okupljanje pod krinkom brige za ljudski život potvrđuje nezakonitu i neetičnu praksu kršenja zagarantiranih prava za pristup osnovnoj zdravstvenoj zaštiti. Sada zamislimo kroz šta prolaze žene koje su vidjele poruke, kojima su se ti ljudi obratili, koje su čule za akciju... Osjećaju da ih se osuđuje za prošle ili buduće prekide trudnoće, da se ne uvažavaju njihov život i potreba da odlučuju o svome tijelu, najblaže rečeno.
Raskrinkavanje je za vrijeme trajanja sve tri kampanje pratilo medijsko izvještavanje o njima. U Hercegovini je Inicijativa “40 dana za život” dobilla značajnu podršku od Katoličke crkve i medija povezanih s njom, ali i od mnogih lokalnih informativnih portala. No Inicijativa je dobila prostor i u medijima u drugim dijelovima BiH. “Pogurali” su je javni servis BHRT, javna novinska agencija Fena i portali koji se mogu pohvaliti širokom publikom, kao Klix. Publika ovih medija ostala je uskraćena za informacije o pozadini ove organizacije i kontekstu u okviru kojeg djeluje, kao i za informacije o pravu na abortus u BiH i o aktivnostima bh. organizacija koje se bave ljudskim pravima i pravima žena.
Detalje o djelovanju ove i drugih sličnih organizacija, zakonima koji regulišu prekid trudnoće u BiH, medijskom izvještavanju na ovu temu, kao i upozorenjima stručnjaka/inja iz BiH i inostranstva o potencijalnim posljedicama ovakvih kampanja, pročitajte u našoj publikaciji OVDJE.
(Raskrinkavanje.ba)